Početak kampanje Hrvatske udruge menadžera sigurnosti “Dan bez mobitela u prometu”, obilježen je konferencijom za novinare u Hrvatskom novinarskom društvu, u petak, 30. lipnja 2017. Kampanju je podržao i Andrej Plenković, Predsjednik Vlade Republike Hrvatske koji je na predstavljanje kampanje uputio dr.sc. Damira Truta (na slici desno), kao svog izaslanika.
Govor dr.sc. Truta, pomoćnika ministra unutarnjih poslova prenosimo u cijelosti:
Poštovani uzvanici,dragi gosti i predstavnici medija,
Sve vas srdačno pozdravljam u svoje osobno ime, ali i u ime Ministarstva unutarnjih poslova te predsjednika Vlade Republike Hrvatske g. Andreja Plenkovića čiji sam izaslanik.
S obzirom na današnje predstavljanje rezultata istraživanja ponašanja i navika sudionika u prometu prilikom uporabe mobitela, mogu samo naglasiti svoje zadovoljstvo što je istraživanje ove vrste u Republici Hrvatskoj ugledalo svijetlo dana.
I Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo unutarnjih poslova prepoznali su opasnost uporabe i opasnost banaliziranja uporabe mobitela u vožnji, kao segment sigurnosti prometa na kojem treba dodatno poraditi. Do ovog istraživanja pretpostavljalo se da je uporaba mobitela u prometu, pored prekoračenja brzine, zlouporabe alkohola i ne korištenja pojasa, „novi ubojica“ na cestama, a ovo je istraživanje pokazalo prave razmjere opasnosti.
Rezultati ovog hvale vrijednog istraživanja, koje je financirano i ima potporu Nacionalnog programa sigurnosti prometa na cestama, vrlo su važni i to s aspekta usmjeravanja daljnjih aktivnosti kako s razine Republike Hrvatske, tako i razine Ministarstva unutarnjih poslova koje će na temelju pokazatelja učinkovitije i ciljanije moći usmjeravati preventivne i represivne aktivnosti na terenu.
Uporaba mobitela tijekom upravljanja vozilom tzv. distrakcija, kao vrsta nepažnje, nije vezana isključivo uz vozače motornih vozila, nego je iznimno opasna i za pješake, a da ne govorim i za vozače bicikala te će buduće preventivne aktivnosti svakako trebati biti usmjerene k osvještavanju opasnosti od takvog nepoželjnog ponašanja i promjenama u prometnoj kulturi.
Iako distrakcija može biti različita, odnosno uzrokovana konzumacijom hrane ili vode, uporabom cigareta ili uslijed razgovora s putnicima u vozilu, nijedna distrakcija nema psihološki toliko snažan utjecaj na vozača kao uporaba mobitela. Naime, struka se slaže da su razgovor mobitelom i upravljanje vozilima dvije kognitivno zahtjevne aktivnosti, odnosno da je za kvalitetan razgovor i upravljanje vozilom potrebna umna usredotočenost pa je jasno da se te dvije aktivnosti međusobno ometaju. Nažalost, svi znamo da to ima svoje posljedice po nas i naše građane. Nažalost, posljedice su ponekad i fatalne pa je u tom smislu korištenje „hands free“ uređaja samo alibi, koji nas ne ispričava u potpunosti.
Iako nisu popularne, ipak moramo navesti kako su i represivne aktivnosti u tom smislu u posljednje vrijeme pojačane te je hrvatska policija na terenu posebnu pažnju usmjerila na sankcioniranje nepropisnog korištenja mobitela i nekorištenja sigurnosnog pojasa. Broj evidentiranih prekršaja nepropisnog korištenja mobitela za vrijeme vožnje tijekom 2016. godine iznosi 36 620, od čega se više od 15 tisuća odnosi na zagrebačku županiju, odnosno više od 11 tisuća na sam Grad Zagreb.
Poduzet ćemo sve kako bismo obeshrabrili naše građane od ponašanja koje je opasno po njih i druge oko njih, nevezano uz kaznu koja je zakonom propisana.
Naše proaktivno djelovanje usmjereno je na ukazivanje građanima na potrebu izbjegavanja svih distrakcija tijekom sudjelovanja u prometu u bilo kojem svojstvu, jer bez usredotočenosti nema niti sigurnog prometa.
Sve aktivnosti Vlade Republike Hrvatske i drugih dionika koji su uključeni u Nacionalni program sigurnosti prometa na cestama usmjerene su ka podizanju razine sigurnosti cestovnog prometa u našoj državi na jednu višu razinu od dosadašnje i vjerujemo kako ima prostora za još proaktivnije djelovanje svih koji svojim stručnim znanjima i iskustvima mogu tome doprinijeti. Ovo je izvrstan primjer.
Iako smo svjesni da je željeni cilj prometa bez stradavanja nedostižan, Nacionalni program sigurnosti prometa na cestama itekako je polučio rezultate i stavio nas bliže viziji koju želimo postići, a to je: drastično smanjenje svih oblika stradavanja, smanjenje broja poginulih osoba u prometnim nesrećama za 50 posto u odnosu na 2010. godinu, odnosno želja nam je da 2020. godine ta brojka ne prelazi 213 poginulih osoba.
Čestitam Hrvatskoj udruzi menadžera sigurnosti na provedenom istraživanju i budućoj preventivnoj kampanji koju će poduzeti.
I zaključno; apeliram da odgovornim i svjesnim ponašanjem čuvamo sebe i živote oko sebe. Male promjene u načinu i kulturi ponašanja itekako doprinose sigurnosti.
