Odbor za industriju Europskog parlamenta želi promovirati razvoj rješenja na osnovi blockchaina izvan samo financijskog sektora.
Blockchain nije samo osnova Bitcoina i ostalih kripto valuta. Izvan financijskog sektora, ta najpoznatija tehnologija distribuiranih baza podataka udara i na ostale sektore, od kreativne industrije do javnih usluga.
Zastupnici Odbora za industriju Europskog parlamenta žele razviti mjere koje će podržati razvoj blockchaina i ostalih srodnih tehnologija. Zato su u srijedu glasali za prijedlog rezolucije zastupnice Eve Kaili (S&D, Grčka), predsjednice parlamentarnog panela za procjenu znanstvenih dostignuća i inovacija koja traži „otvorenu, progresivnu regulativu koja podržava inovacije“.
“Blockchain i tehnologije distribuiranih baza podataka općenito snažno remete mnoge sektore. Financijske usluge samo su jedan od područja. U rezoluciji ispitujemo efekte na ostale sektore kao što su energetika, zdravstvo, obrazovanje, kreativne industrije te javni sektor”, kazala je tijekom rasprave zastupnica Kaili.
Iz Europskog parlamenta objašnjavaju koliko Europska unija već ulaže u tehnologiju. Europska komisija pokrenula je program Blockchain opservatorija i Forum u veljači 2018. te je već uložila više od 80 milijuna eura u povezane projekte. Najavljuje kako će 300 milijuna eura dodatno biti uloženo u blockchain tehnologiju do 2020. godine.
“Želimo da EU bude predvodnik u blockchain tehnologiji. Vidimo snažan poduzetnički interes u području blockchaina. Mi, kao regulatori, trebamo osigurati da sav taj trud bude dočekan potrebnom institucionalnom i pravnom sigurnošću. Naša načela su princip inovativnosti, neutralnosti poslovnog modela te neutralnosti tehnologije te stavljamo u središte startupe i mala i srednja poduzeća”, objašnjava svoju inicijativu zastupnica Kaili, podsjećajući na pitanjeutjecaja tehnologije na građane i privatnost podataka. Svjesna je darazvojem tehnologije rastu i rizici.
“Nije pametno regulirati tehnologiju per se, već njezino korištenje i sektore koji je koriste u svojim poslovnim modelima. Zaštita potrošača i investitora mora biti primarna”, zaključuje Kaili.
Ana Raić-Knežević
