OZBILJNO UPOZORENJE Je li ugrožena energetska sigurnost Hrvatske?

782
World Top 10/ Prtsc

Predsjednik Reformista Radimir Čačić zabrinut je za procese koji se odvijaju u energetskom sektoru, a koji dugoročno ugrožavaju sigurnost opskrbe energijom građana i gospodarstva Republike Hrvatske.

‘Već neko vrijeme svjedoci smo nepoštivanja i nijekanja temeljnih energetskih dokumenata Republike Hrvatske odnosno njene Strategije koju je donio Hrvatski sabor. Svjedočimo izmjenama energetskih zakona koji ne uvažavaju specifičnosti hrvatskog položaja i pogoduju uvoznim lobijima. Također smo svjedoci osujećivanja realizacije projekata koji bi povećali energetsku sigurnost,  na što više ne možemo gledati kao na nestručnost i nesnalaženja, već kao smišljeni akt daljeg tehnološkog zaostajanja i siromašenja naše zemlje’, smatra je Čačić.

Čačić pojašnjava da je zadnjim izmjenama Zakona o tržištu plina  dopušten izvoz plina iako ga nemamo dovoljno za hrvatske potrebe. Hrvatska proizvodi manje plina nego što ga troši i nema načina da će taj plin ikada fizički izaći iz Hrvatske sve do izgradnje terminala za ukapljeni prirodni plin i osposobljavanja plinskog sustava za izvoz. Iako će fizički molekula plina biti u Hrvatskoj, građani će platiti virtualni prekogranični transport i skladištenje izvan zemlje za sav plin koji troše. Pri tome zaustavljen je bilo kakav daljnji rad na dodjelama koncesija za istraživanje i buduću eksploataciju plina, iako su cijene energenata na svjetskim tržištima ponovo u porastu.

O Plominu C
‘Paralelno s time, zaustavljeni su svi projekti u elektroenergetskom sektoru. Samo HEP u Hrvatsku svake godine uveze električne energije u vrijednosti 400-500 milijuna eura. Pri tome pojedinci uzimaju pravo da osujete projekt Plomina C  kojeg su sve bivše vlade podržale, a koji u fazi izgradnje u 5 godina hrvatskom gospodarstvu  donosi investiciju od 1 milijarde eura od čega će najmanje 30% ostati na domaćem tržištu, 150 milijuna eura lokalnoj zajednici i 500-2500 ljudi će u tih 5 godina imati posao“ pojašnjava Čačić.

Taj projekt HEP-u, kojem zbog starosti i neučinkovitosti postojećih temeljnih elektrana prijeti da izgubi tržišnu poziciju, donosi novi učinkoviti i okolišno bolji proizvodni kapacitet, energiju i fleksibilnost, mogućnost da ponudi različite proizvode na tržištu i time čini poslovnu priliku za rast i vrijednost kompanije. Takav projekt ne smije ovisiti o pojedincima u administraciji  i o mišljenju ulice.
Prijašnje  vlade podržale su projekt zato što su znale da on za Hrvatsku predstavlja sigurnost opskrbe i zato što bi on donio najnoviju tehnologiju, prvu takve vrste u ovom dijelu Europe.

Danas, kada mladi stručni ljudi odlaze iz zemlje,  jer žele raditi pametan i visokostručan posao, krajnje je opasno i neodgovorno propustiti šansu da se u Hrvatskoj razvije centar znanja i širenja novih tehnologija, što je dio projekta Plomin C.

O hidroelektrani Senj Kosinj

‘Neposredni povod za naše obraćanje javnosti je i nedavna izjava resornog ministra vezano za hidroelektranu Senj Kosinj koja bi trebala u budućnosti uvelike poboljšati regulacijske sposobnosti hrvatskog elektroenergetskog sustava. Ministar poručuje investitoru da ima više varijanta projekata i bez da je dobio uvid u okolišnu studiju apriori istu odbacuje govoreći o novoj varijanti. Ministarstvo može tražiti da se studija dopuni, ali je ne može apriori odbiti, tim prije što je u nju uloženo dragocjeno vrijeme, trud i novac. U okolišnoj studiji HEP-a su osim hrvatskih, sudjelovali i renomirani europski stručnjaci’, kaže Čačić .

I u ovom slučaju se narušava pravo korporacije da vodi neovisnu upravljačku politiku i niječu se već izdani dokumenti od strane državne administracije te stvara nepovoljna investicijska klima. Kako ovo nije takav prvi, a čini se ni posljednji slučaj, jasno je da se radi o smišljenoj politici onih kojima ne odgovara da Hrvatska zadrži i osnaži svoju energetsku poziciju, smatraju Reformisti.

Činom osujećivanja elektroenergetskih projekata Plomina C, a sada i Senj Kosinja, Hrvatsku se dovodi u izoliranu situaciju prema budućim partnerima i ulasku stranog kapitala na razvidan način, čime se ugrožava njena vjerodostojnost. Ruši se sustav i relativiziraju državne procedure iako imamo ponude kvalitetnih partnera, HEP ima idejni projekt, a obnovljivi izvori energije mogu se financirati europskim novcem.

Pri tome se od početka 2015. godine, od kada su Reformisti predložili Zakon o građanskoj energiji, sustavno ignorira ideja da i građani sudjeluju u energetskoj tranziciji. Ti građani ostaju zatočenici sve viših računa i obveza koje su im nametnute otkupom zelene energije, a ne pruža im se mogućnost da sami svoj kapital ulože u vlastite sunčane elektrane i smanje troškove električne i toplinske energije.

O Zakonu o građanskoj energiji

‘Proizvodnja u vlasništvu građana sudjeluje u energetskoj tranziciji u Njemačkoj s preko 50%, a u Hrvatskoj s nepunih 3%. Kada se sve navedeno zbroji, Hrvatska će ostati bez 500 MW termoelektrane Plomina C bazne proizvodnje energije od 3,6 TWh; vršne proizvodnje energije od 3,2 TWh u hidroelektrani Senj Kosinj snage 412 MW, a pitanje je kada će se i hoće li se uopće moći zbog složenosti elektroenergetskog sustava bez ovih novih elektrana realizirati i potencijal od 400 MW hibridnih sunčanih panela za proizvodnju oko 0,5 TWh električne i trostruko više toplinske energije.  Odustajemo od projekata koji bi nam donosili suvremenu i konkurentnu domaću proizvodnju električne energije koju danas uvozimo. Podsjećam, u 2015. smo, prema izviješću HERE u lošijim hidrološkim uvjetima, uvezli čak 43% električne energije ili 7,6 TWh od ukupno 17,6 TWh koliko smo potrošili!

I dok se na perfidne načine sprječava razvoj projekata u Hrvatskoj, građani svojim novcem plaćaju skupi uvozni plin, prljavu uvoznu električnu energiju i naftne derivate čija proizvodnja onečišćuje naše gradove. Hrvatska se ne smije odreći vlastite proizvodnje energije, a svaka primjereno primijenjena suvremena tehnologija u energetici, rudarstvu i prometu ima mjesta u europskoj energetskoj strategiji i konkurentna je na tržištu bilo da se radi o plinu, nafti,ugljenu, nuklearnoj energetici ili bilo kojem obnovljivom izvoru’, zaključuje Čačić.

Saborski zastupnik Reformista i gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović ističe da se sigurnost energetskog sustava smanjuje s povećanom potrebom uvoza energije.

‘U proteklom razdoblju od 2009. do danas udio uvozne sirove nafte je smanjen s 56% na 31%. Udio uvoza derivata nafte povećan je s 15% na gotovo 32%. To znači da u Hrvatskoj sve manje prerađujemo naftu.

Neupitno je da je za dio energetske sigurnosti Hrvatske u energetskoj opskrbi  ključna sposobnost prerade sirove nafte u naftne derivate. Rafinerija nafte u Sisku je strateška točka prerade hrvatske prirodne nafte,  jer mi u Jadranu ne crpimo naftu i kao takva rafinerija mora opstati i mora se tehnološki razvijati’, poručuje Dumbović.

RSS