Hrvatska ima istu razinu sigurnosti cesta, a 2,5 puta više stradalih u prometu nego, recimo, Velika Britanija

108
Žurnal 24/Youtube

U organizaciji Poslovnog dnevnika održan je okrugli stol Novi Zakon i sigurnost na hrvatskim prometnicama.

Iako su izmjene zakona donijele rigorozne kazne, osnovni cilj im je bio poboljšanje sigurnosti u prometu. Sudionici okruglog stola složili su se da smo na dobrom putu ali i da prostora za poboljšanje još uvijek ima.  “Nismo bili zadovoljni sa stanjem sigurnosti stoga smo i inicirali izmjene zakona koji je stupio na snagu 1. kolovoza.

Cilj nije bio puniti proračun, nego se usmjeriti na one koji sustavno rade prekršaje na cestama. Kazne su usmjerene baš na te sudionike u prometu, vozače recidiviste i od 1.8. bilježimo dodatno poboljšanje sigurnosti u cestovnom prometu. U usporedbi s prošlom godinom imamo 7 posto manje prometnih nesreća, 20 posto manje teških tjelesnih ozljeda, 11 posto lakših ozljeda, a 40 osoba manje je smrtno stradalo”, ističe Josip Mataija, voditelj odjela Službe za sigurnost cestovnog prometa u Ministarstvu unutarnjih poslova.

Stanje sve bolje
Kako tvrdi, stanje se popravlja jer ako se vratimo ne tako davno u povijest ginulo je preko 800 ljudi, a prošle ih je godine bilo 317.  Smanjen je broj poginulih za više od pola i cilj je tu brojku još više umanjiti. U EU smo među najgorima, naime prosjek EU je oko 5 poginulih na 100.000 stanovnika, naš je 7,7, a najbolje zemlje poput Velike Britanije imaju 3. Mataija napominje kako su najveća problematika cestovnog prometa naselja. U njima je 2018. godine bilo 80 posto nesreća te je smrtno stradalo 55 posto.

Najviše poginulih je na nerazvrstanim cestama i ulicama u gradovima. Lani je tamo smrtno stradalo 126 osoba, na autocestama 28, na državnim cestama 29, izvan naselja 88, a na županijskim u naselju 17 osoba. “Krenuli smo dobrim putem, rezultati su vidljivi, ali još uvijek ima mjesta za poboljšanje. Potrebno je što prije objaviti novi Pravilnik o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama koji je već dugo u postupku e-Savjetovanja, a donijet će dosta novih pozitivnih izmjena prometne signalizacije. Ograničenja brzine nisu svugdje primjerena što je također jedan od uzroka nesreća, a i sama postava znakova često je zbunjujuća”, smatra Vlado Bužanić, predstavnik Hrvatske komore inženjera tehnologije prometa i transporta. Stanje sigurnosti na cesti je mjerljivo i usporedivo kroz kvantitativne analize kao što je EuroRAP, a za kojeg je akreditiran i provodi ga Fakultet prometnih znanosti iz Zagreba.

Osim u Hrvatskoj, Fakultet prometnih znanosti proveo je EuroRAP analizu i na državnim cestama u Velikoj Britaniji. “Tamo je 2,5 puta manje stradalih nego u Hrvatskoj, a razina sigurnosti prema EuroRAP-u na njihovim i na našim državnim cestama je podjednaka. Treba se zapitati što je razlog tomu, a smatram da odgovor prije svega leži u prometnoj kulturi i poštivanju prometnih pravila i propisa. Očito je svijest sudionika u prometu drugačija te ju je potrebno mijenjati kroz edukaciju, i to od najmlađih do najstarijih. O svijesti naših vozača govori podatak o poštivanju ograničenja brzine, a posebice tamo gdje je  propisana na 50 km/h.Naime, ‘brzina’ je najčešći uzročnik prometnih nesreća s poginulima pa su Hrvatske ceste analizom brzine na oko 180 lokacija na kojima mjerimo karakteristike prometnog toka putem brojila prometa utvrdile kako je prosječna brzina na tim lokacijama u 90 posto slučajeva veća od 50 km/h.

Cijeli izvještaj s okruglo stola pročitajte OVDJE.

RSS