Intervencije socijalnog distanciranja na radnom mjestu učinkovite su u usporavanju širenja koronavirusa, još više u kombinaciji s dodatnim intervencijama.
Kada dođe do epidemije određenog virusa, raširena imunizacija cjepivom može biti izvan dosega šest ili više mjeseci.
S druge strane, socijalno distanciranje je metoda zaštite koja se može pokrenuti gotovo čim se virus otkrije, a budući da su radna mjesta zona rutinskog ljudskog kontakta, istraživači namjeravaju ispitati učinkovitost socijalnog distanciranja na radnom mjestu u usporavanju širenja pandemije gripe.
Znanstvenici su pregledali 15 studija koje su ispitivale socijalnu distancu na radnim mjestima izvan zdravstvenog sektora, od kojih su dvanaest studija bile studije za modeliranje, što je značilo da su koristile znanstvene podatke za predviđanje. Devet je bilo epidemioloških studija temeljenih na stvarnim sredinama, a podrijetlo studija variralo je od Sjeverne Amerike, Europe i Azije do Australije.
Rezultati su pokazali da kada se socijalno distanciranje na radnom mjestu kombinira s dodatnim intervencijama (npr. Zatvaranjem škola, smanjenim kontaktom sa zajednicom i farmaceutskim liječenjem) prosječno smanjenje širenja virusa skače na 75%.
Kašnjenje u pokretanju socijalnog distanciranja na radnom mjestu kao i niža usklađenost s intervencijama smanjuju učinkovitost u modeliranju
Nadalje, četiri studije modeliranja i jedna epidemiološka studija pružili su dokaze da društveno distanciranje na radnom mjestu može odgoditi vrhunac virusa, pokazujući prosječno kašnjenje od šest dana s intervencijom u usporedbi s ne-intervencijom.
Znanstvenici zaključuju kako će kombinacija socijalnog distanciranja na radnom mjestu s dodatnim strategijama intervencije u zajednici biti najučinkovitija u smanjenju prijenosa virusa.
Više o studiji koju su napisale Faruque Ahmed, Nicole Zviedrite i Amra Uzicanin pročitajte ovdje.
PO/Foto:Pixabay
