Ravnatelj Ravnateljstva Civilne zaštite RH dr.sc. Damir Trut nazočio je na sastanku Odbora za otpornost na razini direktora civilne zaštite održanom 1. i 2. prosinca 2022. u Bruxellesu
Nakon nedavno održanog sastanka viših nacionalnih dužnosnika za otpornost (SNOR – Senior Officials for Resilience), čija je uloga koordinacija svih politika otpornosti na nacionalnoj razini, kao i definiranje ciljeva otpornosti, i na kojem su države članice iskazale smjernice provedbe NATO dokumenta Procjena otpornosti, na sastanku ove razine razgovaralo se o konkretnim aktivnostima i prioritetima za provedbu smjernica.
Hrvatska strana podržava napore za integriranijim i bolje koordiniranim pristupom NATO-a kako bi se smanjila ranjivost i povećala otpornost uz komplementarni pristup u postizanju nacionalnih ciljeva otpornosti primjenom smjernica NATO-a, ali i smjernica EU-a gdje je to moguće i primjenjivo. Hrvatska je stava da je za postizanje ciljeva otpornosti nužna međusektorska koordinacija, naglašavajući da je to vrlo ambiciozna zadaća, o kojoj svaki saveznik mora raspravljati na nacionalnoj razini. Otpornost bi trebala ostati nacionalna odgovornost, a jačanjem otpornosti svakog saveznika u isto vrijeme povećavamo otpornost cijelog Saveza.
Na sastanku se razgovaralo i o posljedicama ruske agresije na Ukrajinu koje se osjećaju u cijelom svijetu, utječu na sve sfere života i koje su izazvale poremećaje na svjetskim tržištima (butterfly effect). Hrvatska, kao saveznica, snažno je osudila agresiju te odmah podržala inicijativu pružanja humanitarne i tehničke pomoći Ukrajini i aktiviranja kapaciteta za smještaj izbjeglica iz Ukrajine, u čiji proces su uključena sva relevantna državna tijela i nevladine organizacije kako bi se omogućila integracija raseljenih osoba u svakodnevni život na što kvalitetniji način.
Govoreći o sigurnosnom aspektu, ravnatelj Trut naglasio je da je jačanje otpornosti i zaštite kritične infrastrukture u sektorima energetike, komunikacijske i informacijske tehnologije, prometa, zdravstva, opskrbe hranom, prijevoza opasnih tvari, javnih usluga i zaštite kulturnih vrijednosti smjer u kojem bi saveznice trebale ići.
Ujedno je naglasio problematiku zagađenosti ukrajinskog teritorija minama i minsko-eksplozivnim napravama. „S obzirom da Hrvatska ima veliko iskustvo na ovom području, Vlada Republike Hrvatske spremna je pružiti sva moguća znanja, kao i ponuditi stručnjake za razminiranje. To je problem koji zahtijeva hitno rješavanje, čim se za to stvore uvjeti, kao preduvjet za socioekonomski oporavak“- izjavio je ravnatelj Trut dodavši kako je to problem koji će u Ukrajini, nažalost, trajati godinama.
Svjesne posljedica ruske agresije na Ukrajinu, saveznice su se složile da će se dosadašnje aktivnosti i mjere za ublažavanje tih posljedica na nacionalnoj, europskoj pa i svjetskoj razini svakako morati modificirati i prilagoditi novonastalim okolnostima.
Zbog toga se i promijenila paradigma civilnog segmenta unutar NATO-a, gdje je, osim na obvezu pojačane otpornosti država članica na oružani napad, fokus stavljen i na obvezu jačanja otpornosti i na niz drugih prijetnji, kao što su kibernetički napadi, prijetnje kritičnoj infrastrukturi i neprijateljske informacijske aktivnosti.
DBO/ Foto: HUMS
