Europska unija suočava se s dosad neviđenim sigurnosnim izazovima, zbog čega je Europski parlament u dvije rezolucije usvojene ovaj tjedan istaknuo potrebu za snažnijom podrškom Ukrajini i istovremenim jačanjem vlastite obrane, javlja In Portal.
Zastupnici upozoravaju da EU ne može nastaviti funkcionirati ‘po starom’ te da su hitne promjene nužne kako bi se osigurala dugoročna stabilnost i sigurnost kontinenta.
U prvoj rezoluciji Parlament naglašava da je EU sada glavni strateški saveznik Ukrajine te da mora pomoći toj zemlji u očuvanju prava na samoobranu. Zastupnici pozdravljaju prijedlog o 30-dnevnom prekidu vatre postignut 11. ožujka, ali i očekuju da ga Rusija prihvati, uz obustavu svih napada na ukrajinske civile i infrastrukturu.
S obzirom na promjenu stajališta Sjedinjenih Američkih Država prema ruskoj agresiji – što uključuje otvoreno okrivljavanje Ukrajine za trenutačni rat – EU i njegove države članice moraju preuzeti ulogu najvećeg donatora i povećati vojnu i humanitarnu pomoć Ukrajini. Parlament upozorava da se ne smiju donositi kompromisni mirovni sporazumi koji bi dugoročno oslabili sigurnost Ukrajine i Europe te se protivi svim pokušajima prisile ukrajinskog vodstva na kapitulaciju.
Osim toga, piše In Portal, zastupnici ističu važnost ubrzanja pristupnih pregovora Ukrajine s EU-om i pozivaju na uvođenje strožih sankcija protiv Rusije, uključujući zapljenu zamrznute ruske imovine koja bi se upotrijebila za obnovu ratom razorene zemlje.
U drugoj rezoluciji Parlament upozorava da je Europa suočena s najvećom vojnom prijetnjom od Hladnog rata te da EU mora poduzeti odlučne korake kako bi osigurao vlastitu sigurnost. Upozorava se na sve veću prijetnju koju predstavlja Rusija, zajedno s njezinim saveznicima – Bjelarusom, Kinom, Sjevernom Korejom i Iranom. Osim toga, istaknuta je i zabrinutost zbog nepredvidivih poteza SAD-a, posebice s obzirom na nedavne izjave administracije bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Parlament poziva na ukidanje svih ograničenja u korištenju zapadnih oružanih sustava koje je Ukrajina dobila, uključujući mogućnost napada na vojne ciljeve unutar Rusije. Zastupnici također naglašavaju potrebu za razvojem europskog obrambenog stupa unutar NATO-a koji bi mogao samostalno djelovati u kriznim situacijama.
Kako bi se osigurala otpornost Unije na sigurnosne prijetnje, zastupnici podržavaju osnivanje Vijeća ministara obrane EU-a te prelazak s jednoglasnog odlučivanja na kvalificiranu većinu u pitanjima obrane. Također, naglašavaju hitnu potrebu za financiranjem velikih vojnih ulaganja kroz europske obrambene obveznice, jer ‘hitne potrebe ne mogu čekati sljedeći višegodišnji financijski okvir’.
Usvajanjem ovih dviju rezolucija, Europski parlament šalje jasan signal da EU mora preuzeti aktivniju ulogu u globalnoj sigurnosti. Dok se Ukrajina nastavlja boriti za svoj teritorijalni integritet, EU ne smije ostati pasivan promatrač – već istinski jamac sigurnosti, kako za Ukrajinu, tako i za vlastite građane. Hoće li države članice pratiti ove ambiciozne planove i osigurati konkretne akcije, ostaje ključno pitanje za budućnost europske sigurnosti.
Izvor: In Portal
