“Razgovarali smo o tome da bi sjednica Vijeća za obranu trebala biti između dva izborna kruga, to je bio zajednički stav još prije dva tjedna. Sada je to vrijeme, raspravit ćemo neke dokumente, neke smo trebali davno raspraviti, ali bolje ikad nego nikad”, izjavio je predsjednik Republike Zoran Milanović u srijedu u Brelima, komentirajući dogovor o održavanju sjednice Vijeća za obranu koja će se održati u petak, 23. svibnja.
Predsjednik Republike pritom je naglasio važnost dijaloga i koordinacije između institucija.
“Neki dokumenti su i u mojoj ingerenciji, a neke može formalno donijeti Vlada, odnosno vladajuća većina, i bez mene. Ali bilo bi dobro da se dogovorimo, jer kasnije to može imati daljnje posljedice na upravljanje vojskom. Tu je potreban neprestani razgovor i dogovor, ako je moguće. Ja ne mogu odrediti kolika će biti izdvajanja za obranu u Hrvatskoj – to radi Vlada. Ali onda preuzima i odgovornost za uspjeh ili neuspjeh”, poručio je.
Predsjednik Milanović potvrdio je kako bi se trebalo razgovarati i o ponovnom uvođenju vojnog roka, “ali sa svim ograničenjima koja nameće hrvatski Ustav”, dodavši da se svatko od toga može izuzeti i zatražiti civilnu formu služenja.
“Mislim da je ovo kako je zamišljeno bolje od onoga što imamo trenutno. Trenutno nemamo ništa”, rekao je.
Pritom je izrazio zabrinutost zbog stanja pričuve:”Mislim da ostajemo bez pričuve, a pričuvnici su ljudi koji su imali neku vojnu obuku. Zadnja vojna obuka bila je osnovna 2007. godine. Dakle, to su ljudi koji su sad 18 godina stariji i uskoro neće biti sposobni za ono što vojska zahtijeva. Potrebno je motivacijom i pozivom potaknuti veći broj ljudi da se uključe u obuku koja bi trajala dva mjeseca. Kraće ne može, i to je već prekratko. Ali i to je bolje nego što je bilo dosad”, kazao je, pojasnivši kako će i vojni rok biti dio razgovora na sastanku Vijeća za obranu u petak.
Na pitanje o mogućem povećanju izdvajanja za obranu na pet posto BDP-a, predsjednik Republike odgovorio je: “To nije zakon. Dakle, ako NATO donese takvu odluku na sljedećem samitu, to nema zakonsku snagu. Hrvatska se sigurno neće protiviti takvim zaključcima, ali da ćemo ih moći provesti – nećemo. To je previše. Trenutno trošimo manje od dva posto. A dva posto je trenutno dvije milijarde dolara. A sad zamislite što znači pet posto – to je pet milijardi jer, prema zadnjim podacima, naš nominalni BDP praktički je 100 milijardi dolara. Dakle, zvuči jako puno, ali pitanje je što se s tim novcem može kupiti.”
Predsjednik je ponovio i svoj stav o održavanju vojnog mimohoda u sklopu obilježavanja Oluje: “Ako je mimohod za Oluju, onda je 4. kolovoza. Kao prije deset godina.”
Upitan o najavama da bi Hrvatska mogla postati izvoznik dronova, predsjednik Milanović rekao je: “Ja bih volio da je to moguće. To znači da bismo i mi mogli za svoje potrebe nabaviti nešto što je proizvedeno u Hrvatskoj, i to vjerojatno po povoljnijoj cijeni.”
Predsjednik je pritom upozorio i na nerealno visoke cijene stranih borbenih sustava:
“Mi ne možemo kupovati od Kineza ili od Rusa, to je kraj priče. Onda smo na jako suženom tržištu. A jako suženo tržište znači monopol i mogućnost potpunog izostanka tržišnog natjecanja. A to na kraju netko mora platiti – to plaćaju hrvatski ljudi, građani, porezni obveznici. Vlada tu nema previše manevarskog prostora, ali ono što može je voditi stalno računa da ne preplaćujemo, jer cijene su nezamislive s obzirom na to što sustavi nude i što potencijalni protivnik može imati da ih neutralizira i uništi. To su ogromni novci”, naglasio je.
RSS
