Vlada je predložila novi Zakon o privatnoj zaštiti. Ovo su najveće novosti koje stižu u zaštitarski sektor

238
prtsc Youtube

Vlada je danas u saborsku proceduru uputila prijedlog Zakona o privatnoj zaštiti. Iz Ministarstva unutarnjih poslova koje predlaže novi Zakon objašnjavaju kako se njime želiuspostaviti efikasnostdjelatnosti privatne zaštite, osposobljene, obučene i opremljene za preventivno i operativno djelovanje u okolnostima visokog rizika i njena integracija u sustav domovinske sigurnosti Republike Hrvatske. Želi se postići i uspostava sigurnosne kulture u društvu, te razvoj zaštitarskog tržišta, što će pridonijeti povećanju standarda osoba koje obavljaju navedene poslove i u konačnici rezultirati povećanjem opće društvene sigurnosti građana.

Među ostalim, zakonski prijedlog propisuje uvjete za osobek oje su prethodno stekle dopuštenje za obavljanje poslova zaštitara, a koje će nakon provedene dodatne izobrazbe i položenog ispita steći i dopuštenje za obavljanje poslova visokog rizika u svojstvu zaštitara-specijalista.

Osim specijalizacije zaštitara, predloženim Zakonom specijaliziraju se osobe u tvrtkama i obrtima zadužene za organizaciju i unutarnji nadzor provedbe sigurnosti, ukoliko su prosudbom ugroženosti njihovi objekti ili prostori kategorizirani u I. ili II. kategoriju ugroženosti, sukladno pravilniku kojim se propisuju uvjeti i način izrade prosudbe ugroženosti. Navedena osoba mora imati minimalno višu stručnu spremu i položiti stručni ispit za osiguranje i unutarnji nadzor provedbe sigurnosti sukladno pravilniku koji će se donijeti na temelju Zakona.

Zakonski prijedlog predviđa i uvođenje zaštitara – IPU (izrađivača prosudbe ugroženosti), što je kategorija osobe koja nužno ne mora biti tehničke struke, a dovoljno je stručna identificirati i analizirati rizike i izrađivati prosudbe ugroženosti objekata i prostora te provoditi kategorizaciju. Status se stječe polaganjem ispita sukladno pravilniku koji će se donijeti na temelju Zakona.

Ovim se Zakonom po prvi puta jasno definira djelatnost privatne zaštite kao sigurnosna djelatnost s gospodarskim obilježjima, koja se treba kontinuirano razvijati i unapređivati u cilju osiguravanja njezine efikasne zaštitne uloge u sustavu sigurnosti. Da bi navedeno bilo moguće, potrebno je podići razinu kvalitete obavljanja poslova privatne zaštite, posebice tjelesne zaštite na višu razinu.

Tehnička zaštita je djelatnost koja se ubrzano razvija gotovo na dnevnoj bazi te se primjećuju veliki pomaci u kvaliteti i funkcionalnosti primjene, međutim potrebno je dodatno urediti područje izrade procjene rizika od kojih počinje svaka primjena i određivanje vrste zaštite osoba i imovine. Dosadašnja iskustva u praćenju provedbe tehničke zaštite ukazuju na preveliku subjektivnost osoba koje izrađuju prosudbe ugroženosti objekata te nepostojanje odgovarajućih kvantitativnih pokazatelja visine rizika u štićenim objektima i prostorima. Isto tako, ne postoji metodologija za procjenu rizika ugroženosti osoba pa će se, obzirom na općeprihvaćenu metodologiju za procjenu rizika prema ISO 31000, ona modificirano uvesti u pravila struke privatne zaštite.

Propisuje se iveća razina nadzora koja se odnosi na veće ovlasti inspektora i nadzornika Ministarstva koji prilikom nadzora utvrđuju usklađenost poslovanja s odredbama Zakona, pa se moraju propisati mehanizmi fiksiranja činjeničnog stanja u skladu s novim tehnologijama te omogućavanje primjene zaštitnih mjera. Isto tako, povećavaju se i novčane sankcije kojima se prije svega nastoji preventivno utjecati na obveznike primjene Zakona.

Ovim Zakonom propisuje se iznimno provođenje operativnih provjera za fizičke osobe, ukoliko se ukaže sumnja na počinjenje određenih protupravnih radnji osoba koje obavljaju poslove privatne zaštite, koja se temelji na podacima iz kaznenih i prekršajnih evidencija te drugim prikupljenim informacijama i saznanjima. Navedeno će skratiti postupak izdavanja dopuštenja za većinu fizičkih osoba i obrta na manje od mjesec dana.

Normativno rješenje za čuvare moglo bi imati značajniji učinak na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana odnosno društvo u cjelini, posebice u odnosu na nezaposlene osobe. Naime, ovim Zakonom utvrđuje se mogućnost da čuvarske poslove, koji spadaju u manje zahtjevne sigurnosne aktivnosti, mogu obavljati osobe koje uz ostale propisane uvjete imaju završenu samo osnovnu školu (dosad je bila potrebna najmanje niža stručna sprema). Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na dan 10. srpnja 2018. godine, u Republici Hrvatskoj je 30.365 nezaposlenih osoba sa završenom osnovnom školom. Propisivanje navedenih uvjeta otvara mogućnost osobama koje imaju završenu samo osnovnu školu da ishođenjem dopuštenja za obavljanje čuvarskih poslova zasnuju radni odnos.

Sukladno odredbi članka 13. stavak 1. Zakona o sigurnosnim provjerama (Narodne novine, br. 85/08 i 86/12), odgovorne osobe moraju i dalje udovoljavati temeljnoj sigurnosnoj provjeri. Međutim, ukoliko se sukladno određenim informacijama i podacima prikupljenim radom inspekcije ili iz drugih izvora utvrdi da su druge osobe koje sudjeluju u vlasničkom ili upravljačkom dijelu trgovačkih društava i obrta involvirane u određena neprihvatljiva protupravna ponašanja, potrebno je za navedene osobe predvidjeti mogućnost provedbe sigurnosne provjere, objašnjavaju iz MUP-a predložene izmjene. 

Ana Raić-Knežević