(Ne)Sigurnost u prometu: Cilj je smanjiti broj poginulih za 50 posto

509
MUP RH

U organizaciji Jutarnjeg lista i uz potporu Ministarstva unutarnjih poslova danas se u zagrebačkom Hotelu Esplanade održava konferencija “Sigurnost cestovnog prometa”.

Cilj konferencije je senzibilizirati javnost na važnost sigurnosti prometa na cestama i raspraviti što se može učiniti da se poboljša sigurnost cestovnog prometa. Konferencija pokušava odgovoriti na pitanje može li se ostvariti glavni cilj u Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa, a to je smanjiti broj poginulih za 50 posto do kraja 2020. godine. Sigurnost prometa kompleksno je područje koje nije samo u fokusu javnosti nakon teških nesreća i tragedija, već je tema koja je važna za cijelo hrvatsko društvo.

Prometne nesreće ubojica broj 1 mladih

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović istaknuo je kako je sigurnost u cestovnom prometu jedan je od važnijih pokazatelja stanja sigurnosti jedne zemlje jer pogađa sve i svakoga od nas.

– To potvrđuju brojke prema kojima u svijetu godišnje u prometnim nesrećama život izgubi 1,3 milijuna ljudi, a više od 50 milijuna ih je ozlijeđeno. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će za 12 godina, odnosno do 2030. godine stradavanje u prometnim nesrećama biti peti uzrok smrtnosti, a prometne nesreće već danas su ubojica broj jedan među mladina od 10 do 25 godina. Statistički gledano, na europskim cestama danas će smrtno stradati 70 osoba, a stotine će biti ozlijeđene – kazao je ministar Božinović.

Glavni razlozi su ljudske greške, tzv. “četiri glavne ubojice u prometu” – alkoholiziranost vozača, brzina, nekorištenje sigurnosnog pojasa i distrakcija, odnosno korištenje mobitela u vožnji.

Veliki sigurnosni problem

Nažalost, i u Hrvatskoj je stradavanje u cestovnom prometu jedan od najznačajnijih sigurnosnih problema,  jer prometnice godišnje odnesu više od 300 života, preko 2.700 osoba je teže ozlijeđeno, a gotovo 12 tisuća ih je lakše ozlijeđeno. Kad je riječ o ljudskim životima, oni nemaju cijenu, ali materijalna i nematerijalna šteta koja nastaje od prometnih nesreća predstavlja veliki gubitak za razvoj društva i procjenjuje se na više od 8 milijardi kuna ili gotovo 2,7 posto hrvatskog BDP-a – rekao je.

Glavni cilj aktualnog Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa je smanjiti broj poginulih za 50 posto do kraja 2020. godine, odnosno da broj poginulih ne bude veći od 213 na godišnjoj razini. Međutim, ministar unutarnjih poslova je kazao kako moramo težiti viziji da jednog dana dosegnemo „nula“ žrtava na našim cestama.

Poštujte naše znakove

Svjesni činjenice da prometni odgoj i obrazovanje djece u poznavanju prometnih propisa ima veliku ulogu u povećanju sigurnosti cestovnog prometa, kao i podizanju prometne kulture općenito, MUP već niz godina poduzima razne preventivno-represivne mjere i provodi aktivnosti s ciljem zaštite djece u prometu. Najpoznatija od ovih aktivnosti je akcija „Poštujte naše znakove“, koja je ujedno i najstariji preventivni projekt u Hrvatskoj, a provodi se još od 1995. godine. Da je ta akcija pokazala punu opravdanost, govori podatak da se broj smrtno stradale i ozlijeđene djece na prometnicama od tada znatno smanjio.

Ministar unutarnjih poslova je istaknuo kako zabrinjava činjenica da djeca najviše stradavaju kao putnici u vozilima svojih roditelja ili drugih starijih osoba.

Problemi u prometu

Istaknuti su neki od problema u sigurnosti prometa, poput nevezanja sigurnosnim pojasom na stražnjem sjedalu i nepropisno prevoženje djece u vozilima.

– Gotovo 40 posto poginulih u prometnim nesrećama umrlo je tijekom prijevoza do bolnice ili preminulo u roku od 30 dana od nesreće. Moramo pojačati djelovanje Hitne pomoći u okviru tzv. zlatnog sata, a za prijevoz ozlijeđenih u prometnim nesrećama nabavljeni su i helikopteri – kazao je ministar Božinović i dodao kako moramo razmisliti i treba li pooštriti sankcije kod najtežih prekršaja poput trajnog oduzimanja vozačke dozvole.

Svjesnost o opasnosti prometa

Načelnik Uprave policije Krunoslav Borovec je kazao kako promet predstavlja najveći rizik kojeg ljudi nisu svjesni, jer se više boje da će biti žrtve nekog kaznenog djela nego da će stradati u prometu. No, prometne nesreće u današnje vrijeme uzrokuju više stradanja nego svi ratovi i teroristički napadi zajedno. Tako je u Republici Hrvatskoj u posljednjih 27 godina u prometu živote izgubilo više osoba nego u Domovinskom ratu.

Ciljevi Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa

Područja djelovanja u Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa su promjena ponašanja sudionika u prometu, bolja cestovna infrastruktura, sigurnija vozila, učinkovita medicinska skrb nakon prometnih nesreća te ostala područja djelovanja poput donošenja normativnih rješenja.

Načelnik Uprave policije još jednom je istaknuo kako je glavni cilj da do kraja 2020. broj poginulih bude manji od 213.

Ostali ciljevi se odnose na poštivanje dopuštene brzine kretanja vozila kod 90 posto vozača, uporaba sigurnosnog pojasa kod 98 posto, uporaba zaštitne kacige kod 98 posto kao i smanjenje udjela onih koji su pod utjecajem alkohola prouzročili prometnu nesreću – rekao je.

Dodao je kako je napredak postignut i da se po smanjenju broja smrtnog stradavanja u posljednjih godina nalazimo na sedmom mjestu u usporedbi s država Europske unije te istaknuo kako je ovo smanjenje postignuto uz kontinuirani trend povećanje broja vozila i vozača, pa je od 1994. godine broj vozila povećan za 1,3 milijuna ili za 154 posto, a broj vozača za 900 tisuća ili 61 posto.

Unaprjeđenje i modernizacija rada prometne policije

Naglašeno je kako je Ministarstvo unutarnjih poslova pokrenulo projekt „Unaprjeđenje i modernizacija rada prometne policije“. Cilj je skratiti vrijeme procesuiranja prometnih prekršaja i vrijeme obrade prometne nesreće te povećati izvjesnost kažnjavanja počinitelja prekršaja. Isto tako, da bi se smanjio broj prigovora i pritužbi na postupanje službenika policije, uvođenjem e-kamera snimat će se postupanje prometnih policajaca. Sve to prate najsuvremeniji uređaji i oprema koju policija koristi u nadzoru prometa.

300 milijuna kuna za autoceste

Pomoćnik ministar prometa Mario Madunić je kazao kako će se ove godine uložiti 300 milijuna kuna u hrvatske autoceste. Dodao je da su upravo ta ulaganja ono što naše autoceste čini sigurnima i modernima, a u usporedbi s ostalim zemljama Europske unije pokazuju i vrlo nisku stopu rizika. Ipak, ima prostora za napredak. Da bi se do 2020. godine smanjio broj poginulih na cestama za 50 posto, prema riječima pomoćnika ministra, to se može postići uklanjanjem tzv. crnih točaka, poboljšanjem pješačkih i biciklističkih staza te boljom pokrivenosti prometnim znakovima.

Zaključeno je kako se zacrtani cilj smanjenja broja najtežih posljedica u cijelosti ne ostvaruje radi čega su potrebni dodatni napori i pojačane aktivnosti, kako Ministarstva unutarnjih poslova kao nositelja Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa, tako i ostalih ministarstava i stručnih organizacija koji su članovi provedbene Radne skupine.

Na konferenciji sudjeluju i predstojnik Zavoda za prometno planiranje Fakulteta prometnih znanosti doc. dr. sc. Marko Ševrović, pomoćnik Uprave za tehničke poslove Centra za vozila Hrvatske Goran Pejić i mnogi drugi stručnjaci, a održava se i panel-rasprava.

Konferenciji su prisustvovali i glavni ravnatelj policije Nikola Milina, predsjednik Vijeća za domovinsku sigurnost Predsjednice Republike Hrvatske i mnogi drugi.

RSS