POVODOM 21. 10. – NACIONALNOG DANA SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA 2022

NACIONALNOI DANA SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA 2022

U prvih devet mjeseci 2022. godine život je u prometnim nesrećama izgubilo 225 osoba. Čak 25 posto više nego u istom razdoblju lani. Više su brojke ove crne statistike i kod teško i kod lakše ozlijeđenih osoba, a one nam govore o tisućama stradalih na cesti. Najveći broj stradalih je u dobi između 20 i 40 godina, a ova dobna supina čini gotovo 50 posto ukupno stradalih u prometu. Trend rasta broja stradalih u prometu, nažalost, već se godinama ne zaustavlja, a još manje da bi se smanjivao. Najveći se broj nesreća događa zbog neprilagođene brzine, vožnje pod utjecajem alkohola ili droga, ali i zbog korištenja mobitela u prometu, iako još uvijek detekcija njegova korištenja nije u punoj primjeni. Povećao se broj kazni za korištenje mobitela tijekom par proteklih godina. Točnije, lani je ispisano 46,3 tisuća kazni, preklani 45 tisuća. Ovi podaci više govori o tome da je posljednjih godina policija pojačala kontrole upotrebe mobitela tijekom vožnje.

Novi zakon brani slušalice biciklistima

Unatoč postroženim kaznama za prometne prekršaje, unatoč pojačanim policijskim akcijama kontrole i prevencije i unatoč izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji je donesen u srpnju ove godine, a unio je značajne novosti u zakonsku regulativu na području sigurnosti prometa na cestama. Među ostalim u cilju unaprjeđenja prometne sigurnosti po prvi se puta zakonski regulira sudjelovanje u prometu električnih romobila, električnih monocikli, segwaya i slično, koji se svrstavaju u posebnu kategoriju vozila, za koju je uveden i zajednički izraz – osobno prijevozno sredstvo.

Novim Zakonom propisuje se pravo i način korištenja površina po kojima se oni mogu kretati te uvjete koje moraju ispunjavati vozila i njihovi vozači prilikom sudjelovanja u prometu. Zakon prvi puta regulira i korištenje slušalica tijekom vožnje, tako da su one vozačima bicikala zabranjene i kažnjive u iznosu 300 kuna. Regulirana je i brzina kretanja.

Prvi puta zakon prepoznaje automatizirana vozila

Prema novim zakonskim odredbama liječnici su dužni u medicinskoj dokumentaciji pacijenta unositi upozorenje o privremenoj nesposobnosti vozača u svim slučajevima kad je ona dana zbog stanja bolesti ili liječenja. Predviđene su sankcije za vozače koji će upravljati vozilom u prometu na cesti za vrijeme dok im je izdano navedeno upozorenje liječnika o privremenom zdravstvenom stanju. Ove odredbe stupaju tek na snagu potpisom ministra zdravstva u roku od 12 mjeseci, pa se mogu očekivati iduće ljeto.

Novi je Zakon uveo i nove propise dopuštene brzine, kao i shodno tome pojmove poput „zona prometa u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni“, „pomoćna pješačka sredstva“, „jahač“ i „automatizirano vozilo“.

Po prvi se puta regulira sudjelovanja jahača u prometu na cestama, a uvodi se i novi pojam koji označava potpuno automatizirano vozilo, odnosno vozilo koje se može kretati na cesti bez prisutnosti vozača (potpuno automatizirano vozilo bez upravljača).

S tim u vezi, propisao je i kazne za vozače koji koriste vozila s ugrađenim sustavima za pomoć vozaču (djelomično automatizirano vozila) na način da vozilo upravlja samostalno, a pritom, dakle za vrijeme vožnje, vozači niti ne sjede na vozačkom sjedalu, čime nisu u mogućnosti reagirati u nepredviđenim slučajevima

UN: Do 2030. za 50 posto smanjiti stradanja u prometu

Same izmjene zakona, kao i kažnjavanje, neće puno pridonijeti promjeni ponašanja sudionika u prometu, a ljudski je faktor u najvećem dijelu uzročnik nesreća. Zato su ulaganje u prevenciju, kampanje osvješćivanja o odgovornom ponašanju, kao i sustavno obrazovanje i edukacija o prometnoj kulturi – sve važniji. U tom smjeru idu i preporuke Ujedinjenih naroda koje je razdoblje od 2021. do 2030. proglasilo rezoluciju ‘Drugo desetljeće sigurnosti cestovnog prometa’. U prometu strada više ljudi nego u svim ratovima, i to je stanje u svim zemljama svijeta postalo neodrživo.

UN je na svojoj skupštini u srpnju ove godine postavio cilj da se u narednom desetljeću broj smrtno stradalih i ozlijeđenih u prometu smanji za 50 posto.

Rezolucijom nastoje potaknuti sve države članice na sustavni rad u području sigurnosti svih sudionika u prometu i osiguravanje sigurne infrastrukture. Rezolucija također naglašava kako je prilikom implementacije svih mjera potrebno uzimati u obzir sve oblike prometovanja poštujući njihove specifične potrebe, provoditi detekciju i saniranje zona s visokom stopom nesreća, kao i pravilno planirati i projektirati prometnu infrastrukturu temeljeno na sigurnosti sustava s ciljem sprečavanja najtežih posljedica prometnih nesreća bez obzira na uzrok.

EU: Do 2038. spasiti 25 tisuća života

Ova je rezolucija komplementarna s EU Uredbom o općoj sigurnosti vozila, koja je usvojena još u studenom 2019., a počela se primjenjivati od srpnja 2022. Uredba se odnosi na nove tipove vozila koja se plasiraju na tržište EU, a od 6. srpnja 2024. odnosit će se na sva nova vozila. To znači da proizvođači imaju dvije godine za prilagodbu postojećih tipova vozila na nova pravila. Procjena je da će se na ovaj način do 2038. spasiti više od 25 tisuća života i izbjeći najmanje 140 tisuća teških ozljeda.

Europska komisija je najavila da će ovoga ljeta donijeti tehnička pravila za homologaciju potpuno autonomnih vozila, čime će EU postati predvodnik u tom području, što je također obveza predviđena Uredbom o općoj sigurnosti vozila.

Svi novi automobili moraju imati inteligentni sustav

Od ljetos svi novi tipovi automobila, kombija, kamiona i autobusa moraju imati inteligentni sustav za pomoć pri kontroli brzine, sustav za detekciju pri vožnji unatrag s kamerom ili senzorima, sustav za upozoravanje u slučaju manjka pozornosti vozača, uređaje za snimanje podataka te signal za zaustavljanje u nuždi. Automobili i kombiji moraju imati dodatne značajke kao što su sustavi za zadržavanje u prometnoj traci i automatizirano kočenje. Autobusi i kamioni moraju imati tehnologije za bolje prepoznavanje mogućih mrtvih kutova, upozorenja za sprečavanje sudara s pješacima ili biciklistima i sustave za nadzor tlaka u gumama.

MUP obilježava Nacionalni dan sigurnosti cestovnog prometa

Na temelju Uredbe o općoj sigurnosti Komisija bi ovog ljeta trebala donijeti tehnička pravila za automatizirana i umrežena vozila, s posebnim naglaskom na automatizirana vozila koja zamjenjuju vozača na autocestama (automatizacija 3. razine) i potpuno autonomna vozila poput vozila za prijevoz putnika ili robotaksija (automatizacija 4. razine). Novim će se pravilima zakonodavstvo EU uskladiti s novim pravilima na razini UN-a o automatizaciji 3. razine te će se donijeti novo tehničko zakonodavstvo EU za autonomna vozila, prva međunarodna pravila te vrste.

U tom smjeru poruke su i Ministarstva unutarnjih poslova, a povodom 21. listopada, Nacionalnog dana sigurnosti cestovnog prometa. U trećoj godini obilježavanja MUP naglasak stavlja na najranjivije skupine u prometu, pješake i bicikliste, čiji je broj stradanja u porastu. Kao i na tzv. ubojice u prometu“ – prekoračenje brzine, vožnja pod utjecajem alkohola, nekorištenje sigurnosnog pojasa te nepropisno korištenje auto-sjedalice i korištenje mobitela u vožnji.

Dan bez mobitela u prometu uz Nacionalni dan sigurnosti cestovnog prometa

 Dan bez mobitela u prometu projekt je osvješćivanja o opasnim navikama i ponašanjima korištenja mobitela za volanom, na biciklu ili motoru, kod pješaka prilikom prelaska prometnica. Prema najnovijem istraživanju provedenom u okviru ovog projekta – 73 posto vozača koristi mobitel tijekom vožnje.

Većina je iskazala da to čini koristeći slušalice. Ohrabruje podataka kako se za gotovo 20 posto smanjio broj vozača koji koriste mobitel za volanom. Naime, prije pet godina kad je provedeno prvo istraživanje, čak 95 posto vozača je izjavilo da koriste mobitel dok voze. Bilo je očito kako je svijest o opasnosti takvog ponašanja vrlo niska. Bilo je sasvim normalno sjesti za volan, krenuti i mobitelom obavljati privatne ili poslovne komunikacije.

Ovogodišnje istraživanje je pokazalo kako se povećao broj pješaka koji koriste mobitel i to za 15 posto. Tako da mobitel dok prelaze raskrižja i prometnice koristi 65,5 posto. Svi smo svakodnevno svjedoci takvom ponašanju, nerijetko na raskrižjima vidimo mlade ljude koji pretrčavaju s mobitelom na uhu, majke guraju dječja kolica i istodobno razgovaraju i ne osvrću se oko sebe dok prelaze raskrižja ili prometnice. A upravo su svi oni ta ranjiva skupina kojoj i prilikom obilježavanja Nacionalnog dana sigurnosti cestovnog prometa poručujemo da je samo jedna sekunda nepažnje dovoljna da se dogodi tragedija. Možemo gledati i obrnuto: u jednoj sekundi pažnje možemo imati vremena izbjeći nesreću.

Podsjetimo još jednom na rezultate istraživanja distrakcije koje smo također proveli u okviru projekta Dan bez mobitela u prometu: reakcije vozača s mobitelom za volanom tri puta su sporije od vozača koji je koncentriran na vožnju i prometna događanja oko sebe. Za to vrijeme, bez kontrole vozača, automobil pri prosječnoj brzini od 60 km na sat prijeđe čak 12 zebri.

Dan bez mobitela u prometu je projekt Hrvatske udruge menadžera sigurnosti, a kampanje su sufinancirane iz Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa RH. Odvija se pokroviteljstvom MUP-a i Grada Zagreba. Kampanji su sponzori Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste, a generalni je sponzor Hrvatska elektroprivreda.

Renata Ivanović/ Foto: HUMS/ Jovica Drobnjak