Čelnici država članica Europske unije okupit će se u srijedu u Kopenhagenu na neformalnom samitu posvećenom jačanju obrambenih kapaciteta i nastavku potpore Ukrajini. Dan poslije pridružit će im se i čelnici ostalih europskih zemalja na samitu Europske političke zajednice, prenosti Jutarnji list.
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa predložio je da se rasprava usmjeri na konkretne korake koje bi članice trebale poduzeti kako bi EU do 2030. mogla samostalno odgovoriti na moguće prijetnje. Smjernice dogovorene u Kopenhagenu trebale bi poslužiti Europskoj komisiji za pripremu plana obrambene spremnosti, koji će se razmatrati na redovitom samitu 23. listopada.
Na stolu će biti i pitanje daljnje potpore Ukrajini. Među prijedlozima je beskamatni zajam od 140 milijardi eura, za koji bi jamčile države članice, a kao jamstvo bi poslužila zamrznuta sredstva ruske središnje banke. Ukrajina bi taj zajam počela vraćati tek nakon što Rusija plati ratnu odštetu.
No riječ je o osjetljivom pitanju. Više država protivi se konfiskaciji zamrznute imovine jer strahuju da bi to narušilo pravnu sigurnost. Zato se traži pravni mehanizam kojim bi se sredstva mogla koristiti bez formalne konfiskacije. Dodatnu komplikaciju predstavlja činjenica da se režim sankcija protiv Rusije obnavlja svakih šest mjeseci i zahtijeva jednoglasnu odluku svih članica. Ako i samo jedna država uloži veto, sankcije prestaju važiti i ruska imovina se automatski odmrzava. Zbog toga se očekuje rasprava o prijedlogu da se u odlučivanju o sankcijama prijeđe na sustav kvalificirane većine umjesto jednoglasnosti.
Isto se pitanje postavlja i kod proširenja EU-a. Trenutno je za svaki korak u pregovorima potreban konsenzus, što svakoj članici daje pravo veta. Tako Mađarska trenutačno blokira otvaranje pregovaračkih klastera s Ukrajinom. Costa je tijekom obilaska glavnih gradova članica ranije ovog mjeseca ispitao mogućnost prelaska na kvalificiranu većinu barem kod otvaranja klastera, dok bi konsenzus ostao nužan za njihovo zatvaranje. Prema tom modelu, odluku bi moglo donijeti najmanje 15 država koje predstavljaju 65 posto stanovništva EU-a.
Prema riječima europskog diplomatskog izvora, nitko tu ideju nije izričito odbacio, jer u suprotnom Costa ne bi ni otvarao pitanje na samitu. Problem je, međutim, u tome što je i za promjenu pravila odlučivanja jednoglasno potrebna jednoglasnost.
Dan nakon sastanka Europskog vijeća, u četvrtak, održat će se samit Europske političke zajednice, foruma koji okuplja 47 država – članice EU-a i još 20 europskih zemalja. EPC je osnovan nakon početka ruske agresije na Ukrajinu i služi kao platforma za neformalni politički i strateški dijalog te usklađivanje odgovora na zajedničke izazove.
Uoči oba samita, Danska je zabranila letove svih civilnih dronova nakon što su proteklih dana neidentificirani dronovi nadlijetali zračne luke i vojne baze. Danski dužnosnici te incidente nazivaju hibridnim napadima, a premijerka Mette Frederiksen izjavila je da bi iza njih mogla stajati Rusija, iako vlasti zasad nisu službeno navele koga smatraju odgovornim.
Izvor: Jutarnji list
