Nakon odluke o vraćanju nadzora kriptiranih poruka, takozvanog chat controla, novo istraživanje Eurobarometra pokazuje da su Europljani izrazito zabrinuti zbog rizika s kojima se djeca suočavaju na društvenim mrežama.
U kontekstu sve većeg oslanjanja na društvene mreže, građani EU-a traže bolju zaštitu djece na internetu i odlučnije djelovanje protiv dezinformacija. Istraživanje pokazuje i da Europljani, suočeni s globalnim izazovima, podržavaju veće demokratsko sudjelovanje, jačanje obrambenih kapaciteta EU-a i prelazak na čistu energiju.
Najviše ih brine internetsko zlostavljanje djece
Velika većina Europljana želi da EU učini više kako bi zaštitio djecu od internetskih rizika.
Na vrhu popisa zabrinutosti su internetsko zlostavljanje i uznemiravanje, koje zabrinjava 71 posto ispitanika. Slijedi strah od mamljenja djece na internetu i seksualnog iskorištavanja, što zabrinjava 70 posto građana.
Visoko su i rizici izloženosti štetnim sadržajima, poput nasilja, samoozljeđivanja ili ekstremizma, što zabrinjava 69 posto ispitanika. Jednako toliko zabrinuta je zbog zlouporabe osobnih podataka djece.
Značajan broj građana upozorava i na rizik regrutiranja djece za nezakonite aktivnosti. To zabrinjava 64 posto ispitanika. Izloženost dizajnu platformi koji može stvarati ovisnost zabrinjava 60 posto građana.
Gotovo dvije trećine želi dobna ograničenja za društvene mreže
Gotovo dvije trećine Europljana, njih 63 posto, podupire propise EU-a kojima bi se pristup djece društvenim mrežama ograničio prema dobi. Dio ispitanika, njih 36 posto, podupire izravnu zabranu pristupa djeci ispod određene dobi, dok 27 posto podržava odgođeni pristup.
Jačanje resursa za provedbu zakona podupire 15 posto ispitanika, dok 13 posto smatra da bi nadzor trebalo prepustiti roditeljima i školama, bez dodatne intervencije EU-a.
Većina se svakodnevno informira preko društvenih mreža
Društvene mreže imaju važnu ulogu i u informiranju građana. Dvije trećine Europljana, odnosno 66 posto ispitanika, svakodnevno ih koristi kako bi dobilo informacije o aktualnim pitanjima ili politici.
U borbi protiv lažnih ili obmanjujućih informacija Europljani kao glavne prioritete navode strože sankcije za nezakonit internetski sadržaj, što podupire 44 posto ispitanika, te stroža pravila za platforme, što podupire 40 posto građana.
Jasno označavanje sadržaja koji je generiran ili manipuliran umjetnom inteligencijom podupire 38 posto ispitanika. Minimalni dobni prag za pristup društvenim mrežama podupire 37 posto građ pravila za platforme, što podupire 40 posto građana.
Jasno označavanje sadržaja koji je generiran ili manipuliran umjetnom inteligencijom podupire 38 posto ispitanika. Minimalni dobni prag za pristup društvenim mrežama podupire 37 posto građana, dok 29 posto ispitanika smatra da treba više ulagati u medijsku pismenost i neovisnu provjeru činjenica.
Sloboda govora, izbori i vladavina prava najvažniji za demokraciju
Eurobarometar je ispitivao i što građani smatraju najvažnijim elementima demokratskog društva.
Na vrhu su sloboda govora i izražavanja, koje navodi 34 posto ispitanika. Slijede slobodni i pošteni izbori s 32 posto te poštovanje vladavine prava i temeljnih prava s 31 posto.
Borbu protiv korupcije važnom smatra 28 posto ispitanika. Transparentnost i odgovornost političkih čelnika, zajedno s neovisnim pravosudnim sustavom, navodi 26 posto građana, a sudjelovanje građana u javnoj raspravi i donošenju odluka 22 posto.
Osim glasanja, Europljani smatraju da građani na odluke u EU-u mogu utjecati izravnijim oblicima sudjelovanja. Takve oblike učinkovitim smatra 46 posto ispitanika, dok 42 posto navodi sudjelovanje u političkim pokretima, strankama ili sindikatima.
Raste povjerenje u obrambene kapacitete EU-a
Istraživanje pokazuje i snažnu potporu jačanju obrane EU-a. Velika većina Europljana, njih 68 posto, slaže se da bi EU trebao ojačati sposobnost samostalne obrane od mogućih vanjskih prijetnji.
Ujedno 56 posto ispitanika vjeruje da će EU ojačati sigurnost i obranu te bolje zaštititi svoje građane. To je četiri postotna boda više nego u siječnju 2026.
Obnovljivi izvori energije vide se kao ključno rješenje
Više od polovine ispitanika, njih 56 posto, smatra da razvoj većih kapaciteta za energiju iz obnovljivih izvora može pomoći EU-u u odmaku od fosilnih goriva. Dva od pet ispitanika ističu važnost mjera energetske učinkovitosti, a 32 posto građana smatra da nuklearna energija može biti dio rješenja.
Istraživanje je pokazalo i kako su građani reagirali na rast cijena energije. Gotovo svaki treći ispitanik, njih 31 posto, smanjio je ukupnu potrošnju električne energije. Više od četvrtine počelo je pažljivije pratiti potrošnju energije, dok je 26 posto smanjilo potrošnju grijanja ili hlađenja.
Dio građana prilagodio je potrošnju različitim dijelovima dana kako bi iskoristio niže cijene energije, što navodi 20 posto ispitanika. U energetski učinkovitije uređaje ulagalo je 16 posto ispitanika, dok je 14 posto uspoređivalo ili promijenilo dobavljača energije odnosno ugovor. Jednako toliko ispitanika ugradilo je ili razmatra ugradnju rješenja za obnovljivu energiju.
