Čokoladni, voćni ili neki egzotični okus? Izbor sladoleda trebao bi biti jedina drama kada je riječ o hrani tijekom ljeta. Ipak, visoke temperature, boravak na otvorenom i konzumacija obroka u pokretu povećavaju rizik od bolesti koje se prenose hranom. Uz nekoliko jednostavnih pravila sigurnosti hrane, taj se rizik može znatno smanjiti.
Kako bi građanima približila jednostavne, ali važne preporuke za sigurno rukovanje hranom tijekom ljetnih mjeseci, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), u suradnji s Klasterom proizvođača jaja i Agro-klasterom Vukovarsko-srijemske županije, organizirala je u Kući hrvatske hrane u Zagrebu interaktivni edukativni događaj u sklopu kampanje Safe2Eat.
Cilj događanja bio je na pristupačan i zanimljiv način podsjetiti građane da sigurnost hrane ne ovisi samo o proizvođačima i nadležnim institucijama, nego i o svakodnevnim odlukama i postupcima svakoga od nas.
Kviz o sigurnosti hrane
Zainteresirani Zagrepčani mogli su kroz kratki interaktivni kviz provjeriti svoje znanje o svakodnevnim situacijama s kojima se često susreću tijekom ljetnih mjeseci.
Pitanja su se odnosila na pravilno čuvanje lako kvarljive hrane, održavanje hladnog lanca tijekom transporta, prepoznavanje “opasne temperaturne zone”, sprječavanje križne kontaminacije tijekom pripreme hrane te pravilno tumačenje oznaka roka trajanja.
Nakon kviza sudionici su od stručnjaka HAPIH-a dobili dodatna pojašnjenja i praktične savjete za sigurno rukovanje hranom tijekom ljetnih vrućina.
Za sudjelovanje su osvojili i prigodne nagrade, termovrećicu i domaće proizvode, koje simbolično podsjećaju na važnost očuvanja hladnog lanca tijekom ljetnih kupnji, putovanja, izleta i boravka na otvorenom, ali i na važnost kupnje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda hrvatskih proizvođača.
Hranu treba držati izvan opasne temperaturne zone
Stručnjaci su građane podsjetili da se štetni mikroorganizmi najbrže razmnožavaju u temperaturnom rasponu između 5 i 60 °C. Zato lako kvarljivu hranu treba čuvati na temperaturi nižoj od 5 °C.
Ljeti to može biti izazov tijekom prijenosa hrane iz trgovine do kuće, ali i na plaži, pikniku ili izletu. Zato se preporučuje korištenje termovrećica i prijenosnih hladnjaka s rashladnim ulošcima kako bi hrana ostala na sigurnoj temperaturi.
Termički obrađena hrana ne bi smjela dugo stajati vani
Stručnjaci su podsjetili i na važnost pravilne pripreme i čuvanja termički obrađene hrane. Hranu treba temeljito termički obraditi tako da temperatura u njezinoj unutrašnjosti dosegne najmanje 70 °C.
Termički obrađena hrana ne bi smjela stajati na sobnoj temperaturi dulje od dva sata.
Poseban naglasak stavljen je i na sprječavanje križne kontaminacije. To znači da se za pripremu sirove i termički obrađene hrane treba koristiti odvojeni pribor te redovito prati ruke, pribor i radne površine.
Razlika između “upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti do”
Na događaju je istaknuta i razlika između oznaka roka trajanja.
Građanima je pojašnjeno da se oznaka “upotrijebiti do” odnosi na sigurnost hrane, što znači da se proizvodi nakon isteka tog datuma ne smiju konzumirati.
S druge strane, oznaka “najbolje upotrijebiti do” odnosi se na kvalitetu proizvoda. Hrana s tom oznakom može biti sigurna za konzumaciju i nakon navedenog datuma, pod uvjetom da je pravilno čuvana, da je pakiranje neoštećeno i da nema znakova kvarenja.
Kampanja Safe2Eat provodi se šestu godinu zaredom
Kampanju Safe2Eat HAPIH, kao nacionalni nositelj, provodi u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA) šestu godinu zaredom.
Kampanja potiče građane diljem Europe na informirano donošenje odluka o hrani. Kroz praktične i znanstveno utemeljene savjete jača se svijest o sigurnosti hrane, pravilnom tumačenju oznaka na hrani, prevenciji bolesti koje se prenose hranom i smanjenju otpada od hrane.
HAPIH i EFSA kroz kampanju podsjećaju građane da sigurnost hrane počinje upravo kod kuće, pravilnim čuvanjem, pripremom i razumijevanjem informacija na ambalaži.
