Sve više ljudi u Europi umire od predoziranja drogom, a u Zagrebu je nastavljen zabrinjavajući trend porasta konzumacije kokaina i ecstasyja (MDMA).
Porast smrti od predoziranja, kontinuirana dostupnost novih psihoaktivnih tvari i rastuća prijetnja zdravlju od iznimno potentnih sintetskih opioida problemi su što ih ističe i Agencija EU-a za droge (EMCDDA) koja je objavila najnovije Europsko izvješće o drogama 2017. Izvješće je prenio Net.hr
I Dimitris Avramopoulos, povjerenik EU-a za migracije, unutarnje poslove i građanstvo, upozorava: ‘Utjecaj problema povezanih s drogom i dalje je veliki izazov europskim društvima. Više od 93 milijuna Europljana probalo je nedopušteno sredstvo, te su smrti od predoziranja u porastu treću godinu zaredom. Posebno sam zabrinut zbog izloženosti mladih osoba mnogim novim i opasnim drogama. U Europi je između 2009. i 2016. otkriveno već 25 iznimno potentnih opioida i potrebna je vrlo mala količina da bi se proizvele tisuće doza, što je rastuća prijetnja zdravlju.
Godišnje Europsko izvješće o drogama daje nam potrebnu analizu, smjernice i alate za zajedničko suzbijanje prijetnje diljem Europe, ne samo za zaštitu zdravlja građana, već i za zaustavljanje značajnog profita od droga koji završava u džepovima skupina organiziranog kriminala unutar i izvan Europe’.
U novom se izvješću naglašava zabrinutost zbog porasta smrtnih slučajeva uzrokovanih predoziranjem drogom. Naime, procjena je da se u Europi u 2015. dogodio ukupno 8441 smrtni slučaj.
Istraživanja su potvrdila da je u Hrvatskoj broj zabilježenih smrtnih slučajeva uzrokovanih metadonom, koji se koristi za terapiju ovisnika, premašio broj smrtnih slučajeva od heroina. Isto se događa u Danskoj, Francuskoj i Irskoj.
Europska agencija primjećuje da se nove droge od lani nešto sporije pojavljuju, ali je njihova ukupna dostupnost i dalje visoka, a još uvijek ima onih koje nisu obuhvaćene međunarodnom kontrolom droga poput kanabinoida, katinona, opioida i benzodiazepina.
Direktor EMCDDA-e Alexis Goosdeel smatra kako najnoviji rezultati ukazuju da reakcija na nove psihoaktivne tvari, poput novog zakonodavstva i mjera usmjerenih na glavne distributere koji prodaju ove proizvode, može utjecati na pojavu novih psihoaktivnih tvari na tržištu.
‘Unatoč pozitivnim znakovima smanjenja novih psihoaktivnih tvari ukupna dostupnost i dalje je visoka. Prodaja novih droga sve je tajnovitija, transakcije se odvijaju na internetu ili na nezakonitom tržištu drogama te svjedočimo nedavnoj pojavi iznimno potentnih tvari povezanih sa smrtnim slučajevima i akutnim trovanjima’, upozorava Goosdeel.
EMCDDA je početkom 2017. provela procjene rizika dvaju fentanila (akril-fentanila i furanilfentanila), nakon što je prijavljeno više od 50 smrtnih slučajeva povezanih s ovim tvarima te je u tijeku razmatranje kontrole ovih tvari na europskoj razini.
Inače, fentanil je opoidni analgetik koji se zloupotrebljava od 90-ih godina. Sličan je heroinu po mnogočemu osim jedne ključne razlike – 40 do 50 puta je potentniji. Kako ga dileri sve više miješaju s heroinom ili čak u potpunosti zamjenjuju heroin njime, a da o tome rijetko obavijeste mušterije, dolazi do brojnih predoziranja.
Ipak, kokain, ecstasy odnosno MDMA , te amfetamini i dalje su najčešće konzumirane droge u Europi. Konzumacija kokaina veća je u državama zapadne i južne Europe – što se vidi u lukama ulaska i rutama trgovine – dok je upotreba amfetamina češća u sjevernoj i istočnoj Europi.
Iz analize tragova droge u otpadnim vodama proizlazi da je konzumacija kokaina u Zagrebu porasla tijekom prošle godine, te dosegla oko 170 miligrama na dan na tisuću stanovnika.
Potrošnja ecstasyja skočila je pak u posljednjih godinu dana s oko 37 miligrama na 50 miligrama na dan na tisuću stanovnika. Po potrošnji te droge Zagreb je gotovo u europskom vrhu.
Tek nešto malo smanjila se lani u Zagrebu potrošnja amfetamina, pokazuju podaci analize otpadnih voda.
Izvješće donosi zaključak kako će se na rezultate promjene politike odnosa prema kanabisu još pričekati. Naime, u 28 država članica EU-a razlikuju se trenutačni pristupi regulaciji kanabisa i upotrebi – od restriktivnih modela do tolerancije nekih vrsta osobne upotrebe. Međutim, nijedna nacionalna vlada u Europi nije izrazila potporu legalizaciji kanabisa za osobnu upotrebu.
