PANEL MUP-A NA ZAGREB AUTO SHOW-u: Više je danas distrakcije za vozače prisutno u autokabini nego na cesti

354
HUMS

Ljudsku pogrešku kao uzročnika prometne nesreće nikada nećemo moći izbjeći jer čovjek nije robot. Nehotično od 500 kretnji jednu uvijek napravimo pogrešno. Kad bi se radilo samo o tim nenamjernim greškama počinjenima u prometu, broj prometnih nesreća višestruko bi se smanjio. Problem su ipak one hotimične greške koje čovjek stalno radi.

Ono neodgovorno ponašanje kad pritisne papučicu gasa unatoč ograničenju brzine ili vremenskim prilikama. Ono ne razmišljanje o posljedicama kad se usred prometne džungle koristi mobitel ili kad se nema navika vezanja tijekom vožnje.

Čime i kako utjecati na odgovorno ponašanje u prometu bila su pitanja jučerašnjeg okruglog stola i rasprave na temu čovjek kao faktor sigurnosti u cestovnom prometu. Panel je organiziralo Ministarstvo unutarnjih poslova u okviru Zagreb Auto Showa na Zagrebačkom velesajmu. Raspravom u kojoj su sudjelovali dr. sc. Sinan Alispahić, pomoćnik glavnog tajnika HAK-a, doc.dr.sc. Marko Ševrović, predstojnik Zavoda za prometno planiranje Fakulteta prometnih znanosti, Renata Ivanović, voditeljica projekta Dan bez mobitela u prometu Hrvatske udruge menadžera sigurnosti te Matea Borić i Alan Alagić iz udruga JUMICAR, moderirao je Ante Gašpar iz Odjela za sigurnost cestovnog prometa MUP-a.

Panelisti su iskoristili priliku i naveli najnovije trendove ponašanja sudionika u prometu te se osvrnuli na nove tehnologije u autoindustriji predviđajući kako će se one odraziti na prometnu sigurnost.

„Danas displej u automobilu nema samo mobitel vozača. Oni se ugrađuju kao dodatna ili standardna oprema. Pitanje je vodi li se računa jesu li i kolika oni distrakcija za vozače. Istodobno je razvojem novih aplikacija rad u mnogim zanimanjima postalo poslovanje u pokretu, jer je sve manje vezano za urede. Tako već posluju taksisti i prijevoznici. I to će sve više biti te situacije da se zbog posla, naloga poslodavca, dovodi u pitanje sigurnost u prometovanju. Što po tom pitanju možemo učiniti sada. Možemo pojačati aktivnosti osvješćivanja o opasnosti korištenja mobitela u prometu, o toj sekundi nepažnje koja je dovoljna da se dogodi tragedija. Zato ćemo tijekom ovogodišnje kampanje Dan bez mobitela u prometu uključiti i poslodavce. Posebice prijevoznike koji svojim zaposlenicima mogu javno poručivati da ne koriste mobitel za volanom. Pokazati javno svoju odgovornost u poslovanju“, iznijela je Renata Ivanović.

„Edukacija, istraživanja, osvješćivanje i pravovremena zakonska regulativa su mjere koje istodobno valja poduzimati da bismo imali uspjeha na promjeni loših navika u prometu. Nama je mobitel ušao u život, a naša djeca s njim su rođena. To valja imati na umu i edukacija od najranije dobi zato može imati velik učinak. Da ne uopće ne stiču naviku korištenja mobitela dok su koncentrirani na prometovanje. Primjerice, prije 20-tak godina samo se 15 posto ljudi vezalo, a danas je to 75 posto. Taj rast postignut je edukacijom i osvješćivanjem. Današnjoj je djeci nepojmljivo da se prilikom ulaska u automobil prvo ne zavežu“, rekao je Marko Ševrović.

Rasprava se povela i o pitanjima potrebe povećavanja kazni za prekršaje.

„Tijekom lanjske kampanje Dan bez mobitela u prometu građani su kao rješenje najčešće isticali da treba udvostručiti kaznu za telefoniranje u prometu, početi kažnjavati i pješake te da treba zabraniti nošenje slušalica biciklistima i pješacima“, iznijela je Ivanović.

Alan Alagić je naglasio da snažnija represija ima značajan učinak na promjenu ponašanja i da su u hrvatskoj kazne za prometni prekršaj blage.

Valjalo bi rangirati razrede kazni, recimo da slanje poruka bude strože kažnjeno od razgovaranja. Istodobno, valja pojačati edukacije sudionika u prometu. Recimo, mi smo lani otvorili edukacije za bicikliste starije dobi, koji su se u trendu povratka biciklu vratili pedalama, ali su imali problema u snalaženju u prometu i postali su rizični za sebe i druge na cesti“, rekao je Alagić.

„Moramo moći i predviđati. Primjerice, danas su volani novih automobila prepuni tipki, što znači da njihovo korištenje ima sličan, ako ne i isti učinak kao i pisanje SMS poruke za volanom. A znamo da je ono pet puta opasnije od razgovora putem mobitela. Zato se rezultatima istraživanja o distrakciji valja uključiti u automobilsku industriju kako bi ih anticipirala u svojim tehnološkim rješenjima a u cilju sigurnosti u prometu“, naglasio je Marko Ševrović .

Sinan Alispahić iznio je kako pada broj stradalih u prometu među mladima, što pripisuje preventivnim kampanjama i edukaciji, te dobrim zakonskim izmjenama u smjeru zaštite mladih u prometu. No, u novije vrijeme raste broj stradalih u prometu u populaciji iznad 60 godina na što treba obratiti pažnju.

„Valja otkriti što je tome uzrok i početi s edukacijom i projektima osvješćivanja prema toj populaciji. Valja intervenirati i u mjere akcijskog plana sigurnosti u cestovnom prometu, doraditi ih, povećati zahtjeve i nadzor. One nisu pokazale očekivane rezultate ni na razini EU i moraju se strukturno mijenjati“, iznio je među ostalim Sinan Alispahić.

Sukus panela MUP-a mogao bi se svesti u preporuke da valja pojačati edukaciju i aktivnosti osješćivanja svih sudionika u prometu, istraživati i predviđati koje sve posljedice za sigurnost prometa mogu imati nove tehnologije, te biti fleksibilniji u izmjenama prateće zakonske regulative te ići u smjeru većeg kažnjavanja neodgovornog ponašanja u prometu.

RSS