U nastavku našeg serijala “Jesmo li sigurni da smo sigurni?“, urednika Alena Ostojića, razgovarali smo s gospodinom Fabjanom Ruščićem, predsjednikom Zajednice zaštite na radu Hrvatske gospodarske komore.
Sredinom travnja ove godine u HGK održana je prva izborna sjednica Zajednice zaštite na radu HGK na kojoj ste izabrani za predsjednika. Možete li istaknutu glavne točke programa zajednice u narednom razdoblju i što je cilj ove zajednice?
Glavne točke programa Zajednice zaštite na radu HGK u narednom razdoblju uključuju:
1. Edukacija i osposobljavanje: Organizacija radionica i seminara za poslodavce i radnike kako bi se povećala svijest o važnosti zaštite na radu i osigurala primjena najboljih praksi
2. Unapređenje zakonodavnog okvira: Suradnja s nadležnim tijelima na poboljšanju zakona i propisa vezanih uz zaštitu na radu
3. Sigurnost stranih radnika: Posebna pažnja posvećena je integraciji i zaštiti stranih radnika, s obzirom na povećan broj stranih radnika u Hrvatskoj
4. Prevencija i kontrola rizika: Razvoj i implementacija sustava za prevenciju i smanjenje rizika na radnom mjestu
5. Promocija kulture sigurnosti: Poticanje kulture sigurnosti unutar organizacija kroz različite kampanje i inicijative
Cilj zajednice je poboljšanje standarda zaštite na radu u Hrvatskoj, osiguranje sigurnih radnih uvjeta za sve radnike te smanjenje broja ozljeda na radu. Zajednica ZNR HGK zasigurno okuplja najbolje stručnjake iz zaštite na radu u RH i želimo njihova znanja i vještine dijeliti kako bi kompanijama pomogli u dostizanju cilja od nula nesreća na radu.
Nakon izbora za predsjednika zajednice istaknuli ste da će jedna od ključnih aktivnosti zajednice biti edukacije gospodarstvenika. Znači li to da gospodarstvenici trenutačno zaštiti na radu ne pridaju dovoljno pozornosti ili imaju neodgovarajući odnos prema obvezama u području zaštite na radu?
Edukacija gospodarstvenika je ključna jer, iako mnogi poslodavci već pridaju značaj zaštiti na radu, postoji veliki prostor za poboljšanje. Neki od razloga zašto je edukacija potrebna uključuju:
1. Nedovoljna svijest: Neki gospodarstvenici možda nisu u potpunosti svjesni svih zakonskih obveza i najboljih praksi u području zaštite na radu
2. Promjene u zakonodavstvu: Zakonodavni okvir se stalno mijenja, pa je važno da poslodavci budu informirani o najnovijim propisima i kako ih primijeniti
3. Povećanje sigurnosti: Edukacija pomaže u smanjenju broja ozljeda na radu i povećanju ukupne sigurnosti na radnom mjestu
4. Integracija stranih radnika: S obzirom na povećan broj stranih radnika, važno je osigurati da su svi radnici, bez obzira na njihovo porijeklo, adekvatno zaštićeni
Cilj edukacije je osigurati da svi gospodarstvenici imaju potrebna znanja i alate za učinkovitu primjenu mjera zaštite na radu, čime se poboljšava sigurnost i zdravlje radnika te smanjuju rizici od nesreća i ozljeda.
Povećanje svijesti o zaštiti na radu među gospodarstvenicima planiramo provesti kroz nekoliko ključnih aktivnosti:
1. Informativne kampanje: Pokretanje kampanja koje će putem medija, društvenih mreža i drugih komunikacijskih kanala informirati poslodavce o važnosti zaštite na radu i njihovim zakonskim obvezama
2. Edukativni materijali: Distribucija brošura, vodiča i drugih edukativnih materijala koji će biti dostupni na web stranici HGK i putem Digitalne komore
3. Radionice i seminari: Organizacija radionica i seminara diljem Hrvatske, gdje će stručnjaci iz područja zaštite na radu pružati praktične savjete i odgovarati na pitanja poslodavaca
4. Suradnja s medijima: Suradnja s medijima kako bi se osigurala redovita pokrivenost tema vezanih uz zaštitu na radu, uključujući intervjue s ekspertima i primjere dobre prakse
5. Stručni skupovi: Održavanje stručnih skupova koji će omogućiti razmjenu iskustava i znanja među poslodavcima, stručnjacima i predstavnicima nadležnih institucija
Ove aktivnosti imaju za cilj povećati svijest o važnosti zaštite na radu, osigurati primjenu najboljih praksi i smanjiti broj ozljeda na radu.
Kako ocjenjujete stanje zaštite na radu u Hrvatskoj?
Stanje zaštite na radu u Hrvatskoj može se ocijeniti kao područje s prostorom za poboljšanje, unatoč naporima i inicijativama koje su već poduzete., neki od ključnih aspekata su:
Povećanje broja ozljeda na radu: Prema najnovijim podacima, prošle godine je zabilježeno 17.240 ozljeda na radu i 413 profesionalnih bolesti. Ovaj trend ukazuje na potrebu za dodatnim mjerama i edukacijom kako bi se smanjio broj nesreća. Utjecaj klimatskih promjena: Klimatske promjene dodatno kompliciraju situaciju, jer radnici, posebno oni na otvorenom, sve više bivaju izloženi ekstremnim vremenskim uvjetima, pretjeranoj toplini i drugim opasnostima. Integracija stranih radnika: S povećanjem broja stranih radnika u Hrvatskoj, potrebno je osigurati da su svi radnici adekvatno zaštićeni i informirani o svojim pravima i obvezama. Također postoji kontinuirana potreba za promicanjem kulture prevencije i sigurnosti na radnom mjestu.
Sve ove aktivnosti i inicijative imaju za cilj poboljšanje standarda zaštite na radu i osiguranje sigurnih radnih uvjeta za sve radnike u Hrvatskoj.
Je li ulaganje u zaštitu na radu trošak ili investicija?
Ulaganje u zaštitu na radu definitivno je investicija, a ne trošak, a ključni razlozi koji to potvrđuju su:
1. Smanjenje troškova nesreća: Ulaganje u zaštitu na radu smanjuje broj ozljeda i nesreća na radnom mjestu, što rezultira manjim troškovima liječenja, odšteta i sudskih sporova.
2. Povećanje produktivnosti: Sigurni i zdravi radnici su produktivniji. Manje ozljeda znači manje izgubljenih radnih dana i veća učinkovitost
3. Poboljšanje morala radnika: Kada poslodavci ulažu u sigurnost svojih radnika, to poboljšava moral i zadovoljstvo radnika, što može dovesti do veće lojalnosti i manjeg fluktuiranja zaposlenika.
4. Zakonska usklađenost: Ulaganje u zaštitu na radu osigurava usklađenost s zakonskim propisima, čime se izbjegavaju potencijalne kazne i pravni problem.
5. Reputacija i konkurentnost: Tvrtke koje ozbiljno shvaćaju zaštitu na radu često imaju bolju reputaciju i mogu biti konkurentnije na tržištu.
Dakle, iako se na prvi pogled može činiti kao dodatni trošak, dugoročne koristi ulaganja u zaštitu na radu daleko nadmašuju početne troškove. Moja preporuka poslodavcima je ulažite u radnike i sigurnost, to je najbolja moguća investicija, koja se višestruko isplati.
ISO 45001 standard je Međunarodne organizacije za standardizaciju sustava upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu, objavljen 2018. godine. Cilj standarda je smanjenje ozljeda na radu i profesionalnih bolesti , uključujući promicanje i zaštitu fizičkog i mentalnog zdravlja. Koje tvrtke trebaju biti usklađene sa zahtjevima ISO 45001 norme?
ISO 45001 je međunarodni standard koji postavlja zahtjeve za sustave upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu. Iako nije zakonski obavezan, mnoge tvrtke odlučuju se za usklađivanje s ovim standardom zbog brojnih prednosti koje donosi, a tvrtke bi trebale razmotriti usklađivanje sa zahtjevima ISO 45001 su:
Tvrtke s visokim rizikom: Tvrtke koje djeluju u industrijama s visokim rizikom od ozljeda, kao što su građevinarstvo, proizvodnja, rudarstvo i kemijska industrija, brodogradnja trebale bi uskladiti svoje operacije s ISO 45001 kako bi smanjile rizik od nesreća i profesionalnih bolesti. Međunarodne tvrtke: Tvrtke koje posluju na međunarodnom tržištu često se odlučuju za ISO 45001 kako bi osigurale usklađenost s globalnim standardima i povećale svoju konkurentnost. Tvrtke s velikim brojem zaposlenika: Veće tvrtke s mnogo zaposlenika mogu imati koristi od sustavnog pristupa upravljanju zdravljem i sigurnošću na radu, što ISO 45001 omogućuje. Tvrtke koje žele poboljšati svoju reputaciju: Usklađivanje s ISO 45001 može poboljšati reputaciju tvrtke među klijentima, partnerima i investitorima, pokazujući predanost sigurnosti i zdravlju radnika. Tvrtke koje žele smanjiti troškove: Implementacija ISO 45001 može pomoći u smanjenju troškova povezanih s ozljedama na radu, bolovanjima i pravnim sporovima.
U konačnici, svaka tvrtka koja želi poboljšati svoje prakse upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu može imati koristi od usklađivanja s ISO 45001, jer zahtjevi norme u cijelosti obuhvaćaju sve zakonske zahtjeve iz zaštite na radu s pripadajućim normama koje pokrivaju one dijelove sustava koje zakonska regulativa nije obuhvatila.
Svi radnici imaju pravo da se svojim kućama i obiteljima s posla vrate sigurni i zdravi. Ipak prošle godine na mjestu rada poginuo je 21 radnik. Je li moguće ostvarenje vizije 0 poginulih na radnim mjestima?
Ostvarenje vizije “0 poginulih na radnim mjestima” je ambiciozan cilj, ali nije nemoguć. Postoji nekoliko ključnih faktora koji mogu doprinijeti postizanju ovog cilja od kojih su po meni najvažniji:
Povećanje svijesti i edukacija kroz kontinuirane edukacija poslodavaca i radnika o važnosti sigurnosti na radu i primjeni najboljih praksi može značajno smanjiti broj nesreća. Stroža provedba zakona: kroz poboljšanje inspekcijskih nadzora i stroža provedba zakona o zaštiti na radu može pomoći u osiguravanju da poslodavci poštuju sve sigurnosne propise. Korištenje novih tehnologija, poput automatizacije i digitalnih alata za praćenje sigurnosti, može smanjiti rizik od nesreća na radnom mjestu, te promicanje kulture sigurnosti unutar organizacija, gdje se sigurnost radnika stavlja na prvo mjesto, može dovesti do značajnog smanjenja broja nesreća na radu.
Iako je izazovno, s pravim pristupom i predanošću svih uključenih strana, ostvarenje vizije “0 poginulih na radnim mjestima” može postati stvarnost, a tome treba stremiti svaki radnik, stručnjak zaštite na radu, poslodavci i svi ostali koji su uključeni u sustav zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika.
Nesreća na radu nije neočekivana kombinacija okolnosti ili posljedica više sile na koju nije moguće utjecati. U 2023. godini evidentirano je više od 17.000 ozljeda na radu i više od 400 profesionalnih bolesti. Može li se svaka nesreća na radu izbjeći?
Iako je teško tvrditi da se svaka nesreća na radu može izbjeći, mnoge nesreće mogu se spriječiti primjenom odgovarajućih sigurnosnih mjera i procedura. Ključne aktivnosti koje mogu pomoći u smanjenju broja nesreća na radu jesu redovite edukacije i obuke radnika o sigurnosnim protokolima i pravilnoj upotrebi opreme, redovita procjena rizika za sve nerutinske i rizične aktivnosti, osiguravanje da radnici koriste odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu (OZO) može značajno smanjiti rizik od ozljeda te redovito održavanje i pregled radne opreme i alata koje pomaže u sprječavanju kvarova koji mogu dovesti do nesreća.
Ipak najvažnija aktivnost jest stvaranje radnog okruženja u kojem se sigurnost stavlja na prvo mjesto i gdje su radnici potaknuti da prijavljuju opasnosti i pridržavaju se sigurnosnih mjera. S obzirom na povećani broj izvanrednih situacija ne smijemo zanemariti i redovito ažuriranje planova za izvanredne situacije, kao što su požari ili kemijska izlijevanja, te obuka radnika kako reagirati u takvim situacijama.
Iako je izazovno postići eliminiranje nesreća, kontinuirani napori u edukaciji, procjeni rizika i promicanju sigurnosne kulture mogu značajno smanjiti njihov broj.
Koja su prva tri uzroka ozljeda na radu?
Prema najnovijim podacima, prva tri uzroka ozljeda na radu u Hrvatskoj su:
1. Padovi na istoj razini: Poskliznuća, spoticanja i padovi na istoj razini su najčešći uzrok ozljeda na radu. Ove nesreće često se događaju zbog mokrih ili skliskih površina, neurednih radnih prostora ili neodgovarajuće obuće.
2. Padovi s visine: Radnici koji rade na visini, poput građevinskih radnika, često su izloženi riziku od padova s visine. Ove nesreće mogu biti uzrokovane nedostatkom odgovarajuće zaštitne opreme ili nepravilnom upotrebom ljestava i skela.
3. Udari i sudari s objektima: Ozljede uzrokovane udarima ili sudarima s pokretnim ili nepokretnim objektima također su česte. To može uključivati udarce od padajućih predmeta, sudare s vozilima ili strojevima, ili udarce u prepreke.
Ove vrste nesreća naglašavaju važnost kontinuirane edukacije, pravilne upotrebe zaštitne opreme i održavanja sigurnog rada okruženja. Prema najnovijim podacima, industrije s najviše ozljeda na radu u Hrvatskoj su:
1. Prerađivačka industrija: Ova industrija bilježi najveći broj ozljeda
2. Opskrba vodom, gospodarenje otpadom i sanacija okoliša: Iako broj ozljeda nije najveći, ova industrija ima najvišu stopu ozljeda na 1000 zaposlenih,
3. Građevinarstvo: Građevinska industrija također bilježi visok broj ozljeda zbog prirode posla koji uključuje rad na visini, tešku mehanizaciju i druge rizike
Ove industrije naglašavaju potrebu za kontinuiranim naporima u poboljšanju sigurnosnih mjera i edukaciji radnika kako bi se smanjio broj ozljeda na radu.
Kakva je situacija sa zaštitom na radu stranih radnika poglavito onih u građevinarstvu. U crnim kronikama nije rijetkost pročitati da su upravo oni doživjeli težu ozljedu na radu.
Situacija sa zaštitom na radu stranih radnika, posebno u građevinarstvu, izaziva zabrinutost zbog učestalih teških ozljeda i smrtnih nesreća,a neki od ključnih aspekata su:
Visok rizik u građevinarstvu: Građevinarstvo je jedna od najrizičnijih industrija s visokim brojem ozljeda i smrtnih slučajeva. Nedovoljna edukacija i integracija: Strani radnici često nisu dovoljno upoznati s lokalnim zakonima i praksama zaštite na radu. Povećana svijest i inicijative: Zajednica zaštite na radu HGK, ali i resorno Ministarstvo organizira radionice i stručne skupove kako bi poslodavce informirala o novim obvezama i najboljim praksama, s posebnim naglaskom na integraciju stranih radnika.
Zakonske obveze poslodavaca: Poslodavci su zakonski obvezni osigurati sigurne radne uvjete za sve radnike, uključujući strane radnike. To uključuje redovitu edukaciju, osiguranje odgovarajuće zaštitne opreme i provođenje mjera za prevenciju nesreća.
Unatoč naporima, potrebno je dodatno raditi na poboljšanju uvjeta i sigurnosti za strane radnike kako bi se smanjio broj nesreća i ozljeda na radu. Sigurnost stranih radnika treba sagledavati i u njihovoj potpunoj integraciji u sve radne, poslovne i druge procese integracija u RH. Ovo je po meni jedna od najvažnijih aktivnosti čije programe treba razvijati Vlada RH, koja po meni ima najveću odgovornost u ovom segment.
Radno mjesto sa svojim karakteristikama je iznimno važno za očuvanje tjelesnog i mentalnog zdravlja budući da prosječna osoba na svom radnom mjestu provede 1/3 života. Kako izgraditi sigurno i zdravo radno mjesto?
Izgradnja sigurnog i zdravog radnog mjesta ključna je za očuvanje tjelesnog i mentalnog zdravlja radnika, a neki od ključnih aktivnosti dostizanja cilja su: Promicanje zdravih navika: Poticanje pravilne prehrane, redovite tjelesne aktivnosti i mentalnog zdravlja.
Organizacija radionica i edukacija o zdravom načinu života može značajno doprinijeti zdravlju radnika. Kultura sigurnosti: Stvaranje kulture sigurnosti unutar organizacije gdje se sigurnost radnika stavlja na prvo mjesto. To uključuje poticanje radnika da prijavljuju opasnosti i pridržavaju se sigurnosnih mjera. Podrška mentalnom zdravlju: Pružanje podrške radnicima kroz programe za upravljanje stresom, savjetovanje i druge resurse za mentalno zdravlje. Fleksibilno radno vrijeme: Omogućavanje fleksibilnog radnog vremena i ravnoteže između poslovnog i privatnog života kako bi se smanjio stres i poboljšalo opće zdravlje radnika. Ergonomija radnog mjesta: Prilagodba radnog mjesta kako bi se smanjili fizički napori i rizici od ozljeda. To uključuje pravilno postavljanje radnih stolova, stolica i opreme I sl.
Implementacija ovih koraka može značajno doprinijeti stvaranju sigurnog i zdravog radnog okruženja, što će pozitivno utjecati na produktivnost i zadovoljstvo radnika.
Rad od kuće kao izdvojeno radno mjesto, je postao jedan od najpopularnijih trendova u poslovnom svijetu i sve veći broj poslodavaca ga svojim zaposlenicima omogućuje. Tko je u takvim slučajevima odgovoran za zaštitu na radu?
Kod rada od kuće, odgovornost za zaštitu na radu dijele poslodavac i radnik,a odgovornosti se dijele kako slijedi.
Poslodavac je dužan osigurati sigurne uvjete rada, čak i kada radnik radi od kuće. To uključuje procjenu rizika za radno mjesto kod kuće, pružanje potrebne opreme, radne upute za siguran rad, te edukaciju radnika o sigurnosnim mjerama. Poslodavac mora osigurati da radno mjesto ispunjava sve sigurnosne standarde i da su radnici svjesni svojih prava i obveza.
Radnik je odgovoran za primjenu sigurnosnih mjera koje je poslodavac propisao. To uključuje pravilno korištenje opreme, održavanje radnog prostora sigurnim i prijavljivanje bilo kakvih problema ili rizika poslodavcu. U Hrvatskoj, zaštita na radu za rad od kuće regulirana je Zakonom o zaštiti na radu. Prema tom zakonu, poslodavac mora izraditi procjenu rizika za izdvojeno mjesto rada i osigurati da su svi sigurnosni zahtjevi ispunjeni u mjeri u kojoj je to moguće s obzirom na prirodu posla i radnog okruženja.
Ova podjela odgovornosti osigurava da su radnici zaštićeni i da se smanjuje rizik od ozljeda, čak i kada rade izvan tradicionalnog uredskog okruženja.
Koji su po Vam problemi s kojima se susreću stručnjaci zaštite na radu u svakodnevnom obavljanju svojih poslova? Često nam se čini da su stručnjaci zaštite na radu više uredski službenici koji vode neke evidencije, dokumentiraju ozljede nego oni koji bi trebali biti na terenu, educirati, savjetovati, usmjeravati, istraživati, provoditi unutarnji nadzor i dr..?
Stručnjaci zaštite na radu suočavaju se s nizom izazova u svakodnevnom obavljanju svojih poslova,a posebno činjenica da stručnjaci često provode puno vremena na administrativne zadatke, kao što su vođenje evidencija, dokumentiranje ozljeda i ispunjavanje raznih izvještaja. Ovo može ograničiti njihovu sposobnost da budu prisutni na terenu i aktivno sudjeluju u prevenciji nesreća. Nedostatak resursa jer nažalost mnoge organizacije ne osiguravaju dovoljno resursa za učinkovitu provedbu mjera zaštite na radu. To uključuje nedostatak financijskih sredstava, nedovoljno osoblja i manjak odgovarajuće opreme.
Jedna od ključnih prostora za poboljšanje je veća podrška menadžmenta. U nekim slučajevima, menadžment ne pridaje dovoljno važnosti zaštiti na radu, što može dovesti do nedostatka podrške za inicijative i programe koje stručnjaci pokušavaju implementirati kroz podizanje i održavanje kulture sigurnosti unutar organizacija. Stručnjaci moraju raditi na promicanju sigurnosnih vrijednosti i praksi među svim zaposlenicima.
Unatoč ovim izazovima, stručnjaci zaštite na radu igraju ključnu ulogu u osiguravanju sigurnih radnih uvjeta i smanjenju broja ozljeda na radu. Njihova prisutnost na terenu, edukacija radnika i provođenje unutarnjih nadzora su od vitalne važnosti za učinkovitu zaštitu na radu.
Osobna zaštitna oprema namijenjena je za uporabu kako bi zaštitila radnike od ozbiljnih ozljeda na radnom mjestu ili od bolesti koje su posljedica kontakta s kemijskim i fizikalnim štetnostima odnosno mehaničkim, električnim i drugim opasnostima na radnom mjestu. Koji je najbolji način odabira zaštitne opreme za sigurnost radnika?
Odabir odgovarajuće osobne zaštitne opreme (OZO) ključan je za osiguranje sigurnosti radnika. Ključni koraci koji trebaju i mogu pomoći u osiguranju najadekvatnije zaštitne opreme su:
Procjena rizika: Prvi korak je procjena specifičnih rizika na radnom mjestu. To uključuje identifikaciju kemijskih, fizikalnih, mehaničkih, električnih i drugih opasnosti kojima su radnici izloženi. Usklađenost sa standardima: Provjeriti da li oprema zadovoljava relevantne industrijske standarde i propise. Oprema bi trebala biti certificirana i testirana prema međunarodnim ili nacionalnim standardima sigurnosti. Kvaliteta materijala: Odabirati opremu izrađenu od visokokvalitetnih materijala koji su otporni na specifične opasnosti. Materijali bi trebali biti izdržljivi i udobni za nošenje tijekom duljeg razdoblja. Pristajanje i udobnost: Oprema mora dobro pristajati radnicima bez ometanja njihovih pokreta. Loše prilagođena oprema može smanjiti njezinu učinkovitost i dovesti do nezadovoljstva korisnika. Prilagodljivost: Osigurati opremu koja se može lako prilagoditi različitim veličinama i oblicima tijela. Ovo je posebno važno za predmete kao što su kacige, rukavice, oprema za rad na visini i sl.
Osim navedenoga iznimno je važno osigurati da su radnici pravilno educirani o pravilnoj upotrebi i održavanju zaštitne opreme, te da se oprema redovito pregledava i održava kako bi se osigurala njezina funkcionalnost i sigurnost. Primjenom ovih koraka možete osigurati da radnici budu adekvatno zaštićeni i da se smanji rizik od ozljeda na radnom mjestu.
Digitalizacija preoblikuje naša radna mjesta, javljaju se novi rizici u novom okruženju. Kako vidite budućnost zaštite na radu?
Budućnost zaštite na radu u digitalnom dobu donosi mnoge prilike, ali i izazove. Uporaba digitalnih tehnologija, poput umjetne inteligencije (AI) i robotike, može značajno poboljšati sigurnost na radnom mjestu. Ove tehnologije mogu preuzeti opasne zadatke, smanjujući rizik za radnike. Rad na daljinu i hibridni rad postaju sve češći. Iako donose fleksibilnost, također stvaraju nove izazove u zaštiti na radu, poput ergonomskih rizika i psihosocijalnih problema. Pametni digitalni sustavi omogućuju bolje praćenje i analizu podataka o sigurnosti na radu. To može pomoći u prepoznavanju rizika i implementaciji preventivnih mjera prije nego što dođe do nesreća.
Ne smijemo isključiti činjenicu da povećana upotreba digitalnih tehnologija može dovesti do novih psihosocijalnih rizika, kao što su stres, vremenski pritisak i nesigurnost posla. Važno je razviti strategije za upravljanje i s ovim rizicima. Pored navedenoga važno je voditi računa o regulatornom okviru, kako bi se osigurala zaštita radnika u novom digitalnom okruženju, ali i sama edukacija radnika u korištenju novih tehnologija.
Digitalizacija donosi mnoge prednosti, ali je važno da se pristupi s oprezom i da se osigura da tehnologije budu dizajnirane i implementirane s naglaskom na sigurnost i zdravlje radnika.
Razgovarao: Alen Ostojić / Foto: Davor Denkovski / HUMS
Objavljeni sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
