UGLEDNI PROFESOR U ISTUPU ZA TELEGRAM: ‘U Zagrebu nisu slušali naša upozorenja o potresu’

148
prtsc RTL Televizija/Potraga

U iznimno otvorenom i snažnom istupu za portal Telegram, profesor Građevinskog fakulteta Josip Atalić upozorio je kako se u gradu Zagrebu nisu poštivala pravila o zaštiti od potresa na koja su on i njegovi kolege upozoravali. Zbog toga nije iznenađen tolikom štetom učinjenom u gradu potresom što ga je pogodio 22. ožujka.

Stručnjaci s Građevinskog fakulteta proteklih godina proveli su detaljnije dinamičke proračune pedesetak zgrada u Zagrebu koje su većinom dio kritične infrastrukture, poput zgrada javne vatrogasne postrojbe, Hrvatskog narodnog kazališta, Mosta slobode, bolnica Sv. Duh i KBC Sestre milosrdnice, studentskih domova na Savi i u Cvjetnom, nekih škola te značajnijih stambenih zgrada i nebodera.

“Nije nas iznenadilo kada smo vidjeli koliko je stradalo središte grada jer smo taj dio isticali kao najopasniju zonu, obojili smo ga crveno, Gornji i Donji grad kao i Ilicu. Naše su analize upozoravale na rizične zgrade na kojima se u slučaju potresa mogu očekivati značajna oštećenja. S Markuševcem se nismo previše bavili jer su tamo obiteljske kuće koje su niske i u pravilu dobro reagiraju na potres. Nažalost Markuševec je bio blizu epicentru, a problem je što su mnoge kuće bile jako loše građene i održavane, a o većini kuća nismo imali podatke. U Zagrebu, naime, postoji čak 90.000 zahtjeva za legalizaciju zgrada koje su građene bez potrebnih dozvola. Zamislite, od oko 130.000 zgrada koliko procjenjujemo da ih ima u Zagrebu, čak je 90.000 nije bilo legalno. No ni ta brojka od 130.000 vjerojatno nije prava jer tih podataka nema u Zavodu za statistiku. A nelegalno sagrađene kuće naše procjene ne mogu uzeti u obzir”, opisuje Atalić u razgovoru za Telegram.

 

Dva ili tri tjedna prije potresa Atalić je poslao mail u kojemu je tražio objašnjenje zašto se ne poštuje zakon o kritičnoj infrastrukturi. Naime, u Zagrebu niti za jednu zgradu nema procjene rizika. Što je doista zapanjujuće budući da se to odnosi i na bolnice, škole, fakultete, vrtiće, stambene zgrade… Profesor Atalić kaže kako je sve to nužno procijeniti jer ako to strada, onda sve stane. Zbog toga se moglo dogoditi da je cijeli niz važnih institucija obnavljan, poput Sabora, Pravnog fakulteta, Banskih dvora, ali su svi ti objekti unatoč toga ipak stradali. Profesor Atalić kaže kako su uzalud upozoravali da bi preuređenja pa i kod prilagodbama energetskoj učinkovitosti, valjalo iskoristiti da se ojačaju konstrukcije.

“Nije nas se međutim slušalo. Predlagali smo da se pri prilagodbi kuća energetskoj učinkovitosti iskoristi prilika kad su raskopane kuće i kad još postoje skele, da se ispod fasada trakama omota konstrukciju kako bi se ojačala. Nudili smo puno rješenja, to bi poskupilo obnovu za samo 20 do 30 posto, ali, ponavljam, nije nas se slušalo”, naglašava profesor u intervjuu za Telegram.

Cijeli intervju ovog građevinskog stručnjaka pročitajte OVDJE.

RSS