Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović poručio je u četvrtak u Hrvatskom saboru da se izmjenama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti Hrvatska želi sustavno pripremiti za moguće nove migrantske valove. Naglasio je da se sigurnost ne gradi “Facebook statusima ni seoskim stražama”, nego uređenim sustavom, prenosi Nacional.
“Sigurnost se ne brani galamom, megafonima, Facebook statusima ni seoskim stražama nego sustavom i strategijama, ulaganjima u tehnologiju i opremu, edukacijom policajaca i prilagodbama zakona svim situacijama i uredbama Europske unije”, rekao je Božinović tijekom saborske rasprave.
Kao jedan od ključnih ciljeva izmjena naveo je sprječavanje zloupotrebe sustava međunarodne zaštite. Pozvao se na podatke iz posljednje dvije godine: u 2024. godini izraženo je 26.776 namjera za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu, no zahtjev je formalno podnijelo 1.419 osoba. Sličan trend nastavljen je i 2025., kada je od 14.298 izraženih namjera zahtjev podnijelo 1.236 tražitelja.
“Cilj je brže procesirati one osobe koje ne ispunjavaju uvjete za ulazak u Hrvatsku, bez obzira na to što se u tom trenutku nalaze u centru za registraciju migranata, jer će se za većinu njih, poučen iskustvima, pokazati da su njihovi zahtjevi neutemeljeni i da ih treba vratiti u zemlju podrijetla ili u treću zemlju koju su prošli”, rekao je ministar.
Istodobno, izmjenama se želi olakšati integracija onih koji ispunjavaju uvjete za međunarodnu zaštitu. Božinović je najavio uvođenje integracijskih sporazuma koji će sadržavati individualne planove integracije i redovito praćenje napretka.
“Sporazum će sadržavati individualni plan integracije kojim će se redovito pratiti njihov napredak u procesu integracije. Međutim, kako bismo potaknuli ispunjenje obveza, uvodi se mogućnost ograničenja nekih socijalnih prava. Naglašavam da se sankcije ne uvode radi kažnjavanja nego radi postizanja ravnoteže između motivacije, odgovornosti i potreba Hrvatske”, istaknuo je.
Govoreći o globalnom kontekstu, ministar je upozorio na nestabilnost na Bliskom istoku i činjenicu da je 60 posto stanovništva Afrike mlađe od 25 godina, ocijenivši da će se s mogućim migrantskim pritiscima moći nositi samo države s uređenim procedurama.
“Krijumčari se ne boje galame, ali se itekako boje rada i koordinacija hrvatske policije, Frontexa i Europola. Demokracija i vladavina prava nisu slabost nego naš odabir i jedini put”, poručio je.
Zastupnik Mosta Nikola Grmoja ocijenio je da će zakon dovesti do toga da tražitelji azila “padnu na grbaču hrvatskih ljudi”. Izrazio je potporu stanovnicima Plitvica koji se protive centru za migrante te ustvrdio da se iz zapadnih zemalja deportacijskim letovima vraćaju migranti registrirani u Hrvatskoj, među kojima ima i onih koje su te zemlje označile kao sigurnosnu prijetnju.
Božinović mu je odgovorio podacima: “Osam tisuća osoba smo vratili prošle godine u druge zemlje, a primili smo manje od tisuću, a i tih tisuću je među onih osam tisuća vraćenih. Bilo bi dobro izbjegavati tu dramaturgiju straha.”
SDP-ova Sabina Glasovac upozorila je da je mogućnost izgradnje centra za migrante na području bivšeg vojnog aerodroma Željava uznemirila stanovnike Plitvičkih jezera i Korenice te podsjetila da država do lipnja mora uspostaviti jedan takav centar.
“Stići ćemo sve. Što se tiče konkretne lokacije u Lici, mi smo razgovarali s lokalnim i županijskim vlastima, ne u smislu da je odluka već donesena nego smo otišli vidjeti postoje li infrastrukturni kapaciteti i mogućnosti za centar koji bi bio na samoj granici”, odgovorio je ministar.
Zastupnik stranke DOMiNO Krešimir Čabaj poručio je da Hrvatska mora štititi svoju suverenost i “homogenost nacionalnog bića”, ocijenivši da su apeli protiv otvaranja centara razumljivi jer nekontrolirani prelazak granica ostaje ozbiljan problem.
Na pitanje zastupnice Centra Marijane Puljak o primjeni umjetne inteligencije, Božinović je naveo da su nedavno predstavljena dva alata za prepoznavanje lica i obradu biometrijskih podataka.
Izvor: Nacional
