Procjena rizika od velikih nesreća za područje Grada Zagreba, koja je nedavno usvojena na sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba, ističe da se u nekim od gospodarskih subjekata na području Grada Zagreba nalaze opasne tvari u količini koja bi, u slučaju nesreće, mogla prouzročiti vrlo teške ili katastrofalne posljedice.
Hrvatsko zakonodavstvo nalaže evidentiranje takvih poduzeća, odnosno postrojenja u Registru postrojenja u kojima je utvrđena prisutnost opasnih tvari (RPOT) Hrvatske agencije za okoliš i prirodu.
U Gradu Zagrebu evidentirana su četiri postrojenja s većim količinama opasnih tvari, dok su u 2013. evidentirana dva, a od 2014. nadalje tri postrojenja s manjim količinama opasnih tvari..
Navedena postrojenja su: HEP Proizvodnja d.o.o. – Pogon TE-TO Zagreb, INA d.d. – Služba skladištenja, PJ UNP,· JANAF d.d. – Terminal Žitnjak, HEP Proizvodnja d.o.o. – Pogon EL-TO Zagreb, INA Maziva d.o.o. i Scott Bader d.o.o.
Od 2014. godine evidentiraju se i postrojenja kod kojih su opasne tvari prisutne u količinama manjim od propisanih graničnih vrijednosti. U 2014. bilo ih je 56, od toga 42 benzinske postaje, da bi njihov broj do kraja 2016. narastao na 80, od toga 54 benzinske postaje, s još 10 u postupku prijave.
Najveći broj evidentiranih postrojenja, a među njima sva četiri postrojenja višeg razreda i dva nižeg razreda, nalazi se na području Gradske četvrti Peščenica – Žitnjak; jedino se EL-TO nalazi u GČ Trešnjevka– sjever.
Prema Registru postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, na području Grada Zagreba evidentirano je 129 lokacija postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari.
Od tog broja izdvaja se 5 lokacija na kojima postoji opasnost od domino efekta. Radi se o nizu povezanih učinaka koji zbog međusobnog razmještaja i blizine postrojenja, odnosno dijelova postrojenja ili grupe postrojenja i količina opasnih tvari prisutnih u tim postrojenjima, povećavaju mogućnost izbijanja velike nesreće ili pogoršavaju posljedice nastale nesreće.
Navedene objekte koji su smješteni na području gradske četvrti Peščenica-Žitnjak, Ured za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba smatra objektima kritične infrastrukture.
Prema registru Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost na području Grada Zagreba nalazi se 15 opasnih izvora.
Temeljem višegodišnjeg praćenja prijevoza i provoza opasnih kemikalija na području Grada Zagreba u procjeni se navodi da se kroz Zagreb ili pokraj njega transportira ukupno više od 150.000 t opasnih kemikalija godišnje bez uračunavanja nafte i naftnih derivata (procjena na više od 3 milijuna tona).
Više od 70 % svih kemikalija prolazi i zadržava se na zagrebačkom području, ali nesreća u prijevozu najviše je s naftnim derivatima. Prema ukupnim podacima u najvećim količinama se prevoze klorovodična kiselina, natrijev hidroksid i sumporna kiselina, a ostale kemikalije, osim naftnih derivata, u znatno manjim količinama.
Pohvalno je da Ured za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba kroz dostavu letka „Opasne kemikalije“ , permanentno upoznaje građane o tome što su kemikalije, što mogu napraviti prije, za vrijeme i nakon nesreće s opasnim kemikalijama.
Procjena je odlično urađen dokument koji je itekako značajan za sigurnost metropole. Posebno treba pohvaliti pročelnika Kalinića zbog transparentnosti sadržaja ali i činjenice da dokument nije izrađen kroz tzv. vanjsku uslugu, već su ga izradili eksperti Ureda u koordinaciji s drugim nadležnim službama. Moja preporuka bi bila da djelatnici Ureda povremeno sa svojim mobilnim timovima u partnerstvu sa službama sigurnosti vlasnika postrojenja, izravno posjete građane upravo u naseljima koja se nalaze blizu kemijskih postrojenja i dodatno ih educiraju o opasnim kemikalijama i načinu činjenja prije i poslije nesreće s opasnim kemikalijama, rekao je Alen Ostojić, predsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti.
DBO / Foto: HUMS
