Kako će koronavirus promijeniti nacionalnu sigurnost i špijunažu?

Pixabay

Od terorističkog napada 11. rujna, prije gotovo 20 godina, nacionalnom sigurnošću dominira tema terorizama, ali tijekom godina sve glasnije su tvrdnje kako se pojam “sigurnosti” treba proširiti, a kriza zbog koronavirusa postavila je značajno pitanje o tome treba li globalna zdravstvena sigurnost biti središnji dio nacionalne sigurnosti.

Prema posljednjim izvješćima, međunarodna pandemija klasificirana je kao rizik nacionalne sigurnosti, što znači da je ocijenjena kao najveći prioritet.

Međutim, to se nije odrazilo na resurse ili način na koji se to pitanje rješava u usporedbi s ostale tri prijetnje na istoj razini – terorizam, rat i cyber napadi.

Baš kao i nakon 11. rujna, postoje ljudi koji smatraju kako ih stručnjaci koji se bave rješavanjem ovog pitanja nisu poslušali kada su ih upozoravali da svjetla trepere crveno kada je u pitanju zdravstveno osiguranje.

Za špijunske agencije prilagođavanje može zahtijevati značajnu promjenu stupnja prijenosa, a prioritet za kreatore politika bit će poznavanje temeljne istine o zdravstvenom stanju u drugim zemaljama.

Za agencije poput MI6 i CIA-e, koje zapošljavaju ljudske izvore, to može značiti osiguravanje agenata na pravom mjestu kako bi isti mogli izvijestiti o onome što se stvarno događa.

Također, može doći do pomaka u onome što sateliti agencija koje presreću komunikaciju traže i kako obavljaju nadzor nad medicinskim ili čak grobnim mjestima.

Kao što je razvijena tehnologija za daljinsko “njušenje” tragova nuklearnog materijala trebali bi se razviti i novi uređaji za skeniranje zdravlja i bioloških prijetnji.

No, realna budućnost može biti u korištenju složenijih podataka i umjetne inteligencije kako bi se uočio, razumio i predvidio razvoj populacije, a analiza meta podataka s telefona, internetska pretraživanja ili drugi oblici aktivnosti mogu biti od velike koristi.

Jedna od glavnih nepoznanica je kako će se ova kriza odigrati u rastućem nacionalizmu, a upravo to bi moglo biti širenje virusa koji podvlači globalnu, međusobno povezanu prirodu našeg svijeta, što dalje vodi do veće suradnje, uključujući i razmjenu informacija o svim novim pandemijama.

‘Biološka špijunaža’ ima dugu povijest, a u budućnosti će najvjerojatnije biti manje pozornosti na oružju, a više na cjepivima.

Dugotrajna bojazan da bi teroristi ili druge skupine mogle izbaciti bio oružje također će biti nabijena nedavnim događajima s već nekim znakovima da su krajnje desne skupine razmišljale o namjernom pokušaju širenja virusa.

Jedno od pitanja koja se mogu pojaviti u trenutnoj krizi je koliko zemlje s većim domaćim nadzornim kapacitetom koriste iste za uočavanje bilo kojeg virusa te razumiju li i kontroliraju li kretanje ljudi kako bi se spriječilo daljnje širenje.

Više o tome kako će koronavirus promijeniti nacionalnu sigurnost i špijunažu pročitajte u originalnom članku na portalu BBC-a.

PO/Foto:Pixabay