Ugledni stručnjak objašnjava kako su lažne vijesti postale moćno oružje u rukama cyber kriminalaca

492

Iako se većina analitičara lažnim vijestima bavi isključivo kada američki predsjednik Donald Trump za njih optužuje razne medije, ovaj problem, kada ga se dubinski raščlani, predstavlja ozbiljnu sigurnosnu prijetnju. Koliko štete mogu nanijeti lažne vijesti i postaju li one moćno oružje u rukama cyber kriminalaca analizirao je Damien Martinez, informacijski stručnjak iz uglednog pariškog Centra za analizu terorizma.

Od borbe protiv terorizma do informacijske sigurnosti

Martinez je radio i za World Check, vodeću svjetsku analitičku platformu. Do tada je bio na čelu odjela za sprječavanje financiranja terorizma u grupaciji Credit Suisse, te u švicarskoj saveznoj policiji u Odjela za borbu protiv terorizma.

Martinez je tijekom svoje karijere radio i kao stručnjak za protuteroristička pitanja u Interpolu, a sudjelovao je i u implementaciji radne skupine za borbu protiv terorizma u sklopu UNDOC-a.

Karijeru je započeo kao savjetnik za borbu protiv financijskog kriminala u francuskoj kompaniji EDD&BI, dok je između 2002. i 2005. godine radio kao posebni istražitelj za Class Action koja je predstavljala više od 20 tisuća članova obitelji poginulih u terorističkom napadu 11 .rujna 2001. godine.

Biografija čelnika Al-Kaide

Jedan je od autora prve biografije o Abu Musabu al-Zarqawiju što je pod naslovom ‘Zarqawi, novo lice Al-Kaide’, objavljena 2004. godine, a kasnije je prevedena na osam jezika.

Martinez je održao predavanje u Val Cenisu, francuskom skijaškom centru tijekom nedavno održanog Svjetskog prvenstva novinara skijaša. Na brojnim primjerima analizirao je koliko informacije mogu biti opasne.

‘Prema dostupnim podacima određeni video na Youtubeu u svega sedam minuta mogu vidjeti milijuni ljudi u svijetu’, podsjetio je uvodno Martinez, prema čijem su mišljenju novinari sada postali mete cyber kriminalaca.

Sve manje ljudi vjeruje medijima?

‘Ako analiziramo interakciju između medija i publike možemo primjetiti jedan zabrinjavajući trend, a to je da se sve više ljudi pita zašto im novinari lažu. Prema statistikama osam od deset ljudi više ne vjeruje medijima, već su uvjereni da su mediji oruđe u rukama vlasti’, rekao je Martinez primjećujući da se novinare sve češće omalovažava a prisutan je značajan ekonomski pritisak na njih. Čak 90 posto medija, također prema statistici kojom raspolaže Martinez, kontroliraju velike korporacije i industrija.

Međutim, i kriminalnim grupama mediji su u međuvremenu postali mete. Martinez podsjeća na DDoS napade kojima je cilj blokirati protok informacija, a među primjerima ističe hakerski napad na francusku medijsku kuću TV5Monde koja se 2015. godine našla na meti hakera koji su tvrdili da pripadaju tzv. Islamskoj državi.

Hakerski napadi na medije

‘Ovoj medijskoj kući hakiran je sustav, te su kriminalci na njezinoj službenoj web stranici objavili lažne informacije’, opisuje Martinez iznimno neugodnu situaciju u kojoj se našla TV5Monde.

Među iznimno opasnim primjerima izdvojio je i lažnu službenu obavijest što je u ime jedne kompanije odaslana svim medijima. Iako se pojavila i na društvenim mrežama, među ostalim i na Twitteru na kojeg se novinari često pozivaju, nitko tu informaciju prvotno nije objavio.

‘Većini se činila prilično nevjerojatnom, pa ju nisu željeli objaviti. Međutim, tada ju je objavio inače relevantni Bloomberg, te je ta lažna informacija utjecala na pad cijena dionica kompanije na koju se odnosila’, upozorio je Martinez, ističući kako je očito, ali istovremeno i opasno, što društvene mreže postaju glavni izvor informacija.

Društvene mreže bez odgovornosti

‘Društvene mreže tako postaju iznimno bitne, no istovremeno odbijaju prihvatiti odgovornost za objavu informacija kakvu imaju mediji’, naglašava ovaj paradoks Martinez i podsjeća kako je Facebook u Belgiji optužen zbog širenja terorističke propagande.

‘Pravi rat informacijama razbuktao se od pojave Donalda Trumpa na političkoj sceni’, smatra Martinez, svjestan da se kroz cyber svijet borbe ove vrste vode još od 2005. godine. Nakon 30 godina od pojave interneta tek je ulazak Trumpa u politiku srušio njegovu otpornost na lažne vijesti. U Makedoniji su, npr. cijeli gradovi pod kontrolom mafije koja tako nadzire i lokalne medije.

Trollovi, roboti, tvornice lažnih vijesti…

‘Istovremeno se uz pomoć trollova, a sada su to vreć i prave tvornice računalnih robota, radi na dupliranju lažnih vijesti’, opisuje ovaj stručnjak nimalo zavidnu aktualnu situaciju.

Martinez dio rješanja vidi u reguliranju medija, kao i tehnološkoj kontroli lažnih vijesti, odnoso njihovom svstavanju u Spam. Predlaže još nešto.

‘Vlade, kroz javno-privatno partnerstvo, moraju surađivati s privatnim tvrtkama za informacijsku sigurnost koje mogu identificirati prijetnje’, nudi jedno od rješenja Martinez i navodi primjer Rusije koje je, po njegovom mišljenju, preuzela primat u borbi protiv informacijskih ugroza. Od 2012. godine, prema dostupnim podacima, Rusija je uložila između 600 milijuna i milijardu eura obranu od cyber napada.

Odgovarajući na novinarska pitanja Martinez je potvrdio kako lažne vijesti u biti predstavljaju hakiranje javnog mijenja, ali je i priznao da ne zna što je na pameti ljudima koji čitaju lažne vijesti.

Ana Raić-Knežević