Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu obilježava se svake godine 28. travnja kako bi se globalno promicala prevencija nesreća na radu i profesionalnih bolesti.
Na inicijativu Međunarodne organizacije rada (ILO), od 2003. godine Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu obilježava se svake godine 28. travnja kako bi se globalno promicala prevencija nesreća na radu i profesionalnih bolesti. Cilj je senzibilizacija i usmjeravanje međunarodne i nacionalne pozornosti na veličinu i značaj problema. Promicanje i stvaranje kulture sigurnosti i zdravlja na radu treba pomoći u smanjenju broja smrtnih slučajeva i ozljeda povezanih s radom.
Svaki dan 6300 ljudi umre od posljedica nesreća na radu ili bolesti povezanih s radom, što je više od 2,3 milijuna smrtnih slučajeva godišnje. Godišnje se dogodi 317 milijuna nezgoda na poslu; mnogi od njih rezultiraju produljenim izostancima s posla. Ljudska cijena ove svakodnevne nedaće je golema, a ekonomski teret loših praksi sigurnosti i zdravlja na radu procjenjuje se na 4 posto globalnog bruto domaćeg proizvoda svake godine.
Plan Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. usvojen 25. rujna 2015. obuhvaća globalni plan djelovanja s određenim ciljevima za iskorjenjivanje siromaštva, zaštitu planeta i osiguranje prosperiteta za sve. Njegovim usvajanjem, sposobnost prikupljanja i korištenja pouzdanih podataka o zaštiti na radu također je postala neophodna za zemlje kako bi ispunile svoju obvezu provedbe i izvješćivanja o nekim od 17 ciljeva održivog razvoja programa i njihovih ciljeva.
Nacionalni dan zaštite na radu obilježava se 28. travnja, a odluku o njegovom proglašenju donio je Hrvatski sabor 1. lipnja 2007. godine.
Sigurnost na radu je ključni faktor koji utječe na produktivnost i kvalitetu rada. Nije samo važno da radnici budu obučeni za siguran rad, već je također važno da se osiguraju sigurni uvjeti rada, kao što su korištenje osobne zaštitne opreme, održavanje opreme i strojeva te provođenje redovnih provjera sigurnosti na radnom mjestu.
Državni inspektorat je tijekom 2023. godine imao nešto više od 8000 inspekcijskih nadzora i u oko 80 posto slučajeva utvrđeni su propusti. Novčane kazne kreću se od 239 do 16.000 eura, ali podignuto je i više od 20 kaznenih prijava, za koje prekršiteljima prijete zatvorske kazne od godinu do pet godina. Novčane su kazne po meni manje problem, one se plate i ide se dalje, ali kada poslodavac završi u zatvoru, to je jedna druga priča – upozorila je Marina Borić, načelnica Sektora za zaštitu na radu pri Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, za vecernji.hr
DBO/ Foto: Svijet sigurnosti
