Kalinić: Zagrebu treba 75 tisuća četvornih metara za čuvanje kulturne baštine u kriznim situacijama

Gradski Ured za upravljanje u hitnim situacijam, u petak, 13. prosinca 2019. organizirao je konferenciju  “Zaštita kulturne baštine Grada Zagreba u kriznim uvjetima“.

Našem gradu treba 75 tisuća četvornih metara prostora u kojem bi se čuvala kulturna baština u kriznim situacijama, rekao je dr.sc. Pavle Kalinić, pročelnik Gradskog ureda za upravljanjem u hitnim situacijama – Unutra je bitno da bude određena temperatura i određena vlaga zavisno o segmentu kulturne baštine koji se čuva u njemu. Kada taj projekt krene, trebat će barem 20 godina da se sve to u fazama završi. Ne možemo graditi onoliko koliko nam treba u ovoj sekundi nego trebamo imati projekciju za idućih 20 godina – istaknuo je Kalinić.

Na konferenciji se raspravljalo o:  Segmenti zaštite kulturne baštine u kriznim uvjetima Niko Fabris MUP, Ravnateljstvo civilne zaštite, Sektor za smanjenje rizika od katastrofa, Voditelj Službe za planiranje, Redovito održavanje kao prevencija rizika Goranka Horjan Etnografski muzej, ravnateljica, BIM u održavanju i zaštiti zgrada kulturnog nasljeđa prof. dr.sc. Anita Cerić Građevinski fakultet u Zagrebu,  Potresni rizik Grada Zagreba sa osvrtom na građevine kritične infrastrukture izv. prof. dr.sc. Josip Atalić, doc. dr. sc. Mario Uroš, doc. dr. sc. Marta Šavor Novak Građevinski fakultet u Zagrebu,  Mogućnosti financiranja projekata iz područja kulturne baštine iz strukturnih fondova Želimir Kramarić Razvojna agencija Zagreb za koordinaciju i poticanje regionalnog razvoja, Pomoćnik ravnatelja , Uspostava sustava zaštite knjižničnog fonda od katastrofa u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dr. sc. Dragica Krstić Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu rukovoditeljica Odjela Zaštita i pohrana ,  Specifičnosti objekta, muzejske građe i mogućih kriznih situacija u muzeju Markita Franulić Tehnički muzej Nikola Tesla, ravnateljica , (Ne) spremnost zagrebačkih muzeja na krizne situacije Ivona Marić, Tea Rihtar Jurić i Dunja Vranešević Muzejski dokumentacijski centar,  Koordinacija i usklađeno planiranje dva sektora značajno smanjuju rizike Saša Tkalec Centar za inovacije u kulturi ,  Zaštite gradiva na televiziji u kriznim uvjetima Lana Bubenik Hrvatska radiotelevizija,  Stradanje zgrade karlovačkog arhiva u Domovinskom ratu Marija Jagunić Državni arhiv Karlovac,  Položaj Hrvatskog povijesnog muzeja u kriznim situacijama kao primjer ugroženosti kulturne baštine na Gornjem gradu Mislav Barić Hrvatski povijesni muzej, kustos.

Požar je jedna od kriznih situacija o kojoj se raspravljalo. Stoga je o svojim iskustvima, ali i o analizi ovogodišnjeg požara u pariškoj katedrali Notre Dame govorio Siniša Jembrih, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe našeg grada – To je tipski slučaj početka požara, grešaka na početku požara, upravo ono na što upozoravamo ravnatelje ustanova: što se smije raditi, a što ne.

Naš grad je 1880. pogodio jak potres. Danas, gotovo trećina stanova nije projektirana na seizmička opterećenja. Još je pola građevina projektirano na puno manju silu potresa nego što biste to napravili danas. Među tim građevinama su one s kritičnom infrastrukturom u koje pripadaju i spomenici, kulturna baština, rekla je doc.dr. Marta Šavor Novak s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.

Sa stanovišta seizmičkog hazarda, najugroženije je podsljemensko područje kao i onu u užem središtu grada.

Šavor Novak uz dr. Josipa Atalića i doc.dr. Maria Uroša čini “nacionalni tim za procjenu rizika od potresa u Hrvatskoj koji pokušavaju podići svijest naših građana o opasnostima potresa kao prirodne katastrofe.

DBO / Radio Sljeme/ Foto: Svijetsigurnosti.com