O ulozi privatne zaštite u ostvarivanju sigurnosti zdravstvenih ustanova razgovaralo se na panelu u programu savjetovanja Sigurnost u zdravstvenim ustanovama, koje se održalo u Tuheljskim Toplicama – Dvorac Mihanović, 24.-25. ožujak 2022. u u organizaciji Poslovnog učilišta integralna sigurnost i razvoj iz Zagreba, uz potporu Hrvatske udruge menadžera sigurnosti, a sve pod pokroviteljstvom ministra zdravstva Izv.prof.dr.sc. Vili Beroša, dr.med.
Sudionici panela bili su Zdravko Prša, predsjednik Udruženja zaštitarske i istražne djelatnosti pri HGK, Ante Perčin, predsjednik Udruge zaštitne djelatnosti pri HUP-u, ujedno predsjednik UO Hrvatske kuće sigurnosti i General pukovnik u miru, Mate Laušić, konzultant za sigurnost.
Moderator panela bila je novinarka Ana Raić Knežević.
ARK – Može li se s pozicije industrije privatne zaštite utjecati na podizanje svijesti o značaju ostvarivanja sigurnosti u zdravstvenim ustanovama?
AP – Sigurnosna kultura iznimno je važna i počinje od svih nas. Nedostatak sigurnosne kulture u organizacijama je glavni problem koji utječe na nisku razinu svijesti o nuznosti provođenja sigurnosnih mjera u zdravstvenim ustanovama. No moram istaknuti da je sektor privatne zaštite u u iznimno lošoj poziciji i ne ide u skladu s vremenom i ugrozama 21. stoljeća.
ARK – Da li donositelji odluka u zdravstvenim ustanovama promijene stav prema sigurnosti kada im priložite prijedloge poboljšanja odnosno cjelovita izvješća o nedostacima sustava sigurnosti?
ML – Ravnatelji zdravstvenih ustanova žele promjenu na bolje ali potrebno je zorno im prikazati nepravilnosti u njihovim ustanovama. Pomaci se rade ali nedovoljno! Što se zaštitara tiče, moj stav je odavno poznat, zaštitari su podcjenjeni.
AP- Sa niskom cijenom naše usluge nema kvalitete u realizaciji usluge privatne zaštite u zdravtvenim ustanovama.
ZP – Prostor za podizanje svijesti o sigurnosti u zdravstvenim ustanovama postoji, ali moram istaknuti da nam taj manevarski prostor sužava nedostatak podzakonskih akata iz područja privatne zaštite. U privatnoj zaštiti i dalje vlada nered i siva ekonomija. Nama je nužno potreban novi razred ljudi koji će moći raditi u zaštiti kritične infrastrukture, a zdravstvene ustanove jesu kritična infrastruktura. Nužno nam je potrebno skladno jedinstvo različitosti.
ML – Pokaži pa traži! To je pravilo u policiji i vojsci i čini mi se da bi trebalo biti i u sektoru korporativne sigurnosti odnosno privatne zaštite.
ARK – Ipak, čini mi se da su zaštitari u u ovoj pandemiji bili u središtu aktivnosti u zdravstvenim ustanovama kao i u ostalim institucijama: mjerenje tjelesne temperature, održavanje socijalnog razmaka, instaliranje termalnih kamera, zaštitari na ulazima u bolnice…
AP – I to je krivopostavljeno. No još ću jednom istaknuti da na razini države imamo određenu minimalnu plaću, ali u sektoru zaštitarstv aje nered s komercijalnim cijenama koje su ispod određene minimalne plaće. No za to je krivo tržište a ne zakon.
Posebno zanimljiva rasprava vodila se oko pitanja javne nabave kod usluga privatne zaštite u zdravstvenim ustanovama, gdej je detektirana neravnoteža tzv.pregovaračkog stola.
Svi sudionici panela suglasni su da sigurnost nema cijenu. Potrebna je promijena svijesti i promišljanja o sigurnosti svih dionika.
DBO/ Foto: svijetsigurnosti.com