Hrvatska i dalje ima ozbiljan problem, jer ni nakon pet godina od kada je na snagu stupio Zakon o kritičnim infastrukturama nije definirala što sve točno u tu kritičnu infrastrukturu spada. Doduše, određeni su sektori koji se smatraju kritičnom infrastrukturom, no izostaje precizan popis.
Stoji to u Izvješću o provedbi akcijskog plana za provedbu nacionalne strategije kibernetičke sigurnosti u 2017. godini koje je na svojoj službenoj web stranici objavio Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Analizirajući Akcijski plan koji predviđa mjere za provođenje kibernetičke sigurnosti navedeno je kako je “preduvjet za provođenje tih mjera identifikacija nacionalnih kritičnih infrastruktura”.
“Vlada je svojom Odlukom definirala kritične nacionalne sektore, ali je izostala identifikacija konkretnih
infrastruktura u tim sektorima te samim tim i određivanje dodatnih sigurnosnih zahtjeva prema istima. Nacionalnu vijeće za kibernetički sigurnost je na temelju rezultata provedbe Akcijskog plana u 2016. godini zaključilo kako postoji ključni problem u nedovoljnom stupnju provedbe Zakona o kritičnim infrastrukturama, ali i dodatni problem pristupa kritičnim sektorima koji se u ovom Zakonu ne razmatraju iz kuta ovisnosti o komunikacijskoj i informacijskoj tehnologiji, već se komunikacijska i informacijska tehnologija tretira kao jedan od kritičnih sektora”, upozoreno je u izvješću.
Cijelo izvješće objavljeno je na stranici Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost i možete ga pročitati OVDJE.
A. RAIĆ-KNEŽEVIĆ
