Zbog rata u Ukrajini i promjena u vanjskoj politici SAD-a sve se više nameće potreba za jačanjem sigurnosti i obrane EU-a te bržim jačanjem europskih vojnih kapaciteta.
Prema istraživanju Eurobarometra objavljenom u ožujku 2025., dvije trećine građana EU-a (66 %) želi da EU ima veću ulogu u zaštiti od globalnih kriza i sigurnosnih rizika. Čak 36 % ispitanika diljem EU-a izdvojilo je sigurnost i obranu kao područja na koja bi se EU trebao najviše usredotočiti.
Zadnjih godina Unija je pokrenula nekoliko konkretnih inicijativa za poticanje suradnje i jačanje obrambenih kapaciteta Europe, no Europski parlament traži da se učini još mnogo više.
Od 2021. do 2024. izdaci država članica za obranu porasli su za više od 30 % te su 2024. dosegnuli procijenjenih 326 milijardi EUR. To je 1,9 % BDP-a Europske unije. Potrošnja stalno raste od 2014., kad je iznosila samo 147 milijardi EUR.
U ožujku 2025. Europska komisija najavila je plan ReArm Europe/plan za europsku obrambenu spremnost do 2030. Njegov je cilj omogućiti državama članicama da ulažu u jačanje svojih obrambenih kapaciteta.
Komisija je predložila da se državama članicama omogući da godišnje potroše do 1,5 % BDP-a za obranu bez sankcija zbog prekomjernog proračunskog deficita.
Uz to, EU će osigurati zajmove u ukupnom iznosu do 150 milijardi EUR kako bi države članice mogle zajedno kupovati vojne proizvode. U toj nabavi mogle bi sudjelovati i Ukrajina i druge zemlje poput Norveške, Švicarske, Islanda i Lihtenštajna te zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u.
Prema procjenama Komisije, plan bi mogao mobilizirati 800 milijardi EUR i pomoći u jačanju obrambenih kapaciteta država članica.
U rezoluciji iz ožujka 2025. Europski parlament pozdravio je plan financijske potpore EU-a za izdatke za obranu i zatražio inovativna rješenja za financiranje velikih vojnih ulaganja država članica.
Zastupnici su također istaknuli da treba hitno djelovati kako bi se povećali sigurnosni i obrambeni kapaciteti EU-a, osigurala dodatna potpora Ukrajini za obranu od ruske invazije te smanjila ovisnost o vanjskim partnerima kad su u pitanju sigurnost i obrana Unije.
Govoreći na sastanku Europskog vijeća 20. ožujka 2025. o planu „ReArm Europe” i povezanom strateškom dokumentu Komisije o europskoj obrani, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola obratila se europskim čelnicima sljedećim riječima: „Jednostavnim riječima, Europa mora postati sila s kojom se mora računati. To znači biti spreman… To znači ozbiljno shvatiti našu sigurnost, spremnost i konkurentnost.”
Ruska agresija na Ukrajinu pokazala je da EU mora ojačati svoju sigurnosnu i obrambenu strategiju te ubrzati proizvodnju oružja.
U srpnju 2023. Parlament je izglasao tzv. Akt o potpori proizvodnji streljiva, kojim se europskoj industriji dodjeljuje pomoć od 500 milijuna EUR za povećanje proizvodnje streljiva i projektila kako bi se povećale isporuke Ukrajini i pomoglo državama članicama da popune zalihe.
Zastupnici su u rujnu 2023. podržali još jedan propis, Akt o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničke nabave kako bi pomogli državama članicama da zajedno nabavljaju obrambene proizvode poput oružanih sustava, streljiva i medicinske opreme kako bi se nadomjestili najhitniji i kritični nedostaci.
Cilj je bio ojačati europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu te potaknuti suradnju pri nabavi u području obrane. Akt su u lipnju 2023. dogovorili Parlament i Vijeće.
Za taj je cilj izdvojeno 300 milijardi EUR do 31. prosinca 2025. Zajednička nabava mora uključivati najmanje tri države članice, a u njoj mogu sudjelovati i Norveška, Lihtenštajn i Island.
Europska komisija je 2024. predstavila prijedlog Programa za europsku obrambenu industriju kako bi ojačala sigurnosnu i obrambenu industriju EU-a. U okviru tog programa od 2025. do 2027. osigurat će se 1,5 milijardi EUR kako bi se premostio jaz između kratkoročnih obrambenih potreba do isteka proračuna EU-a za razdoblje 2021. – 2027. i dugoročnih strateških ciljeva.
U ožujku 2025. Parlament je odlučio razmotriti taj prijedlog po hitnom postupku. Odbor za industriju, istraživanje i energetiku i Odbor za sigurnost i obranu trebali bi pripremiti zajedničko izvješće u travnju, priopćeno je iz Europskog parlamenta.
RSS