Konferencija Ekologija i sigurnost: Radioaktivni otpad čuva se u centru Zagreba

Svijetsigurnosti.hr

Nemojmo zdravo za gotovo uzimati resurse koje danas imamo, apelirala je danas predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na osmoj konferenciji Hrvatska kakvu trebamo u organizaciji Večernjeg lista, koja je ovaj put održana na temu ekologije i sigurnosti.

– Zagađenje plastičnim otpadom ne utječe samo na život u moru, već se unose toksične tvari u prehrambeni lanac, na čijem smo završetku mi, ljudi – naglasila je Grabar-Kitarović.

Istaknula je i sigurnosne rizike zbog mogućih ekoloških incidenata u susjednim zemljama, poput slučaja Slavonskog Broda i rafinerije u Bosanskom Brodu. Najavila je da će se sljedećeg tjedna, prilikom izmještanja njezina ureda u Brod, održati sastanak između svih relevantnih dionika uključenih u ovaj proces.

Dr. Vlatko Cvrtila iz Veleučilišta VERN rekao je na drugom predavanju, na temu „Zaštita vode kao sigurnosno pitanje“, da država danas nema dovoljno resursa za suočavanje sa svim sigurnosnim izazovima pa mora razvijati partnerstva za rješavanje različitih pitanja, uključiti građane, udruge…

– Posebno treba naglasiti da danas odnosi između čovjeka i prirode dominiraju ekološkim sektorom, to je nešto što ne možete izuzeti iz bilo kakvog promišljanja kad govorimo o suvremenim aspektima sigurnosti – naglasio je Cvrtila.

Dodao je da ekološke promjene mogu utjecati na ekonomsku bazu države, pa posljedično i na njezinu sigurnost i vojnu moć. Koncept održivog razvoja posebno je važan za ekološku sigurnost.

– Rizici su nešto na što možete djelovati, na prijetnje i izazove jako teško – rekao je Cvrtila.

Cvrtila je naglasio da je odgovornost za sigurnost proširena, nije samo na državi nego se širi i na međunarodnu zajednicu, pa ide i prema čovjeku. Reaktivne modele zamjenjuju preventivni, a partnerstvo za sigurnost odgovor je na složene rizike. Cvrtila je istaknuo i važnost participacije građana i privatnog sektora te razvoja povjerenja u institucije i lokalnu zajednicu.

– Moramo imati povjerenje u institucije. Ako ga nemamo, sigurno nećemo participirati – rekao je Cvrtila.

– Voda nije samo pitanje hoćemo li je piti ili nećemo (dobro, mi Zagorci nismo baš posvećeni pijenju vode), zaštita voda ima posljedice u drugim područjima – zaključio je Cvrtila.

U prvoj diskusiji Hrvatska u konceptu niskougljičnog društvasudjelovali su Vedran Horvat (Institut za političku ekologiju), Vladimir Jelavić (Ekonerg), Davor Škrlec (Europski parlament), Renato Šarc (međunarodni stručnjak sektora gospodarenja otpadom Sveučilišta u Leobenu), Aleksandra Anić Vučinić (prodekanica Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), Jasenka Nećak (načelnica Sektora za klimatske aktivnosti i održivi razvoj u Ministarstvu energetike i zaštite okoliša).

U drugoj diskusiji Ekologija i nacionalna sigurnost sudjelovali su Renato Petek (Gradska skupština grada Zagreba), Tomislav Škreblin (rukovoditelj tehničkog odjela u CVH-u), dr.sc. Dario Kuntić (viši stručni savjetnik u MORH-u) i Igor Tabak (sigurnosni i vojni analitičar).

Igor Tabak rekao je da dva-tri puta godišnje imamo sezone elementarnih nepogoda koje prije nisu bile prisutne na taj način. Rekao je da u slučaju potrebe za pomoći u takvim situacijama Oružane snage nisu jedino rješenje, ali da je naš problem u tome što jako brzo dođemo do toga da ih aktiviramo, a to znači da smo kroz druge stupnjeve koji mogu pomoći u tim situacijama prošli jako brzo.

Dario Kuntić rekao je da je vojska potpora civilnim institucijama u suočavanju s nepogodama. Istaknuo je nužnost suradnje, ne samo sa susjednim državama već i s cijelim regijama, pa i kontinentima.

– U Bonnu je potpisana suradnja između zemalja JI Europe kako bi se radilo na osvještenju država i naroda o potencijalnim ugrozama koje proizlaze iz zagađenja okoliša – rekao je Kuntić.

– Na globalnoj razini zagađenje okoliša i klimatske promjene usko su povezane – dodao je.

Renato Petek rekao je da je Slovenija prije 15-ak godina obavijestila da kreće s izgradnjom hidroelektrana na Savi, u što je trebala krenuti i Hrvatska. Međutim, oni su to izglasali kao projekt od nacionalne važnosti, a za to vrijeme u Hrvatskoj se nije dogodilo ništa.

– Naši stručnjaci ponekad su sa sramom odlazili na te susrete jer nisu mogli ništa ponuditi – rekao je Petek, dodajući da sada imamo i velike probleme s erozijom u Zagrebu.

– Ako se ne bude propuštao taj materijal, imat ćemo sve veću eroziju, što posljedično ima veze i s izvorima vode u Zagrebu – rekao je.

Petek je rekao da čuvamo radioaktivni otpad praktički u centru Zagreba, u Institutu Ruđer Bošković, na što se nadovezao Tabak.

– Ako Slovenci sagrade svoje odlagalište, a mi ne, a imamo kvotu, sav taj otpad se dijeli. Ili ćemo platiti njima čuvanje po njihovoj komercijalnoj cijeni, što bi moglo biti jako skupu, ili ćemo na kraju morati krenuti u izgradnju nacionalnog odlagališta, koje naravno ne može biti na Srebrnjaku u IRB-u, što je trenutačno jedna štaka, flaster. Hrvatska je u situaciji da si nečinjenjem radi probleme, a potencijalno i velike troškove – rekao je Tabak.

– Radioaktivni otpad nešto je drugo od gradskog zbrinjavanja otpada, to je pitanje ne samo sigurnosti u Zagrebu nego u cijeloj Hrvatskoj – nastavio je Tabak, dodajući da u tišini prolazi činjenica da je taj materijal u središtu Zagreba.

– Nekakav incident s kojim se – spomenimo slučaj Trgovske gore (koja se spominje kao moguća lokacija za odlaganje radioaktivnog otpada, op. a.) – plaši nekoliko županija okolo, da do istog takvog incidenta dođe u Zagrebu, strah me pomisliti na koji način bi se to odvijalo i saniralo – zaključio je Tabak.

Tabak je naveo primjer Kine kao negativan u pogledu zagađenja zraka rekavši da su tijekom Olimpijskih igara morali privremeno zaustaviti industriju kako strani sportaši ne bi imali trajne posljedice za svoje zdravlje.

Kuntić je pak dodao da Kina sve više ulaže u obnovljive izvore energije.

– Partijski je vrh svjestan kakvu si je štetu radio i da će morati nešto poduzeti po tom pitanju – rekao je Kuntić.

Tomislav Škreblin rekao je da je optimist i da misli da ćemo napredovati rekavši da mlađe generacije nisu zatrovane čudnim i negativnim razmišljanjima.

– S interneta dolazi svijest o reciklaži, obnovljivim izvorima energije… Mislim da ćemo ipak ići naprijed i da ćemo kroz deset godina biti na dobroj, zavidnoj razini što se tiče kvalitete života u Hrvatskoj – rekao je Škreblin.

Kuntić je rekao da je optimist kad na vlastitom ulazu vidi da su spremnici za plastiku i papir puni.

– Na toj mikrorazini mislim da možemo biti optimisti. Ali, naravno, turizam i čist okoliš idu zajedno i država na toj razini treba mnogo više poraditi. Hrvatska je članica EU i mislim da će se u tom vlaku naš vagon šlepati – rekao je Kuntić.

Tabak je pak rekao da ga brine preveliko oslanjanje na turizam.

– Prije tjedan dana bio sam poslom u Tunisu, koji je prije desetak godina bio, što se turizma tiče, tu negdje s nama. A onda su im se dogodile stvari. Arapsko proljeće, nakon toga terorizam i tu se zapravo vidjelo koliko je turizam osjetljiv. Današnji turizam u Tunisu nije ni sličan onome otprije 2015. – rekao je Tabak, dodajući da misli da je to za naše nadležne dnevni izvor glavobolja, ali da je oslanjanje na turizam veliki kockarski potez našeg društva.

Izvor: vecernji.hr /Autor:Bojan Arežina