Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter predstavila je Izvješće za 2025. godinu, u kojem donosi ocjenu stanja ljudskih prava u Hrvatskoj i upućuje 181 preporuku nadležnim tijelima. Izvješće pokazuje da se ključni problemi građana ponavljaju iz godine u godinu, osobito u odnosima s institucijama, gdje mnogi i dalje osjećaju nemoć, dok nedovoljno transparentni i participativni procesi dodatno produbljuju nepovjerenje u sustav.
Pravobraniteljica upozorava da se pri donošenju propisa često zanemaruje njihov utjecaj na najranjivije skupine, a ostvarivanje prava nerijetko ovisi o tome gdje građani žive. Istodobno, brojni građani ne dobivaju pravodobnu zdravstvenu skrb, javne usluge ili odgovore institucija, dok su zaposlenici u zdravstvu, socijalnoj skrbi i drugim sustavima preopterećeni.
Tijekom 2025. godine zabilježen je najveći broj obraćanja građana u više od 30 godina rada institucije. Otvoreno je 4.491 novi predmet, što je 21% više nego godinu ranije, a rekordan broj pritužbi odnosio se na pravo na zdravlje, ukupno 525.
Ukupna ocjena je da su ljudska prava u Hrvatskoj uglavnom stagnirala, uz pogoršanja u pojedinim područjima i zabilježene prijetnje vladavini prava. Zdravstvena zaštita i dalje je teško dostupna, uz duga čekanja, posebno za onkološke i palijativne pacijente. Istodobno, uočeni su propusti u djelovanju socijalne države te rast broja starijih osoba u riziku od siromaštva.
Izvješće bilježi i porast netrpeljivosti prema manjinskim skupinama, osobito srpskoj i romskoj nacionalnoj manjini te stranim radnicima i migrantima, kao i širenje govora mržnje, osobito na internetu, uz porast dezinformacija. Pravobraniteljica upozorava i na sužavanje prostora za kritičke glasove, uključujući novinare, organizacije civilnog društva i neovisne institucije. Problemi su uočeni i u području prava na javno okupljanje, dok su zatvori i dalje prenapučeni, s neadekvatnim uvjetima i zdravstvenom skrbi za zatvorenike.
Unatoč negativnim trendovima, zabilježeni su i određeni pozitivni pomaci. Među njima su donošenje prvog strateškog dokumenta za priuštivo stanovanje, promjene u usklađivanju mirovina, sustavna objava sudskih presuda te proširenje zaštite zviždača, uključujući slučajeve kada se obraćaju policiji i DORH-u. Također, ukinuta je obveza redovitog osobnog dolaska u HZZO za dio građana kako bi zadržali zdravstveno osiguranje.
Uz godišnje izvješće, predstavljeno je i posebno izvješće “Prava starijih osoba u Hrvatskoj”, koje sadrži 32 preporuke i stavlja naglasak na probleme s kojima se suočavaju stariji građani. Posebno se ističe položaj osoba koje žive s demencijom, uključujući Alzheimerovu bolest. U Hrvatskoj nijedan lijek za demenciju nije na osnovnoj listi HZZO-a, već se svi moraju doplaćivati, dok u sustavu socijalne skrbi ima mjesta za tek 1.3% oboljelih, odnosno za 659 od ukupno 48.842 osobe, pri čemu u gotovo polovici županija takvih kapaciteta uopće nema.
Izvješća pučke pravobraniteljice temelje se na pritužbama građana, ali i na podacima nadležnih tijela, organizacija civilnog društva, statistici, istraživanjima te sudskoj praksi domaćih i europskih sudova.
Istodobno, Hrvatski sabor još uvijek nije raspravio godišnja izvješća za 2023. i 2024. godinu, kao ni posebno izvješće o utjecaju pandemije na ljudska prava. Time se, upozorava pravobraniteljica, propušta pravodobno raspravljati o problemima građana i njihovim uzrocima, što je ključno za zaštitu ljudskih prava i vladavine prava u Hrvatskoj.
RSS
