OBJAVLJENA JE NAJNOVIJA CRNA LISTA: Evo koje je zemlje EU stavila na svoj popis ‘poreznih oaza’

594
Herman Van Rompuy/Youtube.com

Ministri financija država članica EU-a ažurirali su popis nekooperativnih poreznih jurisdikcija. Mnoge su zemlje u međuvremenu promijenile svoje zakone i porezne sustave u skladu s međunarodnim standardima, nakon što su se ranije našle na tzv. Crnoj listi.

U prošloj je godini Europska komisija ocijenila 92 zemlje na temelju triju kriterija: porezne transparentnosti, dobrog upravljanja i realne gospodarske aktivnosti te jednog pokazatelja, postojanja nulte stope poreza na dobit. Danas je pokazano da je taj jasan, transparentan i vjerodostojan postupak doveo do konkretne promjene: 60 zemalja poduzelo je mjere u pogledu pitanja za koja je Komisija izrazila zabrinutost te je ukinuto više od 100 štetnih poreznih režima, a vidljiv je i pozitivan utjecaj na međunarodno dogovorene standarde dobrog poreznog upravljanja.

Na najnovijoj Crnoj listi nalazi se 15 zemalja. Pet od njih nije preuzelo nikakve obveze od prve crne liste donesene 2017.Američka Samoa, Guam, Samoa, Trinidad i Tobago te Američki Djevičanski Otoci. Tri su zemlje bile na crnoj listi iz 2017., nakon čega su preuzele obveze i stavljene na sivu listu, no sada su vraćene na crnu listu zbog neispunjavanja obveza: Barbados, Ujedinjeni Arapski Emirati i Maršalovi Otoci. Još ih je sedam prebačeno sa sive na crnu listu zbog istog razloga: Aruba, Belize, Bermudi, Fidži, Oman, Vanuatu i Dominika. Tijekom 2019. nastavit će se praćenje još 34 zemlje (siva lista), a za 25 zemalja iz prvotnog postupka provjere potvrđeno je da nemaju status nekooperativnih poreznih jurisdikcija.

EU-ov popis poreznih oaza pravi je europski uspjeh koji je vrlo pozitivno utjecao na poreznu transparentnost i pravednost diljem svijeta, rekao je Pierre Moscovici, povjerenik za ekonomske i financijske poslove, oporezivanje i carinu. Zahvaljujući tom popisu deseci zemalja ukinuli su štetne porezne režime i sada poštuju međunarodne standarde u području transparentnosti i pravednog oporezivanja. Zemlje koje to nisu učinile stavljene su na crnu listu i morat će snositi posljedice. Tako podižemo standarde dobrog poreznog upravljanja diljem svijeta i sprečavamo zlouporabu poreznih sustava. 

EU-ov popis pokrenuo je promjene u poreznim praksama na globalnoj razini, što je prije samo nekoliko godina bilo nezamislivo. Ovaj je zajednički alat za smanjivanje rizika od zlouporabe poreznih sustava i nepoštenog tržišnog natjecanja u području poreza predložila Komisija, a države članice dogovorile su njegovu primjenu u prosincu 2017. Postupak provjere pravedan je, na popisu se prikazuju i poboljšanja, a transparentnosti pridonose i pisma zemalja o preuzimanju obveza koja se objavljuju na internetu. EU-ov postupak postao je i temelj za dijalog i suradnju s međunarodnim partnerima EU-a s ciljem rješavanja problema povezanih s poreznim sustavima i rasprave o poreznim pitanjima od zajedničkog interesa. Postupak provjere postrožit će se dodavanjem obveznih kriterija transparentnosti te će se u njega uključiti tri zemlje iz skupine G20: RusijaMeksiko i Argentina.

Uvrštavanje na popis nekooperativnih poreznih jurisdikcija ima i posljedice: države članice već su se složile o nizu protumjera koje mogu odlučiti primijeniti protiv uvrštenih zemalja, uključujući pojačano praćenje i reviziju, uvođenje poreza po odbitku, posebne zahtjeve za dokumentaciju i odredbe protiv zlouporabe. Komisija će i u 2019. podupirati rad država članica na razvoju usklađenijeg pristupa sankcijama za zemlje koje se nađu na EU-ovu popisu. Usto, prema novim odredbama zakonodavstva EU-a zabranjuje se usmjeravanje ili protok sredstava EU-a preko subjekata u zemljama na crnoj listi.

Sada slijedi slanje dopisa svim jurisdikcijama na popisu EU-a u kojem se objašnjava zašto su uvrštene i što mogu učiniti kako bi ih se uklonilo s popisa, priopćeno je iz Europske komisije.

RSS