Ministri financija država članica EU-a ažurirali su popis nekooperativnih poreznih jurisdikcija. Mnoge su zemlje u međuvremenu promijenile svoje zakone i porezne sustave u skladu s međunarodnim standardima, nakon što su se ranije našle na tzv. Crnoj listi.
U prošloj je godini Europska komisija ocijenila 92 zemlje na temelju triju kriterija: porezne transparentnosti, dobrog upravljanja i realne gospodarske aktivnosti te jednog pokazatelja, postojanja nulte stope poreza na dobit. Danas je pokazano da je taj jasan, transparentan i vjerodostojan postupak doveo do konkretne promjene: 60 zemalja poduzelo je mjere u pogledu pitanja za koja je Komisija izrazila zabrinutost te je ukinuto više od 100 štetnih poreznih režima, a vidljiv je i pozitivan utjecaj na međunarodno dogovorene standarde dobrog poreznog upravljanja.
Na najnovijoj Crnoj listi nalazi se 15 zemalja. Pet od njih nije preuzelo nikakve obveze od prve crne liste donesene 2017.: Američka Samoa, Guam, Samoa, Trinidad i Tobago te Američki Djevičanski Otoci. Tri su zemlje bile na crnoj listi iz 2017., nakon čega su preuzele obveze i stavljene na sivu listu, no sada su vraćene na crnu listu zbog neispunjavanja obveza: Barbados, Ujedinjeni Arapski Emirati i Maršalovi Otoci. Još ih je sedam prebačeno sa sive na crnu listu zbog istog razloga: Aruba, Belize, Bermudi, Fidži, Oman, Vanuatu i Dominika. Tijekom 2019. nastavit će se praćenje još 34 zemlje (siva lista), a za 25 zemalja iz prvotnog postupka provjere potvrđeno je da nemaju status nekooperativnih poreznih jurisdikcija.
EU-ov popis poreznih oaza pravi je europski uspjeh koji je vrlo pozitivno utjecao na poreznu transparentnost i pravednost diljem svijeta, rekao je Pierre Moscovici, povjerenik za ekonomske i financijske poslove, oporezivanje i carinu. Zahvaljujući tom popisu deseci zemalja ukinuli su štetne porezne režime i sada poštuju međunarodne standarde u području transparentnosti i pravednog oporezivanja. Zemlje koje to nisu učinile stavljene su na crnu listu i morat će snositi posljedice. Tako podižemo standarde dobrog poreznog upravljanja diljem svijeta i sprečavamo zlouporabu poreznih sustava.
EU-ov popis pokrenuo je promjene u poreznim praksama na globalnoj razini, što je prije samo nekoliko godina bilo nezamislivo. Ovaj je zajednički alat za smanjivanje rizika od zlouporabe poreznih sustava i nepoštenog tržišnog natjecanja u području poreza predložila Komisija, a države članice dogovorile su njegovu primjenu u prosincu 2017. Postupak provjere pravedan je, na popisu se prikazuju i poboljšanja, a transparentnosti pridonose i pisma zemalja o preuzimanju obveza koja se objavljuju na internetu. EU-ov postupak postao je i temelj za dijalog i suradnju s međunarodnim partnerima EU-a s ciljem rješavanja problema povezanih s poreznim sustavima i rasprave o poreznim pitanjima od zajedničkog interesa. Postupak provjere postrožit će se dodavanjem obveznih kriterija transparentnosti te će se u njega uključiti tri zemlje iz skupine G20: Rusija, Meksiko i Argentina.
Uvrštavanje na popis nekooperativnih poreznih jurisdikcija ima i posljedice: države članice već su se složile o nizu protumjera koje mogu odlučiti primijeniti protiv uvrštenih zemalja, uključujući pojačano praćenje i reviziju, uvođenje poreza po odbitku, posebne zahtjeve za dokumentaciju i odredbe protiv zlouporabe. Komisija će i u 2019. podupirati rad država članica na razvoju usklađenijeg pristupa sankcijama za zemlje koje se nađu na EU-ovu popisu. Usto, prema novim odredbama zakonodavstva EU-a zabranjuje se usmjeravanje ili protok sredstava EU-a preko subjekata u zemljama na crnoj listi.
Sada slijedi slanje dopisa svim jurisdikcijama na popisu EU-a u kojem se objašnjava zašto su uvrštene i što mogu učiniti kako bi ih se uklonilo s popisa, priopćeno je iz Europske komisije.
RSS
