U nastavku našeg serijala “Jesmo li sigurni da smo sigurni?“, urednika Alena Ostojića, razgovarali smo sa gospodinom Slobodanom Marendićem, savjetnikom ministra unutarnjih poslova.
Slobodan Marendić u policiji je od 1991. godine. Prošao je različite pozicije krenuvši kroz sustav od pozornika, preko vođe sektora, službenika za osiguranje javnog reda u PU do zapovjednika Prve policijske postaje Split. Bio je zapovjednik Interventne jedinice, načelnik Odjela za javni red, načelnik Sektora policije, načelnik Sektora za granicu, načelnik PU splitsko dalmatinske. Trenutačno je na poziciji savjetnika ministra unutarnjih poslova. Diplomirani je kriminalist i objavljuje stručne i znanstvene radove u domaćim i stranim publikacijama. Od 2018. godine sudjeluje u izvođenju nastave na Sveučilišnom odjelu za forenzične znanosti, Sveučilišta u Splitu. U studenom 2023. odabran u naslovnog višeg predavača za znanstveno područje Društvenih znanosti, znanstveno polje Sigurnosne i obrambene znanosti.
Radi jačanja suradnje svih društveno odgovornih subjekata, od 2003. godine se u Republici Hrvatskoj na razini županija, gradova i općina, a u većim gradovima i na razini mjesne samouprave – gradskih četvrti i gradskih kotara – po modelu drugih europskih zemalja formiraju vijeća za prevenciju kriminaliteta, čiji je cilj zajednički djelovati kako u svrhu prevencije kriminaliteta tako i urbane sigurnosti. Vijeća za prevenciju kriminaliteta međusektorska su koordinacijska tijela koja okupljaju predstavnike lokalnih/regionalnih tijela, policije, privatnog sektora i organizacija civilnog društva. Njihova je zadaća da kao partnersko tijelo u lokalnoj zajednici, zajedničkim i koordiniranim radom cijele zajednice, teže povećanju općeg stanja sigurnosti provedbom preventivnih aktivnosti, prevencijom štetnih ponašanja, smanjenjem straha građana od kriminaliteta te podizanjem ukupne kvalitete života. Ipak, čini mi se uz rijetke izuzetke, vijeća za prevenciju kriminaliteta uglavnom su neaktivna ili slabo aktivna te se ne bave pitanjima sigurnosti zajednice. Zašto?
U svom ste pitanju izvrsno opisali ciljeve i ulogu lokalnih Vijeća za prevenciju kriminaliteta i gotovo je nemoguće pretpostaviti da bi odgovorni u bilo kojoj lokalnoj zajednici, odbacili ideju o ustrojavanju radnog tijela s opisanom podlogom. Ipak, od odluke o ustrojavanju do realizacije funkcionalnog partnerstva, dugačak je put s brojnim zamkama i poteškoćama. Naime, prema dostupnim izvorima, u Republici Hrvatskoj egzistira više od 250 lokalnih Vijeća za prevenciju na različitim razinama, a percepcija kojoj svjedočite potvrđuje da veliki brojevi ne znače uvijek i najbolji rezultat. Vrlo malo Vijeća, odnosno ključnih osoba angažiranih u ovim lokalnim partnerstvima za sigurnost uspijeva nametnuti kontinuitet rada, vidljivost i odgovarajuću poziciju Vijeća u strukturi grada/općine. Razloge bismo dugo elaborirali, a iskustveno tumačeći aktualno stanje, jedan sam od onih koji promišljaju o potrebi formalne obaveze osnivanja lokalnog partnerstva za sigurnost, možda kroz Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Postavljanje na navedeni način, pomoglo bi pokrenuti sustav i osmisliti model koji bi proizašao iz najbolje prakse, kakvima svjedočimo u RH i međunarodnom okruženju. Razvoj kompetencija ključnih aktera kroz stručne seminare, po modelu cjeloživotnog obrazovanja pomogao bi gradonačelnicima i svim drugim ključnim akterima u sagledavanju cjelovite slike prednosti i vrijednosti partnerstva za sigurnost zajednice.
Izgradnja zajedničke odgovornosti za lokalnu sigurnosnu situaciju kroz primjenu preventivnih mjera i aktivnosti, može u značajnom smislu unaprijediti život i razvoj lokalne zajednice u području sigurnosti, čime ona ostvaruje sve druge aspekte suvremenog razvoja u području gospodarstva, socijalnih odnosa, političkog razvoja, sigurnosti okoliša i dr. Grad Solin je prvi grad u Hrvatskoj koji je 2006. godine osnovao Vijeće za prevenciju kriminaliteta, u kojem ste član od njegova osnutka. Koja su postignuća u ovih proteklih 20 godina?
Iako je Grad Solin još 2006. godine na inicijativu Policijske uprave splitsko dalmatinske, pokrenuo aktivnosti Vijeća za prevenciju kriminaliteta, mislim da su prva Vijeća u RH formirana još 2004. godine, na krilima intenzivne provedbe programa Policija u zajednici, u okvir kojeg je uz još pet reformskih projekata pokrenuta i realizacija projekta, Organizacija komunalne prevencije, s temeljnim ciljem uspostave partnerske brige o sigurnosti lokalne zajednice. Bit je lokalnog partnerstva baviti se upravo s problemima koji opterećuju svakodnevicu svake, uvijek za svoje stanovnike specifične lokalne sredine. Upravo na tom tragu brige o lokalnom formirano je i solinsko vijeće, što je u bitnome pomoglo da uz prihvatljive oscilacije aktivno opstane do današnjih dana. Prvi značajan rezultat ostvaren je u međusobnom razumijevanju ključnih osoba i samim tim postignut je napredak u interakciji institucija na lokalnoj razini. Problemi su postali zajednički, ali je zbog nadležnosti i kompetencija sudionika i lista odgovora na problem postala šira i učinkovitija.
Solin, populacijski najmlađi grad u RH, primijenio je i model strateškog planiranja u radu Vijeća za prevenciju, pa je na rezultatima strategije za period 2008.-2011. pokrenut i projekt Centra za djecu, mlade i obitelj, koji ubrzo nakon pokretanja postaje održiv i danas funkcionira kao dio Vijeća. U sklopu godišnjeg plana rada, od 2008. godine u Solinu se u organizaciji Vijeća bira i Policajac – prijatelj zajednice, a od 2012. i vatrogasac kojeg zajednica prepoznaje kao važnu kariku sigurnosti. Niz je, uz potporu Vijeća realiziranih, naizgled malih infrastrukturnih projekata iz domene situacijske prevencije, pokrenutih upravo u interesu unaprjeđenja sigurnosti. Otvaranje niza pitanja iz domene sigurnosti i prevencije kriminaliteta na redovitim sjednicama Vijeća, rezultiralo je usmjerenom terenskom aktivnošću partnera, što držim važnim rezultatom funkcionalnog partnerstva i potvrdom međusobnog razumijevanja u interesu zajednice.
U današnjem, suvremenom, društvu kvaliteta života može biti izloženo mnogim rizicima i različitim vrstama ugroze. Upravo iz tog razloga prevencija zauzima sve značajnije mjesto u ponašanju svakog pojedinca, ali i u aktivnostima te strategijama koje se poduzimaju okviru zajednica, od lokalnih, nacionalnih do međunarodnih. Smatrate li da je prevencija kriminaliteta značajno pitanje, kroz koje se može unaprijediti kvaliteta života i rada i pojedinaca i zajednica?
Stanje kriminaliteta, zapravo subjektivna i objektivna ocjena stanja svih oblika neprihvatljivog ponašanja, jedna je od ključnih odrednica kod odabira mjesta za život svoje obitelji, kako za same stanovnike lokalne zajednice, tako i za one koji planiraju svoju budućnost u novom okruženju ili samo planiraju turistički posjet. Samim tim, organizirana i sustavna partnerska briga o prevenciji neprihvatljivih ponašanja, svaku lokalnu zajednicu promovira kao prostor poželjan za naseljavanje, realizaciju investicija i odrastanje novih generacija. Ključ uspjeha je lokalna inicijativa, preuzimanje odgovornosti već na razini pojedinca, prepoznavanje lokalnih problema te spremnost na učenje, primjenu dobre prakse i ustrajnost.
Na području Županije splitsko dalmatinske od 2010 aktivno djeluje „Mreža Vijeća za prevenciju Županije splitsko dalmatinske“. Kako mreža funkcionira?
Uspostavom Mreže Vijeća za prevenciju kriminaliteta SDŽ, terenska realizacija modelirana je kao mjesto razmjene dobre prakse i mjesto za uspostavu komunikacijskih mostova na regionalnoj razini. Pragmatičan cilj je omogućiti aktivnim Vijećima potporu u sagledavanju, preuzimanju i primjeni dobre prakse. Zapravo je jednostavno, dobar projekt npr. Solina predstavit ćemo i u npr. Vrgorcu, stručnjaci i ključne osobe iz lokalne zajednice procijenit će korist od preuzimanja dobre prakse, prilagoditi je za svoje područje ili jednostavno zahvaliti te nastaviti tražiti dalje kroz platformu Mreže. Jedan od važnih rezultata Mreže je i činjenica da se na inicijativu PU SD i kroz Mrežu, na području SDŽ formiralo 17 Vijeća u gradovima, te niz Vijeća na području Općina ili gradskih kotareva u Splitu. Primjer dijeljenja dobre prakse je i već spomenuti projekt Policajac prijatelj zajednice, koji su kroz platformu Mreže, od 2016. godine prihvatila sva aktivna Vijeća za prevenciju kriminaliteta gradova i općina SDŽ.
U Solinu je od 7.-8. studenog 2024. održana V:I. Međunarodna konferencija „Sigurnost povijesnih gradova – partnerstvo za sigurniju svako dnevnicu“. I sam sam imao priliku sudjelovati na I. konferenciji održanoj u Splitu 2017. godine. Kako ste došli na ideju organizacije ove konferencije? Kome je namijenjena konferencija i što nam je donijelo ovogodišnje izdanje?
Sedma konferencija održana je u organizaciji kluba policijskih djelatnika IPA splitsko dalmatinska, Hrvatske udruge povijesnih gradova, Sveučilišnog odjela za forenzične znanosti i Turističke zajednice SDŽ, uz potporu Mreže Vijeća za prevenciju SDŽ, Gradova Splita, Solina i Općine Klis te tvrtke CEMEX. S važnim ciljem ističem opisani model organizacije koji u slučaju ove konferencije predstavlja ostvarenje ideje – funkcionalno partnerstvo zainteresiranih i odgovornih za sigurnost zajednice. Kriterij povijesnog grada, ako se samo nakratko osvrnemo na bogatu povijest organiziranog stanovanja u Hrvatskoj, zapravo dominantnu većinu gradova i naselja definira kao povijesne sa svim individualnim specifičnostima. Već kod prve konferencije, odlučili smo se za pristup razrade primjera dobre prakse. Na našoj su konferenciji priliku dobili oni koji najčešće samozatajno i uporno rade u interesu svojih gradova i općina. Ovakav model usklađen je s ciljem Mreže Vijeća za prevenciju kriminaliteta SDŽ, pa je konferencija zapravo postala mjesto za razmjenu iskustava i projekata na regionalnoj razini, ali i prostor za dovođenje prakse iz međunarodnog okruženja. Ove su godine uz prezentacije SDŽ i Grada Trogir, svoju praksu predstavili policijski službenici iz Bratislave u Slovačkoj i francuski policajac iz Pariza. Program su popunile za lokalnu zajednicu važne teme koje su predstavili domaći stručnjaci. Dobili smo u dva konferencijska dana uvid u problematiku prekršajnog zakonodavstva kroz ulogu gradova i općina kod formiranja i rada komunalnog i prometnog redarstva ili pomorskih redara. Predstavljene obaveze lokalne uprave iz Zakona o kibernetičkoj sigurnosti izazov su na svim razinama lokalne i regionalne uprave, a tema selekcijskog intervjua osmišljena je kao potpora u planiranju kadrovske strukture sposobne suočiti se s izazovima zajednice. Ove su godine na konferenciji sudjelovali predstavnici 23 grada.
Koji su to suvremeni izazovi sigurnosti, posebno s aspekta rizika za kulturnu i povijesnu baštinu starih gradova u uvjetima turističke ekspanzije, okupljanja građana i gostiju, različitih djelatnosti u gradskim jezgrama i sl?
Spomenute specifičnosti svakog od naših povijesnih gradova, baš kod ovog pitanja dolaze do izražaja. Naime, povijesni gradovi na obali ujedno su i turistički centri najviše izloženi turističkom prometu u doba intenzivne ljetne sezone. Složit ćete se da dobar dio naših gostiju tijekom tog dijela godine ipak ne dolazi iz kategorije koja kao motiv za posjetu ima dominantni interes za našu baštinu, činjenica je kako u tom periodu motiv zabave i provoda dominira. Bitno je drugačija turistička slika primjerice Splita u listopadu i studenom u odnosu na kolovoz. Svako vrijeme nosi svoje izazove, pa je ljeti zaštita načina života u povijesnoj jezgri primarna orijentacija gradova s kojom se s različitim uspjehom nose svi dionici odgovornosti. Prepoznati rizici su primjerice intenzivne gužve u pješačkom prometu karakterističnih uličica povijesnih jezgri, izloženost arheoloških artefakata, neprimjereno ponašanje nakon noćnih izlazaka po klubovima u središtima, izazovi organizacije turističke djelatnosti u vrijeme kada potražnja nadilazi kapacitete, prenapregnutost komunalne infrastrukture koja za tren postane i sigurnosni problem.
Kakav je odgovor ne samo policije, već i struke i lokalne zajednice na ove izazove?
Kada govorimo o riziku pripremljenosti za ekspanziju turističkog prometa, dakako da je najbolje kada problem predvidimo i dobro se pripremimo, ali nije uvijek tako iz različitih subjektivnih i objektivnih razloga. Naime, svjedočili smo tako različitim rješenjima, manje ili više dobro promišljenim ali i nekima koja su pomalo i zalutala. Ipak, nekako se ustalila praksa koja donosi rezultat, odnosno pomak na bolje. Taktika pojačane vidljivosti policije u zonama zabave i povijesnim jezgrama, preventivni obilasci i rana reakcija pomažu prevenirati teže oblike narušavanja sigurnosti. Niz je gradova posegnulo za primjenom modela privatne zaštite na javnim površinama kombinirajući tjelesnu zaštitu i video nadzor javnih površina, što uz dobru pripremu i koordinaciju može biti poluga kojom gradovi postižu bolji efekt upravljanja, pa i provedbe odluka o komunalnom redu kada se uspostavi efikasna suradnja tvrtke privatne zaštite i redarstva u dobro odabrano vrijeme i unutar štićenog područja.
Dobra je praksa, nakon intenzivnog perioda ljeta, za zajedničkim stolom definirati prednosti i manjkavosti modela, na vrijeme osmisliti i pripremiti inovacije za sezonu koja brzo stiže.
Strateški, planiranje lepeze djelatnosti u gradskim jezgrama, definirana količina i vrsta objekata namijenjenih zabavi, radno vrijeme, karta buke, primjena iskustava socijalne i situacijske prevencije, te usklađenost želja i mogućnosti na lokalnoj razini, podloga su za razvoj modela uspješnijeg od većine aktualnih primjera.
Imate veliko iskustvo u ostvarivanju urbane sigurnosti. Kako gradovi mogu sačuvati svoju otvorenu i gostoljubivu prirodu uz istovremeno ostvarivanje sigurnosti za svoje stanovnike i posjetitelje?
Stvarno prihvaćanje modela planiranja u kojem će jedan od ciljeva biti funkcionalan i uključiv, partnerski model brige o sigurnosti prvi je korak. Realizacija planiranog, često je mjesto spoticanja na putu do ozbiljnijeg utjecaja dobrog plana na stvarni život zajednice. Smisleno gospodarenje prostorom, dijeljenje odgovornosti i ovlasti, međusobna potpora institucija, uključivanje građana i gostiju.
Provedba lokalne politike prevencije kriminaliteta i urbane sigurnosti zahtijeva niz vještina koje se oslanjaju na kriminalistiku, sociologiju, pravo, urbano planiranje, statistiku, političke znanosti,menadžment. No što je s profesionalizacijom stručnjaka iz područja urbane sigurnosti?
Za početak, sistemskom te argumentiranom promocijom brige o urbanoj sigurnosti pa i kroz pozicioniranje stručnjaka u organizacijskoj strukturi gradova, po modelu preporučenom za korporativnu sigurnost, pomoglo bi unaprijediti vidljivost problema i prepoznatljivost potrebe za razvojem sustava.
Drugi izazov, edukacija stručnjaka, možda u nekoj fazi i kroz formu cjeloživotnog obrazovanja, ne bi trebala biti problem. Naime, niz je pojedinaca prepoznatih praktičara i ozbiljnih znanstvenika ali i lokalnih zajednica te organizacija, koje svojim radom i dostignućima svjedoče dobrobiti promišljenog djelovanja partnerstva za sigurniju svakodnevicu.
Nakon održanog javnog okupljanja „Ultra Europe 2024“ još jednom se potvrdilo da su Split i Splitsko-dalmatinska županija sigurne, a samim tim i poželjne turističke destinacije. UE 2024 opetovano se potvrđuje kao standard sigurnosti velikih festivala na otvorenom. Koja formula stoji iza jedne ovakve uspješne „sigurnosne operacije“?
Od prve Ultre 2013. godine, ključni dionici odgovornosti aktivno sudjeluju u razvoju modela međusobnog pravovremenog i cjelovitog komuniciranja u interesu sigurnosti građana, gostiju i grada. Nije floskula kada čujete, završetkom ove godine počeli smo s pripremom sljedećeg okupljanja. Naime, dinamika razvoja tehnologije, prikupljanje iskustava nakon okupljanja i novih saznanja u pripremi narednog, kapaciteti organizatora i svih drugih službi, dio su liste snaga i slabosti, prijetnji i prednosti, koje se analizira i operacionalizira stavljajući fokus na sigurnost. Suvremeni nadzorni centar, koji se za potrebe osiguranja formira u zoni okupljanja u suradnji na relaciji tvrtka organizator, tvrtka ovlaštena za tehničku zaštitu i PU splitsko dalmatinska, primjer je funkcionalnog partnerstva i dokaz da se iskorak može postići onda kada svi razumiju problem i odgovorno prihvaćaju svoju ulogu.
Od 2011. godine Hrvatska udruga menadžera sigurnosti zaslužnim pojedincima i institucijama dodjeljuje Hrvatsku veliku nagradu sigurnosti. I sami ste dobitnik HVNS za osobni doprinos u ostvarivanju sigurnosti zajednice. PU splitsko dalmatinska gotovo svake godine u nekoj od kategorija osvaja nagradu. Ove godine sa projektom „Do you feel safe?“ i „Gradimo bolju cestovnu sigurnost zajedno“, također ste osvojili HVNS u kategoriji najbolji projekt lokalne i područne samouprave za sigurnost zajednice i partnerstva u sigurnosti – inicijativa godine. Kako u tome uspijevate, od kuda toliko inovativnih preventivnih projekata?
Posvećenost stručnjaka i potpora zajednice pomažu nam na godišnjoj razini realizirati brojne projekte prevencije kriminaliteta i neprihvatljivog ponašanja u okruženju gradova, općina i gospodarske zajednice. Niz je tvrtki, a CEMEX je tomu najbolji primjer, koje su model proaktivnog promišljanja i djelovanja u polju sigurnosti karakterističan za modernu policiju, prihvatili u svojoj svakodnevici i ključna su potpora PU splitsko dalmatinske. Uz Vijeća za prevenciju kriminaliteta, lokalni mediji, građanske udruge i gospodarski subjekti sve se češće odlučuju na suradnju u projektima prevencije, što je djelom i rezultat vidljivosti nagrađenih uspješnih projekata, dokazane kompetencije i otvorenosti PU splitsko dalmatinske za suradnju i partnerski rad u interesu gradova i građana.
Razgovarao: Alen Ostojić Foto: IPA Split
Objavljeni sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
