Jesmo li sigurni da smo sigurni? GOST: Lidija Stolica, predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara

Jesmo li sigurni da smo sigurni? GOST: Lidija Stolica, predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara

U nastavku našeg serijala “Jesmo li sigurni da smo sigurni?“, urednika Alena Ostojića, razgovarali smo s gospođom Lidijom Stolicom, predsjednicom Hrvatskog ceha zaštitara.

Lidija je u industriji privatne zaštite više od 26 godina, od čega 22 godine na mjestu izvršne direktorice u području sigurnosti financijskih institucija u Salonu bankarske opreme Ozimec, te je uspješno provela brojne projekte s područja sigurnosti, održala brojna stručna predavanja na međunarodnim konferencijama, seminarima i ljetnim školama iz područja privatne zaštite. Kao bivša rukometašica pak i dalje je aktivno uključena u sport te je predsjednica ženskog rukometnog kluba Trešnjevka.

Nedavno ste izabrani za predsjednicu HCZ u trećem mandatu. Čestitam na izboru. Tko čini novo vodstvo i koje su Vaše ključne poruke s izborne skupštine?

Hvala Vam na čestitkama te zahvaljujem članicama i članovima Ceha zaštitara na ukazanom povjerenju i što su podržali aktivnosti koje je Ceh zaštitara provodio zadnjih osam godina. Vjerujem da ću s vodstvom Ceha u trećem mandatu realizirati brojne inicijative i aktivnosti koje će dovesti do unapređenja zaštitarske struke. Željela bih čestitati izabranim članovima Upravnog odbora, Nadzornog odbora, Suda časti te nam svima želim puno uspjeha u radu. Ovo je prilika da zahvalim svim članicama i članovima koji su u proteklih 32 godine svojim kvalitetnim i stručnim radom stvarali i unaprjeđivali najveće strukovno udruženje industrije privatne zaštite i sigurnosti u Republici Hrvatskoj.

K tome ove godine napustio nas je gospodin dr.sc. Ivan Husar, dipl. ing. el., počasni predsjednik Hrvatskog ceha zaštitara, njegov utemeljitelj te prvi predsjednik (1992. – 2002.). Upravo je on svojim cjeloživotnim predanim radom i vizionarskim pogledom još 1992., inicijativom za osnivanje strukovne udruge iz područja zaštitarstva u Republici Hrvatskoj, postavio temelje za razvoj zaštitarstva i Hrvatskog ceha zaštitara. Stoga osjećam veliku zahvalnost prema njemu i vjerujem da će nam ostati u trajnom sjećanju. A upravo su mi ljudi poput gosp. Husara inspiracija za rad, stoga ću i dalje aktivno raditi na razvoju Ceha, boljem pozicioniranju industrije privatne zaštite i sigurnosti, razvoju javno-privatnog partnerstva, jačanju suradnje s Ministarstvom unutarnjih poslova i svim drugim državnim tijelima, organizacijama i strukovnim udruženjima u Hrvatskoj i EU.

Ceh kao strukovna zaštitarska komora aktivno sudjeluje u očuvanju sigurnosti i zaštite našeg društva u cjelini te se u budućnosti očekuje još veća angažiranost stručnjaka privatne zaštite u svim aspektima sigurnosti.

Na nedavno održanoj izbornoj skupštini Hrvatskog ceha zaštitara u Zagrebu izabrano je novo vodstvo za razdoblje do 2028. godine.
Za dopredsjednika za tjelesnu zaštitu za novi mandat izabran je Ivan Funčić (Securitas Hrvatska).
Za dopredsjednika za tehničku zaštitu izabran je Ivan Špoljarić (ECCOS inženjering).
U Upravni odbor uz predsjednicu i 2 dopredsjednika izabrani su:
Milan Dujmović (AKD Zaštita), Dario Zelenika (Kamir), Velimir Ostoić (Adriatic zaštita projekt), Renata Dončević (Alarm automatika), Dražen Silović (AKD Zaštita), Valentina Lisak (Pro alarm rješenja), Goran Bjelotomić (Protekta) i Marko Sikirica (Tehnozavod).
U Nadzorni odbor izabrani su:
Slavko Barić (AKD Zaštita), Nadia Cvitanović (INsig2), Goran Kanić (Leadtech) i Tomislav Lijović (Prospectus).
U Sud časti izabrani su:
Mladen Plivelić (Kodeks), Mirela Bartolić (Securitas Hrvatska), Silvije Drabić (Bitahon), Milivoj Blašković (Alarm Express) i Mislav Majić, Gazvon security.
U Radne odbore izabrani su
Tjelesna zaštita:
Milan Dujmović (AKD Zaštita), predsjednik
Vladimir Vrcić (Hrvatska pošta), zamjenik predsjednika
Tehnička zaštita:
Dario Zelenika (Kamir), predsjednik
Ivica Puljiz (Tehnozavod), zamjenik predsjednika
Projektiranje zaštite:
Velimir Ostoić (Adriatic zaštita projekt), predsjednik
Stipan Bilaver (Prospectus), zamjenik predsjednika
Zaštita kritične infrastrukture:
Dražen Silović (AKD Zaštita), predsjednik
Saša Vasilić (Securitas Hrvatska), zamjenik predsjednika
Bankarsko-novčarska zaštita:
Goran Bjelotomić (Protekta), predsjednik
Ivana Radoš Domjanović (Konica Minolta Hrvatska), zamjenica predsjednika
Zakonodavstvo, norme i standardi:
Valentina Lisak (Pro alarm rješenja), predsjednica
Željka Belavić (Primat RD), zamjenica predsjednice
Zaštita od požara i integracije:
Renata Dončević (Alarm automatika), predsjednica
Ivan Špoljarić (ECCOS inženjering), zamjenik predsjednice
Kibernetička sigurnost i AI
Marko Sikirica, (Tehnozavod), predsjednik
Damir Golenko (Bitahon), zamjenik predsjednika

Što vidite kao najveće postignuće HCZ u 32 godine njegova postojanja?

Hrvatski ceh zaštitara utemeljen je 1992 godine, kao prvo i najveće strukovno Udruženje privatne zaštite u Republici Hrvatskoj te su i danas njegovi utemeljitelji ponosni članovi Ceha, a sve se više uključuju mladi koji svoj životni poziv nalaze u privatnoj zaštiti. Nacionalni Dan zaštitara i blagdan sv. Mateja obilježavamo u rujnu i vjerujte za cijelu struku on ima poseban značaj, osim simboličnog obilježavanja, trudimo se da našu poruku čuje šira javnost te da potaknemo na suradnju sve one aktere koji su dio sigurnosti i zaštite. Jedino zajedničkim radom i angažmanom možemo postići značajniji napredak u ovom sektoru i podići svijest društva o sigurnosti koja je jedan od stupova razvijenih i modernih država.

Ponosni smo što smo bili podrška našim članovima kroz više od tri desetljeća, što smo dali strukovni doprinos donošenju prvog Zakona o zaštiti osoba i imovine 1996., pa sve do današnjeg važećeg Zakona o privatnoj zaštiti iz 2020.
Zajedno kao struka, uz regulatora, Ministarstvo unutarnjih poslova, i druga nadležna tijela radili smo korak po korak, zajednički smo izgradili sustav privatne zaštite u RH, jačali međusobno povjerenje, posvetili jako puno vremena i truda kako bi naša djelatnost bila zakonski što bolje uređena, a na dnevnoj bazi pak uspješno obavljamo brojne zahtjevne zadatke uz maksimalnu profesionalnost, usmjerenost i posvećenost zaštiti. Rezultat toga je i naša klasifikacija 80.10 i 80.20 u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti koja je usklađena na Europskoj razini.

Kao rezultate zajedničkog rada sektora privatne zaštite izdvojila bih sljedeće:
– Privatna zaštita je 2017. uključena u sustav Nacionalne sigurnosti i potaknut je razvoj javno-privatnog partnerstva (kontrola putnika u zračnim lukama, prijevoz i opskrba novčarskog sustava RH, osiguranje javnih događanja i ostalo).
– Formalnim uređivanjem kroz zakon o privatnoj zaštiti iz 2020. – uvođenjem novih specijalizacija i širenjem ovlasti rada.
– Funkcioniranjem sektora tijekom COVID pandemije pod istim pravima i uvjetima koji vrijede za ostale dionike sustava sigurnosti države.
Danas dolazimo do privatne zaštite kao važnog čimbenika zaštite ključne infrastrukture, s jasno definiranim kriterijima, na temelju EU Direktive i Europskih standarda zaštite kritične infrastrukture, koja se bazira na kvaliteti, posebnim kriterijima i specijalnostima što će rezultirati jačanjem položaja struke i boljim uvjetima za zaštitare, odnosno jačanjem interesa za sektor.

K tome Ceh je aktivno sudjelovao u brojnim europskim projektima poput Train Brain Soft, Intel i Intel-Next Generation. Realizirali smo suradnju s drugim Komorama privatne zaštite, strukovnim udruženjima iz sektora sigurnosti te fakultetima. Organizirali smo i suorganizirali sajmove poput Interprotexa, Adria Summita, Prevencije i sigurnosti u suradnji s MUP-om te tradicionalnih međunarodnih konferencija poput Privatne zaštite otkako Ceh postoji.

Koji su jedinstveni izazovi s kojima se čuvari i zaštitari suočavaju u sektoru industrije privatne zaštite?

S obzirom na to da je riječ o profesiji koja podrazumijeva obavljanje kompleksnih i odgovornih poslova iz područja sigurnosti i zaštite ljudi, različitih sustava, ali i imovine velike vrijednosti i važnosti za društvo, često se naše kolegice i kolege osobno izlažu velikom riziku za koji ponekad nisu dovoljno educirani niti opremljeni. K tome percepcija javnosti o privatnoj zaštiti nije adekvatna njezinoj ulozi, poslovima koje podrazumijeva i važnosti koju ima za sigurnost u našem društvu. Upravo kroz promjenu percepcije u javnosti, socijalni dijalog, kolektivni ugovor, profesionalizaciju, visoki stupanj obučenosti i opremljenosti djelatnika, snažnu integraciju u cjeloviti sustav sigurnosti, kompetentne radne uvjete, veću mogućnost edukacije i napredovanja te vrednovanja ljudi u privatnoj zaštiti, naša djelatnost može privući mlade kojima će to biti poželjan životni poziv.

Ne rijetko ste isticali da položaj zaštitarki i zaštitara u društvu treba što hitnije mijenjati. Što HCZ čini za kvalitetniju poziciju zaštitara i čuvara?

Svakodnevno 15 000 licenciranih zaštitarki i zaštitara u privatnoj zaštiti, a sukladno Zakonom propisanim ovlastima, obavlja svoje poslove časno, odgovorno i profesionalno u smjenama od po 12 sati te odgovaraju na sve vrste rizika s kojima se susreću. Oni su prvi kontakt kada dolazite na posao, u javne prostore, trgovine, banke, zračne i pomorske luke i slično. Zaštitari i zaštitarke tihi su heroji, lice i duša privatne zaštite. No, oni su i roditelji, članovi naših obitelji, naši susjedi, prijatelji ili poznanici.

Ceh provodi aktivnosti i kampanje u cilju promocije uloge i važnosti zaštitarki i zaštitara, jačanju pozitivne javne percepcije, važnosti njihovih poslova koje provode u zaštiti osoba i imovine.

U suradnji s drugim institucijama Ceh je aktivan i u podizanju uvjeta rada i položaja zaštitara, izrađuje s Ekonomskim institutom godišnju Analizu djelatnosti, obilježava raznim aktivnostima Dan zaštitara svakog 21. rujna, organizira brojne okrugle stolove, konferencije, nastupe u medijima upravo u cilju jačanja položaja zaštitara.

Crna kronika bilježi i smrtonosne napade na zaštitare u Hrvatskoj. Što HCZ čini po pitanju kvalifikacije napada na zaštitare prilikom obavljanja njihovih poslova?

Zaštitari su licencirane osobe koji sukladno Zakonu o privatnoj zaštiti imaju posebne ovlasti dok obavljaju poslove zaštite i sigurnosti osoba i imovine u javnim prostorima, prijevozu i prijenosu novca, osiguranju javnih događaja te zaštiti kritične infrastrukture.
Istina je da se teza o zaštitaru kao službenoj osobi zadnjih nekoliko godina često spominje, no neka su mišljenja da bi onda zaštitar bio kao policajac, što mi ne tražimo niti bi to bilo moguće. Želimo da zaštitar ima taj status u vrijeme obavljanja svog posla, jer ako se dogodi napad na zaštitara, a on ima status službene osobe, samim tim napad bi se klasificirao kao napad na službenu osobu. Smatramo da bi to spriječilo veliki dio napada, dakle djelovalo bi se u smislu prevencije.

Sukladno tome zalažemo se da se u slučaju napada na zaštitara u obavljanju poslova privatne zaštite primjeni članak 315. b iz Izmjena i dopuna Kaznenog zakona iz 2019. godine, koji kaže:
„Tko osobu u obavljanju poslova od javnog interesa ili javnog službenika u obavljanju javne službe silom ili prijetnjom da će izravno uporabiti silu, spriječi u obavljanju poslova od javnog interesa ili javne službe, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka doveden u opasnost život ili tijelo osobe koja obavlja poslove od javnog interesa ili javnog službenika ili mu je nanesena tjelesna ozljeda ili je uporabljeno oružje ili opasno oruđe, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Počinitelj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka koji je bio izazvan protuzakonitim, bezobzirnim ili grubim postupanjem osobe koja obavlja poslove od javnog interesa ili javnog službenika može se osloboditi kazne.“

Je li moguć Kolektivni ugovor u industriji privatne zaštite u Hrvatskoj?

Kolektivni bi ugovor u industriji privatne zaštite, socijalnim dijalogom i pregovaranjem omogućio bolja primanja i uvjete rada zaštitarima, istovremeno bi pružio jednake uvjete za kompanije u sektoru u odnosu na plaće, zadržavanje zaposlenika, dugoročno ulaganje i edukaciju. U privatnoj zaštiti imali smo neko kraće vrijeme Kolektivni ugovor, dok ga sad nalazimo u internim kolektivnim ugovorima pojedinih članica Ceha.

U tom smjeru Ceh je inicirao brojne aktivnosti UNI Europa u Hrvatskoj u cilju jačanja sindikata i sindikalnog djelovanja. Pozitivan utjecaj na jačanje socijalnog dijaloga u Hrvatskoj ima i Direktiva o primjerenim minimalnim plaćama, koja kao preduvjet ima pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima barem 80 posto, posebice ako se radi o poslovima od javnog interesa, što je svakako važno za našu industriju. Ono što smatramo važnim je da se uvjet kolektivnog pregovaranja uključi kao jedan od elemenata u javnoj nabavi, a što će se kroz novu EU direktivu svakako posebno razmatrati. Pozitivan je i širi društveni utjecaj socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja za cjelokupno društvo, jer veće plaće, pogodnosti i bolji radni uvjeti dovode do sveukupnog poboljšanja kvalitete života radnika i njihovih obitelji.

Sigurnost se tradicionalno smatra muškom profesijom. Koji je postotak žena u industriji privatne zaštite pri tom mislim samo na poslove tjelesne zaštite i koje su uopće mogućnosti njihova napredovanja u sustavu privatne zaštite?

Uvijek se rado podsjetim na riječi mojeg cijenjenog prethodnika Damira Funčića, koji je nakon mojeg prvog Izbora na mjesto predsjednice Ceha zaštitara rekao: „Izborom nove predsjednice najvećeg i najstarijeg strukovnog udruženja sigurnosti, koje se prema tradicionalnom shvaćanju ogledalo samo u snazi mišića, što je zastarjelo te je poslana jasna poruka da ova djelatnost počiva na planiranju, projektiranju, prevenciji i u prvom redu radu sivih moždanih stanica u čemu su žene u potpunosti ravnopravne sa muškim kolegama“.

Kao i u svakodnevnom životu, tako i u sigurnosnom sektoru, žene balansiraju između različitih odgovornosti, igraju različite uloge, odgovaraju na različite društvene norme i nastoje graditi karijeru u sigurnosti na različite načine. Žene doživljavaju sigurnost drugačije od muškaraca i na različite načine stupaju u interakciju sa sigurnosnim procesima. One mogu dobro odrediti prioritete i imaju dobre komunikacijske vještine kako bi se nosile s izazovima koji im predstoje.

Žene imaju dobro oko za detalje i često tako osiguravaju postizanje ciljeva. Rekli bismo da više pažnje daju detaljima, izvrsno funkcioniraju kad je u pitanju timski rad, a izvrsne su i u komunikaciji.

Bolje su u uspostavljanju odnosa s drugima putem empatije što može biti i bolje za rješavanje sporova i napetosti. Dokazano je da se često bolje nose sa stresom, svi znamo da je njihovo polje multitasking i da se suočavaju s brojnim teškim izazovima izravno te da imaju sposobnost postizanja istih, a ponekad i boljih rezultata od muških kolega.

Zbog toga tvrtke u privatnoj zaštiti, kako bi osigurale dugoročan uspjeh, zapošljavaju žene, a u našem Cehu imamo primjere uspješnih žena kako na poslovima zaštitara, tako i na pozicijama direktorica ili predsjednica Uprava.

Žene brzo postaju jedan od najvećih aduta industrije privatne sigurnosti. Ova je promjena otvorila industriju novom tržištu zaposlenika sposobnih za promjene u skladu s vremenom i otvorila priliku za ulazak nečeg novog, raznolike radne snage koja donosi svježe pristupe i kreativne ideje utirući put budućnosti sigurnosne industrije.

Nova generacija mladih žena, koja donedavno nije smatrala sigurnost karijerom, pridružuje se privatnoj zaštiti zahvaljujući drugima koji su utrli put svojom predanošću i uspjesima.

U današnjem poslovnom svijetu, uspješan tim je raznolika mješavina najboljih muškaraca i žena. Kako se sigurnosna industrija nastavlja razvijati i iskorištavati najveće talente i resurse, nastavit ćemo viđati sve više žena na vodećim pozicijama, jer njihova jedinstvena kreativnost pridonosi kohezivnosti tima i boljim rezultatima poslovanja.

Žene daju kredibilitet našem sektoru, a također je primijećeno da ulijevaju poštovanje kad su u pitanju poslovni procesi. Ovo su neki od primarnih razloga zašto inovativne sigurnosne organizacije koje razmišljaju unaprijed zapošljavaju sve više žena i postavljaju ih na menadžerske pozicije. Oštro oko za detalje, kreativnost i tehničko znanje ključne su točke koje su privukle pozornost vodstva sigurnosnih organizacija prema zaposlenicama koje pokazuju obećavajući potencijal.

No, imamo i problem, a to je da, nažalost, postoji nasilje nad ženama i u zaštitarskom sektoru. HCZ kao nacionalni član CoESS-a, krovne organizacije zaštitarske struke u EU, u fazi je pripreme da u privatnoj zaštiti žena bude zaštićena na radnom mjestu i kao kolegica i kao zaposlenica te od strane klijenata. Uz to, želimo da ljudi koji rade u sektoru shvate da nasilje nad ženom u četiri zida nije dozvoljeno već je zakonski kažnjivo. Ova je kampanja prvo provedena u Makedoniji, a sad starta i u Hrvatskoj. Cilj je okupiti sve tvrtke privatne zaštite na nekoliko radionica i potpisati Protokol Stop nasilju unutar privatne zaštite kako bi se jasno dalo do znanja da naš sektor ne podržava ni takvu, a ni ijednu drugu vrstu nasilja.

HCZ kontinuirano vodi stručni dijalog s Ravnateljstvom civilne zaštite. Postoji li prostor i u čemu konkretno, za unaprjeđenje suradnje?

Iznimno smo ponosni na suradnju i dijalog s Ravnateljstvom civilne zaštite na čelu s ravnateljem dr. sc. Damirom Trutom te prepoznavanju djelatnosti privatne zaštite, njezina značaja i uloge u sustavu sigurnosti. Prostor za unapređenje suradnje uvjetovan je novim sigurnosnim izazovima, novim tehnološkim rješenjima, a odgovor je uvijek u svojoj osnovi pojedinac koji treba kontinuiranu edukaciju, veću specijalizaciju, bolje uvjete rada, opremljenost i povezanost s ostalim dionicima sustava sigurnosti.

Postoji li u području privatne zaštite sukob privatnih i javnih interesa?

Privatna zaštita u Republici Hrvatskoj kao sigurnosna djelatnost dobro je normirana, kao i u većini drugih članica EU, i usklađena je s europskim i međunarodnim normama i standardima.

Zakonom o privatnoj zaštiti definirano je da se provodi radi postizanja prihvatljive razine privatne i javne sigurnosti građana i njihove imovine te održavanja reda i mira u ugovornom opsegu. Pravne osobe i obrtnici koji žele zaštititi svoju imovinu i zaposlenike iznad zaštite koju osigurava država, ili iznad opsega koji osigurava država, moraju u tu svrhu angažirati pravnu osobu ili obrtnika koji ima odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite ili osnovati unutarnju službu zaštite. Zakonom o privatnoj zaštiti jasno su uređeni uvjeti i način obavljanja djelatnosti i poslova zaštite osoba i imovine koju ne osigurava država i iznad opsega koji osigurava te uvjeti, način i nadzor rada osoba koje obavljaju djelatnost i poslove privatne zaštite.

Također nova EU Direktiva o otpornosti kritičnih subjekata – EU 2022/2557, koja se uvodi u nacionalno zakonodavstvo kroz novi Zakon o zaštiti kritičnih infrastruktura sadrži i Standard EN 17483-1:2022 – Privatne zaštitarske usluge – Zaštita kritične infrastrukture – što jasno govori o ulozi i važnosti privatne zaštite.

Moram istaknuti i veliki doprinos privatne zaštite u krizi izazvanoj pandemijom virusa COVID-19 te gdje smo u iznimno složenim uvjetima obavljali svoje poslove uz uvjete koji su vrijedili i za sve druge sastavnice sustava žurnih službi u Republici Hrvatskoj.

CoESS je krovna organizacija zaštitarske profesije u EU. Koja je uloga HCZ u toj organizaciji i kakve benefite donosi članstvo u CoESS-u?

Hrvatski ceh zaštitara član je Konfederacije europskih udruženja industrije privatne zaštite – COESS, koja broji preko 2 milijuna licenciranih osoba i okuplja preko 45 000 pravnih subjekata iz 23 zemlje te je aktivan sugovornik Europske komisije, Europskog parlamenta i partner sa Uni Europa.

Članstvom u CoESS-u hrvatska industrija privatne zaštite i sigurnosti ravnopravno sudjeluje u kreiranju Europskih politika, direktiva, smjernica, standarda iz područja privatne zaštite, sudjeluje u projektima Europske komisije te dobiva aktualne informacije. Ostvaruje aktivnu suradnju, razmjenu znanja i iskustava s drugim europskim članicama iz područja privatne zaštite i sigurnosti te primjenjuje pozitivnu praksu u podizanju razine kvalitete i razvoja privatne zaštite u Hrvatskoj.

U sklopu 7. Europskog summita, 10. 10. 2024. predstavljena je „Bijela knjiga o javno-privatnim partnerstvima, koja naglašava ključnu ulogu javno-privatnih partnerstva (JPP) u jačanju europske sigurnosti. Postoji li u Hrvatskoj javno-privatno partnerstvo između policije i zaštitarskih tvrtki?

U odgovorima na nove sigurnosne izazove u EU, prepoznata je važnost javno-privatnih partnerstva koja nemaju alternativu, a jačaju kapacitete otpornosti društava na nove rizike i opasnosti. Jedna od tih mjera je uključivanje privatne zaštite u žurne službe Europske unije i davanje prava kao i ostalim sudionicima sigurnosti u državama članicama.
Brojni su pozitivni primjeri javno-privatnog partnerstva između policije i zaštitarskih tvrtki u Hrvatskoj poput zaštitnog pregleda putnika i prtljage u zračnim lukama, osiguravanja sportskih natjecanja i javnih okupljanja, zaštite novčarskih institucija i zaštite objekata kritične infrastrukture, osiguranja i pratnje, dojava putem CDS-a, intervencija i osiguranja mjesta događaja. Svakim danom sve više raste potreba za javno-privatnim partnerstvom u cijeloj EU pa tako i u Hrvatskoj.

Razgovarao: Alen Ostojić / Foto: HCZ

Objavljeni sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.