Pod pokroviteljstvom ministra zdravstva Izv.prof.dr.sc. Vili Beroša, dr.med., u Tuheljskim Toplicama – Dvorac Mihanović, od 24.-25. ožujka 2022. u organizaciji Poslovnog učilišta integralna sigurnost i razvoj iz Zagreba, a uz potporu Hrvatske udruge menadžera sigurnosti, održano je jubilarno peto savjetovanje Sigurnost u zdravstvenim ustanovama.
Nazočne je u ime organizatora pozdravio Dr.sc. Branko Mihaljević, predsjednik UV Poslovnog učilišta integralna sigurnost i razvoj.
Predavanje “Realiteti trenutnog stupnja sigurnosti i zaštite u pojedinim zdravstvenim ustanovama” – IZ PRAKSE ZA PRAKSU“, održao je General pukovnik u miru Mate Laušić. Laušić je istaknuo da sigurnost počiva na sigurnosnoj kulturi svih dionika u organizaciji odnosno zajednici. Prema Laušiću sigurnost počiva na pojmu 3P – predviđanje, planiranje, postupanje, dok se uzroci sigurnosnih ugroza prepoznaju u pojmu 4N – namjera, nemar, nehat, nepažnja. U detekciji sustava sigurnosti zdravstvenih ustanova možda je najbolje poći od problema ključeva zdravstvene ustanove: tko sve ima ključeve, koliko kopija ključeva je izrađeno, postoji li protokol rukovanja ključevima i slično, rekao je Laušić. Unatoč brojnim zakonima koji pokrivaju područje privatnosti medicinske dokumentacije, njena dostupnost i dalje je veliki problem. Nužno je podizati sigurnosnu kulturu zaključio je Laušić.
Predavanje o digitalizaciji zdravstva održao je Krunoslav Čolak iz Podatkovnog centra Križ d.o.o. Čolak je istaknuo da digitalizacija zdravstva ima snažan potencijal unaprijeđenja zdravstvenog sustava ali ona doista predtavlja mač s dvije oštrice. Digitalizacija poslovanja nužno zahtijeva promjenu kulture rada i ponašanja. Čolak je istaknuo da je Covid-19 bio katalizator cyber napada na zdravstvene ustanove. Osim toga svaki medicinski uređaj spojen na mrežu predstavlja ulazna vrata za kibernetički napad, rekao je Čolak. Financijski učinci cyber napada na zdrastveni sustav nose pitanja otkupa ključa za otključavanjesustava, izgubljenu ili oštećenu medicinsku opremu, edukaciju osoblja, tužbe građana za objavljene podatke kao i narušen ugled odnosno izgubljeno povjerenje. Samo ove godine zdravstvene ustanove u svijetu od kibernetičkih napada doživjeti će gubitak od 170,4 milijarde dolara na globalnoj razini, rekao je Čolak.
Zanimljivu prezentaciju studija slučaja: Potpuno sigurnosno rješenje (Total Security Managment) – rekonstrukcija KB Sveti Duh Zagreb, održao je mr.sc. Ivan Bilać, ECCOS Zagreb. Bilać je vrlo iscrpno prikazao faze rekonstrukcije bolničkog kompleksa KB Sveti Duh uz rješavanje parkirališnih potreba bolnice, investiciji vrijednoj preko 200 milijuna kuna. ECCOS je u ovom projektu implementirao središnju nadzornu aplikaciju Epsimax u koju su integrirani sustavi tehničke zaštite: sustav video nadzora, kontrole pristupa, evidencije radnog vremena, sustavi vatrodojave, plinodojave i odimljavanja, bolnički komunikacijski sustav i sustav bolničke signalizacije, sustav satova, sustav nadzora parkirališnih mjesta i usmjeravanja te naplate parkinga unutar novoizgrađene garaže na četiri etaže. Najveći izazov prepoznat je u objedinjavanju odnosno integraciji svih sustava u jednu cjelinu, zaključio je Bilać.
Marko Kozar, iz ASSA ABLOY Hrvatska održao je prezentaciju o sigurnosti i uštedi vremena u poslovanju zdravstvenih ustanova. Ključ uštede vremena leži u elektronskom sustavu zaključavanja Cliq Remote, istaknuo je Kozar. On je rekao da se samo na pronalaženje ispravnog ključa u zdravstvenim ustanovama dnevno potroši do 120 minuta.
O zdravstvenim ustanovama kao dijelu kritične infrastrukture govorio je Dr.sc. Branko Mihaljević, predsjednik UV Poslovnog učilišta integralna sigurnost i razvoj. On je rekao da nacionalnu kritičnu infrastrukturu čine sustavi, mreže i objekti koji pružaju osnovne usluge društvu te predstavljaju okosnicu gospodasrtva , sigurnosti i zdravlja nacije, a sigurnost i dobrobit društva ovisna je o njihovoj sigurnosti i otpornosti. Kada govorimo o rizicima u kritičnoj infrastrukturi, akcenat je na činiocima koji mogu dovesti do ugrožavanja sigurnosnog funkcioniranja KI i normalnog obavljanja dužnosti od strane operatora, u ovom slučaju ZU. Rizici su varijabilna kategorija, što ne bi trebalo zanemariti u procesu analize i klasifikacije rizika, zaključio je dr.sc. Mihaljević.
Drugog dana savjetovanja, mr.sc. Zoran Stanko, sa Sveučilišta Libertas, Zagreb, održao je tri zanimljive prezentacije: Upravljanje izvanrednim situacijama prema normi ISO 22320, Upravljanje rizicima u zdravstvenim ustanovama prema normi ISO 31000, i Utjecaj ISO 45001 na procese zaštite zdravlja i sigurnosti u zdravstvenim ustanovama. Kao krajnji zaključak nameće se potreba provođenja edukacije za sve zaposlenike o upravljanju rizicima za svaki proces u zdravstvu, posložiti registar unutarnjih i vanjskih rizika u zdravstvu s planom i realizacijom za svaki proces, analizirati provedeno te poboljašati sustav upravljanja rizicima, stalno raditi na zaštiti podataka i informacija u zdravstvu, sigurnosne planove stalno nadopunjavati s novim informacijama, implementirati sustav tehničke zaštite u zdravstvu, podizati sigurnosni aspekt zašttie od požara ugradnjom tehničke zaštite, provoditi vježbe temeljem planova evakuacije, servisirati sredstva za rad u zdravstvu s ciljem zaštite zdravlja i sigurnosti zaposlenika, koristiti osobnu zaštitnu opremu u zdravstvu.
O protupožarnoj zaštiti i vatrogastvu u zdravstvenim stanovama govorio je Vjekoslav Litvić, iz Florijan servis d.o.o., Zagreb. On je govorio o obvezama zdravstvenih ustanova u zavisnosti od razvrstavanja objekta prema požarnoj ugroženosti. Litvić je istaknuo postojanje mogućnosti da zdravstvena ustanova osnuje DVD bolnice, koji tada postaje dio vatrogasne zajednice. Ipak Litvić ističe da je operativnije i funkcionalnije korištenje usluga tvrtki specijaliziranih za protupožarnu zaštitu poput Florijan servisa, jer u zavisnosti od kategorije ugroženosti od požara štićene lokacije, može ponuditi usluge dežurstava KV vatrogasaca raznih zvanja i specijalnosti tako da dopunjuju postojeću vatrogasnu postrojbu ili vatrogasno dežurstvo, odnosno uz dodatnu suglasnost u mogućnosti su osnovati cijelu vatrogasnu postrojbu za određeni objekt visoke ugroženosti od požara. Litvić je još jednom ppodsjetio da objakt II A kategorije zahtijeva: 3 profesionalna vatrogasca u smjeni 0-24, 2 profesionalna + 4 dobrovoljna vatrogasca i zaposlenik na preventivnim mjerama zaštite od požara.
Na kraju savjetovnja, Dr.sc. Branko Mihaljević, predsjednik UV Poslovnog učilišta integralna sigurnost i razvoj, predstavio je obrazovni program Voditelj sigurnosti u zdravstvenim ustanovama.
Šesto savjetovanje Sigurnost u zdravstvenim ustanovama, održati će se u Tuheljskim Toplicama, Dvorac Mihanović, 30.-31. ožujka 2023.
DBO/ Foto: svijetsigurnosti.com