Kroz Zagreb se transportira više od 150.000 tona opasnih kemikalija

432
Željeznički prijevoz tereta kroz Zagreb

Procjena rizika od velikih nesreća za područje Grada Zagreba, koja je nedavno usvojena na sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba, ističe da se u nekim od gospodarskih subjekata na području Grada Zagreba nalaze  opasne tvari u količini koja bi, u slučaju nesreće, mogla prouzročiti vrlo teške ili katastrofalne posljedice.

Hrvatsko zakonodavstvo nalaže evidentiranje takvih poduzeća, odnosno postrojenja u Registru postrojenja u kojima je utvrđena prisutnost opasnih tvari (RPOT) Hrvatske agencije za okoliš i prirodu.

U Gradu Zagrebu evidentirana su četiri postrojenja s većim količinama opasnih tvari, dok su u 2013. evidentirana dva, a od 2014. nadalje tri postrojenja s manjim količinama opasnih tvari..

Navedena postrojenja su: HEP Proizvodnja d.o.o. – Pogon TE-TO Zagreb, INA d.d. – Služba skladištenja, PJ UNP,· JANAF d.d. – Terminal Žitnjak, HEP Proizvodnja d.o.o. – Pogon EL-TO Zagreb,  INA Maziva d.o.o. i  Scott Bader d.o.o.

Od 2014. godine evidentiraju se i postrojenja kod kojih su opasne tvari prisutne u količinama manjim od propisanih graničnih vrijednosti. U 2014. bilo ih je 56, od toga 42 benzinske postaje, da bi njihov broj do kraja 2016. narastao na 80, od toga 54 benzinske postaje, s još 10 u postupku prijave.

Najveći broj evidentiranih postrojenja, a među njima sva četiri postrojenja višeg razreda i dva nižeg razreda, nalazi se na području Gradske četvrti Peščenica – Žitnjak; jedino se EL-TO nalazi u GČ Trešnjevka– sjever.

Prema Registru postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, na području Grada Zagreba evidentirano je 129 lokacija postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari.

Od tog broja izdvaja se 5 lokacija na kojima postoji opasnost od domino efekta. Radi se o nizu povezanih učinaka koji zbog međusobnog razmještaja i blizine postrojenja, odnosno dijelova postrojenja ili grupe postrojenja i količina opasnih tvari prisutnih u tim postrojenjima, povećavaju mogućnost izbijanja velike nesreće ili pogoršavaju posljedice nastale nesreće.

Navedene objekte koji su smješteni na području gradske četvrti Peščenica-Žitnjak, Ured za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba smatra  objektima kritične infrastrukture.

Prema registru Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost na području Grada Zagreba nalazi se 15 opasnih izvora.

Temeljem višegodišnjeg praćenja prijevoza i provoza opasnih kemikalija na području Grada Zagreba u procjeni se navodi  da se kroz Zagreb ili pokraj njega transportira ukupno više od 150.000 t opasnih kemikalija godišnje bez uračunavanja nafte i naftnih derivata (procjena na više od 3 milijuna tona).

Više od 70 % svih kemikalija prolazi i zadržava se na zagrebačkom području, ali nesreća u prijevozu najviše je s naftnim derivatima. Prema ukupnim podacima u najvećim količinama se prevoze klorovodična kiselina, natrijev hidroksid i sumporna kiselina, a ostale kemikalije, osim naftnih derivata, u znatno manjim količinama.

Pohvalno je da  Ured za  upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba kroz dostavu letka „Opasne kemikalije“ , permanentno upoznaje građane o tome što su kemikalije, što mogu napraviti prije, za vrijeme i nakon nesreće s opasnim kemikalijama.

Procjena je odlično urađen dokument koji je itekako značajan za sigurnost metropole. Posebno treba pohvaliti pročelnika Kalinića zbog transparentnosti sadržaja ali i činjenice da dokument nije izrađen  kroz tzv. vanjsku uslugu, već su ga izradili eksperti Ureda u koordinaciji s drugim nadležnim službama. Moja preporuka bi bila da djelatnici Ureda povremeno sa svojim mobilnim timovima u partnerstvu sa službama sigurnosti vlasnika postrojenja, izravno posjete građane upravo u naseljima  koja se nalaze blizu kemijskih postrojenja i dodatno ih educiraju  o opasnim kemikalijama i načinu činjenja prije i poslije nesreće s opasnim kemikalijama, rekao je Alen Ostojić, predsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti.

DBO / Foto: HUMS