CMS traži više novca za vatrogasce, Hitnu pomoć, Civilnu zaštitu, GSS i ronioce, a manje za vojsku

614
gss.hr

Centar za mirovne studije dostavio je Hrvatskom saboru i Saborskim odborima za unutarnju politiku i nacionalu sigurnost te ljudska prava i nacionalne manjinekomentare na nacrt Strategije nacionalne sigurnosti koji se nalazi u saborskoj proceduri.

“Pozdravljamo donošenje Strategije te visoku razinu inkluzivnosti i otvorenosti MORH-a pri izradi nacrta Strategije. Također pozdravljamo što Strategija po prvi puta prepoznaje i koncept ljudske sigurnosti te što prepoznaje obrazovanje za mir, nenasilje i ljudska prava kao važnu odrednicu izgradnje otvorenog i tolerantnog društva.Kako bi u zadnjoj fazi usvajanja Strategije kroz saborsku raspravu još dodatno unaprijedili tekst strategije, saborskim zastupnicima/ama kao i matičnim saborskim Odborima skrenuli smo pažnju na i dalje slabe strane dokumenta”, poručuju iz CMS-a.

Ovo su ključni prijedlozi:

Iako strategija prepoznaje koncept ljudske sigurnosti ona ga ne operacionalizira na jednaki način kao što se pokušava operacionalizirati koncept domovinske sigurnosti (ne postoji odgovorno tijelo i sl).

Razvoj oružanih snaga i dalje je dominantan u odnosu na druga tijela vezana za sigurnost građana. Držimo da u narednom periodu RH mora raditi na jačanju sustava civilne zaštite kao prioritet, kao i na unaprjeđenju rada, profesionalizacije i nadzora sigurnosno-obavještajnih agencija budući da ta tijela mogu pružiti najučinkovitiji odgovor na suvremene izazove.

Hrvatska mora odustati od odluke izdvajanja 2% BDP-a za oružane snage i taj iznos smanjiti na 1% BDP-a a razliku u sredstvima uložiti u jačanje sustava civilne zaštite, unaprjeđenje međunarodne razvojne suradnje i ljudske sigurnosti. Također, bilo kakvo „obavezno vojno osposobljavanje“ mora se pretvoriti u dragovoljno.

Kroničan nedostatak Strategije je indirektno percipiranje migracija kao prijetnje. To je posebno vidljivo u poglavlju o demografskoj obnovi i revitalizaciji hrvatskog društva u kojemu integracija stranaca u hrvatsko društvo nije uopće moguća opcija. Posebno zabrinjava da se poštivanje međunarodnih standarda zaštite prava izbjeglica doživljava kao izazov. 

Strategija ne prepoznaje nužnost većeg ulaganja u međunarodnu razvojnu suradnju kao koncept preventivne diplomacije.

Nužnost sustavnog rada na politikama suočavanja s prošlošću kao najčvršće garancije prevencije budućih sukoba i stabiliziranja odnosa kako u RH tako i u regiji je u potpunosti odbačena.

Strategija kada govori o nacionalnom identitetu se uvelike oslanja na vojnu-militarističku prošlost i na njoj temelji svoj identitet dok propušta svoj identitet graditi primarno na zaštiti ljudskih prava, solidarnosti i toleranciji. Tako je npr. odbijen naš prijedlog da se krene sa službenim obilježavanjem Mirne reintegracije.

izvor: CMS