Trut u Norveškoj na konferenciji Ottawske konvencije

24
Ottawska konvencija 2019.

Na konferenciji (Konvencija o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i njihovom uništenju) sudjeluje  pomoćnik ministra unutarnjih poslova dr.sc. Damir Trut sa suradnicima te predstavnik Ministarstva obrane.

Na svečanoj ceremoniji otvaranja pregledne konferencije, koja se održava svake pete godine, sudjelovali su i visoki dužnosnici Kraljevine Norveške: norveški princ Hakoon, predsjednik, veleposlanik i stalni predstavnik Kraljevine Norveške pri Ujedinjenim narodima Hans Brattskar, ministrica vanjskih poslova Ina Eriksen Søreide te gradonačelnica Osla Elise Marcussen. Potporu konferenciji i ciljevima Ottawske konvencije u svom obraćanju dali su i jordanski princ Al Hussein Bin Abdullah II i  belgijska princeza Astrid, kao i visoki povjerenci UNHCR-a, UNICEFA-a, ICRC-a (Međunarodni odbor Crvenog križa – International  Committee of the red Cross), UNODA-e (Ured UN-a za razoružanje – United Nation Office for Disarmament Affairs) te predstavnici minskih žrtava.

Na konferenciji je  usvojena  Deklaracija i Akcijski plan za naredno petogodišnje razdoblje, u kojemu se navode sva područja na kojima je potrebno uložiti dodatne napore za što učinkovitiju provedbu Konvencije.

Ujedno je to  prilika voditeljima delegacija iznijeti planove o načinu daljnje podrške provedbi odredbi Konvencije, kao i izraziti viziju perspektive Konvencije u budućnosti.

Pomoćnik Trut upoznao je sudionike konferencije sa strukturalnim promjenama hrvatskog protuminskog djelovanja, koje je prešlo u nadležnost Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a te naglasio snažnu potporu  i predanost u provođenju obveza i ciljeva Konvencije, potkrijepivši to bitnim postignućima i pozitivnim trendovima protuminskog djelovanja u zadnjem petogodišnjem razdoblju. „Republika Hrvatska bilježi konstantan razvoj protuminskog djelovanja, a izvršenje preostalih obveza preuzetih Konvencijom u perspektivi i planu spremni smo ostvariti.“ –izjavio je pomoćnik Trut, naglasivši kako će Republika Hrvatska, uz nastavak uzlaznog trenda osiguranja financijskih sredstava, svoje obveze izvršiti u rokovima utvrđenih Konvencijom, čime će Hrvatska maksimalno pridonijeti zajedničkom cilju – svijetu bez mina.

Pomoćnik  Trut također je naveo kako Hrvatska posebnu pozornost posvećuje  informiranju javnosti od opasnosti od mina, pogotovo  školske i predškolske djece, ali i drugih ciljanih skupina – članova lovačkih udruga, planinara, poljoprivrednika, članova Hrvatske gorske  službe spašavanja, naglasivši kako „  Hrvatska podržava nacrt Akcijskog plana Konvencije te će nastaviti s promidžbenim i edukativnim aktivnostima ,a ujedno smo spremni na razmjenu znanja i iskustava u tom segmentu protuminskog djelovanja.“  Istakao je  kako je razvijenost sustava kontinuirane edukacije od minske opasnosti te obilježenost minski sumnjivog prostora razlog značajnog smanjenja minskih žrtava u Republici Hrvatskoj, a u posljednje tri godine nije uopće bilo smrtnih stradavanja.

Republika Hrvatska također je vrlo aktivna na području suradnje i pružanja pomoći, sudjelujući i organizirajući razne simpozije , bilateralne i multilateralne sastanke, kao i aktivno participirajući u raznim projektima EU, kroz koja su se povukla znatna bespovratna sredstva za uklanjanje minsko –eksplozivnih sredstava. U tom kontekstu pomoćnik Trut naglasio je kako će međunarodna pomoć i suradnja na području protuminskog djelovanja biti jedna od okosnica protuminske strategije za razdoblje 2020 – 2026, zbog čega Hrvatska podržava smjernice nacrta Akcijskog plana na polju suradnje i pomoći te će ih spremno provoditi.“ – izjavio je Trut.

Pomoćnik Trut je održao i prezentaciju s pregledom aktivnosti na području razminiranja u RH i statističkim podacima, vezano za  ispunjenje obaveza prema članku 5 Konvencije, koji se odnosi na  uništavanje protupješačkih mina u miniranim područjima.

Ottawska konvencija, koja je na snazi od ožujka 1999.g., prva je humanitarno-sigurnosna konvencija, nastala kao rezultat  kontinuiranih zajedničkih napora nevladinih organizacija, međunarodnih agencija i vlada onih zemalja koje su bile svjesne i zabrinute zbog mogućih društvenih, gospodarskih i humanitarnih posljedica nastalih upotrebom protupješačkih mina. Potpisivanjem konvencije zemlje članice (trenutno 160 zemalja) obvezale su se pridržavati se odredbi Konvencije, među kojima su: sveobuhvatna zabrana proizvodnje, korištenja, prijenosa i skladištenja svih vrsta protupješačkih mina, uništenje postojećih zaliha mina, razminiranje područja zagađenih minama,  međusobna suradnja  država na području razminiranja, edukacije i tehničke podrške te pomoći žrtvama mina.

Republika Hrvatska je Ottawsku konvenciju potpisala u prosincu 1997. godine, a Hrvatski sabor ratificirao 24. travnja 1998. godine, čime je u međunarodnoj borbi protiv protupješačkih mina, zajedno s ostalim zemljama potpisnicama, preuzela odgovornost provođenja svih obveza iz Konvencije te  pokazala  osviještenost o zastrašujućim posljedicama miniranja i namjeru rješavanja minskog problema kroz razvoj protuminskog djelovanja.

Kroz aktivnu implementaciju odredbi Konvencije od samih početaka, Republika Hrvatska je u međunarodnim aktivnostima prepoznata  kao iznimno uspješna u različitim aspektima, prvenstveno u razminiranju državnog teritorija, proizvodnji strojeva i uvođenje novih tehnologija u razminiranju, kao i kroz kvalitetan program pomoći žrtvama mina.

Minski sumnjiv prostor RH smanjen je za 256 četvornih kilometara te je u potpunosti očišćeno 6 županija i 26 gradova i općina, za što je izdvojeno oko 254 mil eura (iz državnog proračuna , sredstava javnih poduzća i fondova EU). Sve poljoprivredne površine su razminirane i vraćene zajednici, a minski sumnjiv prostor sveden je isključivo na šumska i brdsko-planinska područja. Pronađeno je i uništeno preko 25000 komada eksplozivnih sredstava.

RSS/ Foto: MUP RH