HEP novim smjerom razvoja ostvaruje Zeleni plan Europske komisije

61
Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP d.d.

Europska komisija je donijela Zeleni plan s ciljem da Europa do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent. To je veliki izazov, ali i prilika za sve države članice Europske unije. Hrvatska je već danas u vrhu država EU prema udjelu obnovljivih izvora energija (OIE) u bruto finalnoj potrošnji energije. Prema posljednjim publiciranim podacima Eurostata, za 2018. godinu, udjel OIE u ukupnoj bruto potrošnji električne energije u Hrvatskoj iznosio je 48 posto, po čemu se Hrvatska nalazi na šestom mjestu u Europskoj uniji. Promatra li se samo domaća proizvodnja električne energije, taj je postotak još znatno viši.

Prema podacima objavljenima u publikaciji Energija u Hrvatskoj 2018. koju je izradio Energetski institut Hrvoje Požar, ukupna proizvodnja električne energije u Hrvatskoj iznosila je u 2018. godini 13.631,7 GWh, pri čemu je iz obnovljivih izvora energije, uključujući i velike hidroelektrane, proizvedeno oko 72,4 posto. U tom postotku velike hidroelektrane sudjelovale su s 56,3 posto, a 16,1 posto električne energije proizvedeno je iz ostalih obnovljivih izvora, kao što su energija vjetra, male hidroelektrane, biomasa, geotermalna energije, bioplin i fotonaponski sustavi.

U tom kontekstu, HEP grupa kao jedna od vodećih energetskih tvrtki u jugoistočnoj Europi i stožerna energetska tvrtka u Hrvatskoj, vidi svoje mjesto i priliku za jačanje svoje pozicije u energetskom sektoru koji se temelji na zelenom, održivom, naprednom i klimatski neutralnom gospodarstvu. HEP grupa se u svojoj razvojnoj strategiji za razdoblje do 2030. godine već opredijelila za obnovljivi scenarij razvoja koji je komplementaran Zelenom planu Europske unije. Njegova će realizacija doprinijeti ispunjenju nacionalnih ciljeva energetske i klimatske politike te ispunjenju Globalnih ciljeva održivog razvoja. HEP-ov obnovljivi scenarij temelji se na četiri glavna segmenta.

Prvi segment čini nastavak ciklusa revitalizacije hidroelektrana, koji i nadalje ostaju najvažniji obnovljivi izvori u sustavu HEP-a. U revitalizaciju hidroelektrana do 2030. godine uložit će se ukupno oko 3,6 milijardi kuna, od čega je do danas uloženo nešto više od jedne trećine sredstava. Rezultat tog investicijskog ciklusa bit će dodatnih 160 megavata nove snage.

Drugi je izgradnja novih hidroelektrana, među kojima se ističe HES Kosinj / HE Senj2 s povećanjem snage za 412 MW. Za HES Kosinj donesena je investicijska odluka te će radovi na pratećim objektima početi već ove godine. Razmatra se i nekoliko lokacija za izgradnju malih hidroelektrana te crpnih hidroelektrana koje bi imale važnu funkciju u okolnostima sve većeg udjela vjetroelektrana u elektroenergetskom sustavu.

Treći segment predstavlja novi smjer razvoja HEP-a, a to je izgradnja i preuzimanje projekata vjetroelektrana, sunčanih elektrana i ostalih elektrana koje koriste obnovljive izvore energije. U izgradnji je prva HEP-ova vjetroelektrana, VE Korlat (snage 58 MW), koja će biti prva vjetroelektrana u Hrvatskoj koja će proizvoditi bez poticaja.

Na istoj lokaciji HEP razvija projekt sunčane elektrane snage 75 MW, čime bi Korlat po ukupnoj instaliranoj snazi elektrana koje koriste obnovljive izvore energije od 133 MW postao jedinstveno mjesto za proizvodnju zelene energije u Hrvatskoj, a i šire. HEP trenutno u pogonu ima jednu veliku, neintegriranu sunčanu elektranu, Kaštelir u Istri, snage 1 MW te jednu u izgradnji, na otoku Visu, snage 2,7 MW. Izgradnja SE Cres, snage 7,3 MW i SE Vrlika Jug, snage 2,1 MW počet će sredinom ove godine. Za projekte sunčanih elektrana ukupne snage više od 50 MW potpisani su sporazumi o suradnji s pet gradova i općina, dok su u pripremi sporazumi s još pet jedinica lokalne samouprave za projekte ukupne snage 45 MW. Osim elektrane na lokaciji Korlat, HEP samostalno razvija još desetak drugih projekata sunčanih elektrana, ukupne snage od gotovo 100 MW.

Preostali, četvrti stup obnovljivog scenarija čini izgradnja visokoučinkovitih kogeneracija na plin. U izgradnji je novi blok u Elektrani-toplani Zagreb koji će imati 150 MW električne i 114 MW toplinske snage. Ukupni koeficijent iskoristivosti goriva u spojnom procesu proizvodnje električne energije i topline bit će 90 posto, a ostvarena ušteda primarne energije energenta veća od 25 posto. Projekt je financiran kreditima EBRD-a i Europske investicijske banke, uz jamstvo Europskog fonda za strateška ulaganja, glavnog nositelja takozvanog Junckerovog plana. Za novi blok u Osijeku u tijeku je nabava glavnog projekta. Iako je riječ o fosilnom gorivu, dokumenti Europske unije, a jednako tako i prijedlog nove energetske strategije RH, efikasno korištenje plina prepoznaju kao važan element energetske tranzicije.

Ukupno, u svim spomenutim tehnologijama, do 2030. godine HEP planira dobiti 1.500 MW nove snage. Od tog iznosa, u vjetroelektranama planira imati 350 MW, a jednako toliko i u sunčanim elektranama, što zajedno odgovara snazi Nuklearne elektrane Krško. Realizacija obnovljivog scenarija rezultirat će povećanjem udjela OIE u proizvodnom portfelju HEP-a za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora sa sadašnjih šest na devet milijardi kWh godišnje do 2030. godine.

Osim povećanja kapaciteta i proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, za ispunjenje kompanijskih i nacionalnih energetsko-klimatskih ciljeva potrebno je provoditi i mjere povećanja energetske učinkovitosti i sustavnog gospodarenja energijom.

Bitan element obnovljivog scenarija je smanjenje vlastite potrošnje energije, zbog čega je HEP u protekle dvije godine, prema konceptu kupca s vlastitom proizvodnjom, na krovovima vlastitih poslovnih zgrada postavio gotovo 30 sunčanih elektrana.

Za postizanje ciljeva ugljične neutralnosti, vrlo je važan i sektor cestovnog prometa. U tome je u Hrvatskoj ključan doprinos HEP-a koji je u sklopu programa eMobilnosti, sufinanciranog sredstvima Europske unije, širom Hrvatske pustio u rad 120 punionica za električna vozila.

Od ostalih projekata treba istaknuti provedbu 230 milijuna kuna vrijednog Pilot projekta uvođenja naprednih mreža te pripremljene projekte povećanja energetske učinkovitosti centralnog toplinskog sustava u Zagrebu i Osijeku, koje HEP, kao i niz drugih manjih projekata, također sufinancira sredstvima iz EU fondova.

RSS/ Foto: HUMS