Na Međunarodni dan žena, 8. ožujka u Ravnateljstvu policije održana je promocija knjige „Žene u policiji – Rodni aspekti policijske prakse u Republici Hrvatskoj“ autorice policijske službenice Ive Balgač. Knjiga u izdanju Ministarstva unutarnjih poslova izdana je u nakladi od 800 primjeraka, a nastala je na temelju istraživanja provedenog u prosincu 2013. i siječnju 2014. godine metodom ankete na stratificiranom uzorku (632 policijskih službenika MUP-a u Ravnateljstvu policije i 20 policijskih uprava u Hrvatskoj).
Državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova Lidija Pelivan Stipetić je rekla kako je u Ministarstvu unutarnjih poslova zaposleno 3.618 policijskih službenica ili 17,81 posto od ukupnog broja policijskih službenika.- Od toga je na rukovodećim mjestima policijskih službenika 438 žena. Udio žena među polaznicima obrazovanja odraslih za zanimanje policajac se već nekoliko godina kreće od 16 do 18 posto – rekla je državna tajnica. Dodala kako je u knjizi istaknuto da se broj žena u policijskim organizacija povećava što vrijedi i za Hrvatsku, ali da su žena još uvijek značajno podzastupljene.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić je istaknula je Rezoluciju UN-a iz 2000. godine „Žene, mir i sigurnost“ koja između ostalog, govori vrlo važnoj ulozi žena u mirovnih misijama – Nema dobre mirovne misije ako u joj nema žena koje mijenjaju percepciju lokalnog stanovništva u pogledu mirovnjaka koji djeluju u toj zajednici i podižu ugled misije – rekla je pravobraniteljica Ljubičić. Rekla je kako nažalost najviše pritužbi za spolno uznemiravanje dolazi iz sustava vojske i policije koji su rješavani medijacijom. Također napomenula ja da kad se radi o spolnom zlostavljanu na poslu dolazi do povećanog broja bolovanja i negativne radne okoline.
Recenzentica knjige Irena Cajner Mraović je rekla kako ova knjiga prvi put sustavno i na egzaktan način, otvara temu rodne osjetljivosti policijske prakse u Hrvatskoj, odnosno, pitanje statusa žena u hrvatskoj policiji.
Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti je istaknuo kako su istraživanja pokazala kako je povjerenje građana u institucije vrlo visoko, ali kad se radi o ženama u policiji da tu vladaju stereotipovi.
Načelnica Policijske uprave primorsko-goranske Senka Šubat, koja je trenutno najviše pozicionirana žena u hrvatskoj policiji, rekla je kako ženama nikada nije lako uskladiti obiteljski i profesionalni život. – Znam to iz vlastitog iskustva jer sam prošla taj put, kada sam se kao 19-godišnjakinja zaposlila u policiji i prošla svoj put od službenice na šalteru, rađanja dvoje djece, napornog rada i učenja, stjecanja akademskog obrazovanja, sve uz rad i obitelj – rekla je načelnica Šubat. Istaknula je kako je natječaj za načelnika PU primorsko-goranske bio veliki izazov u njezinoj karijeri jer je to bio prvi natječaj kojem je mogla pristupiti s muškim kolegama te da je bila svjesna da je njezina prijava na natječaj izazvala i podsmjeh mnogih, što do tada nije osjetila u službi.
Autorica knjige Iva Balgač je rekla da nakon što je provela istraživanje i dobila rezultate, zanimalo ju je postoji li za to uporište u teoriji kao i u zakonodavnom okviru.- Kad se sav materijal sakupio, zaključila sam da bi možda bilo dobro i poželjno sav rad i trud objediniti s ciljem da rezultati i preporuke koje su napravljene na temelju rezultata pomognu svima nama odnosno ovom sustavu koji beskrajno volim da postane još malo bolji. Voljela bih da ovi rezultati i knjiga potaknu širu zajednicu da se i drugi uključe u ovakva istraživanja. Željela bih da više policijskih službenica i službenika postane svjesno ovog područja koje i nije dovoljno istraživano i da moje kolegice policijske službenice postanu snažnije zagovornice svojih prava, ali ne samo zbog vlastite koristi nego prvenstveno koristi sustava kojem mi pripadamo – zaključila je Iva Balgač.
Na promociji je istaknuto kako povijesni ulazak žena u policiju datira od prije 150 godina i veže se uz potrebu postojanja žena koje bi nadgledale žene i djecu u zatvorima, pritvorima i duševnim bolnicama. Prva žena s policijskim ovlastima bila je Alice Stebbins Wells zaposlena u policiji Los Angelesa 1910. godine. Prva policijska službenica u Njemačkoj zaposlena je 1903. godine, u Kanadi 1913. godine, a u Australiji 1915. godine. Prve žene zaposlene u redovima hrvatske policije, koja je tada bila u sastavu savezne policijske organizacije bivše Jugoslavije, bile su Mersija Grujić i Nada Iveković 1970. godine, Drina Drempetić 1973. godine te Stanka Saraja 1976. godine. Od tada do danas integracija žena i njihova zastupljenost u policijskim redovima ide prema naprijed čemu u prilog govore i statistički podaci. U 2009. godini u Ministarstvu unutarnjih poslova je bilo zaposleno 13,5 posto, a 2015. godine 17,6 posto žena.
Na promociji knjige su bili i glavni ravnatelj policije Marko Srdarević, državni tajnik Dario Hrebak, pomoćnici ministra Joško Dorić i Damir Trut, prva generalica u Hrvatske vojske Gordana Garašić, Dražen Vitez, zamjenik glavnog ravnatelja policije, Zoran Ničeno, načelnik Uprave granične špolicije, Ante Orlović, načelnik Uprave kriminalističke policije, Alen Ostojić, predsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti, policijski časnici za vezu iz SR Njemačke, Austrije, Francuske i mnogi drugi.
O autorici Ivi Balgač
Iva Balgač diplomirala je na Policijskoj akademiji u Zagrebu. U Ministarstvu unutarnjih poslova radi od 2006. godine, a trenutno radi na mjestu policijske službenice za međunarodnu policijsku suradnju u Uredu glavnog ravnatelja policije. Članica je Mreže žena policijskih službenica u Jugoistočnoj Europi (Women Police Officers Network in South East Europe – WPON). Do sada je kao autor ili suautor objavila više znanstvenih i stručnih članaka i priručnika. S engleskog na hrvatski jezik prevela je „Smjernice za rodno osjetljivu policijsku praksu s posebnim osvrtom na privlačenje, odabir i profesionalni razvoj žena u policiji“ u izdanju WPON-a.
Iz recenzije prof. dr. sc. Irena Cajner Mraović
“Rodni aspekti policijske prakse predstavljaju relativno novo istraživačko područje, odnosno potpuno novo kada je u pitanju Hrvatska. Postoje slične publikacije u inozemstvu, no ovaj rad po prvi puta, sustavno i na egzaktan način, otvara temu rodne osjetljivosti policijske prakse u Hrvatskoj, odnosno, pitanje statusa žena u hrvatskoj policiji.
Autorica definira teorijsku pozadinu istraživanja kao Normativni koncept rodne ravnopravnosti u području rada. U kontekstu implikacija rezultata istraživanja za buduću policijsku praksu od velike su važnosti rezultati koji govore u prilog značajnih razlika između skupina policijskih službenika i službenica s obzirom na neka njihova sociodemografska svojstva.Na temelju teorijske analize teme istraživanja autorica daje, a što je posebno važno u kontekstu budućih istraživanja, opće upute za procjenu rodne ravnopravnosti u policiji. Uz to, s dosta su pažnje u knjizi opisani način i metodologija istraživanja što je korisno za buduća istraživanja u ovom području, odnosno fokus nije stavljen samo na ishod i konačni rezultat istraživanja, već i na proces nastanka rezultata.Svrha istraživanja postignuta je kroz ono što je najznačajnije za buduću aktivnu politiku u području rodne ravnopravnosti u policiji, a to su konkretne preporuke s jasno definiranim nositeljima aktivnosti i pokazateljima učinkovitosti. Upravo ovaj dio rada upućuje na to što dalje s knjigom Žene u policiji – rodni aspekti policijske prakse u Republici Hrvatskoj. Ona prije svega treba biti vodič i usmjerenje svim kreatorima i nositeljima politika u području rodne ravnopravnosti, treba doprinijeti osvještavanju važnosti ovog pitanja, a posebno u onim prepoznatim kritičnim područjima“.
Broj žena u MUP-u RH
• 3618 policijskih službenica ili 17,81 posto od ukupnog broja policijskih službenika• 438 žena na rukovodećim radnim mjestima policijskih službenika• 3900 državnih službenica i namještenica ili 79,87 posto od ukupnog broja državnih službenika i namještenika• 146 žena na rukovodećim radnim mjestima državnih službenika.
RSS
