U jeku napora spasitelja u potrazi za preživjelima nakon katastrofalnog potresa u Turskoj Europska komisija objavila je zajedničke ciljeve za jačanje otpornosti na katastrofe u području civilne zaštite.
To uključuje načine za povećanje pripravnosti europskih zemalja na prirodne katastrofe, među ostalim potrese, poplave i šumske požare, potvrđeno je danas.
U kontekstu stalnog javljanja novih rizika, europski ciljevi otpornosti na katastrofe utvrđeni su kako bi se poboljšao kapacitet EU-a, njegovih država članica i zemalja sudionica Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu da predviđaju i nose se s učincima budućih katastrofa i hitnih situacija, objašnjavaju iz Europske komisije.
U uskoj suradnji s državama članicama tako je utvrđeno pet ciljeva na kojima treba raditi zajednički.
To je sljedećih pet europskih ciljeva u pogledu otpornosti na katastrofe:
- Predviđanje – poboljšanje procjene rizika, predviđanja i planiranja kontrole rizika od katastrofa. Zbog složenosti i međuovisnosti rizika s kojima se EU suočava važno je utvrditi slabe točke u ključnim sektorima i moći predviđati opasnosti i prijetnje.
- Priprema – povećanje informiranosti i pripravnosti stanovništva u pogledu rizika. Povećanje informiranosti i pripravnosti stanovništva pomaže u ublažavanju posljedica katastrofa.
- Uzbuna – poboljšanje ranog upozoravanja. Jačanjem sustava za rano upozoravanje osigurava se da poruke upozorenja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini pravodobno dopru do ljudi.
- Odgovor – jačanje kapaciteta za odgovor Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu. Zahvaljujući dodatnom jačanju kapaciteta za odgovor Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu EU-u će još bolje pomagati u uklanjanju ključnih nedostataka i sprečavanju pogoršanja stanja u slučajevima u kojima je zemlja koja se suočava s katastrofom preopterećena.
- Sigurnost – osiguravanje kvalitetnog sustava civilne zaštite. Sustavi civilne zaštite moraju ostati operativni tijekom i nakon katastrofe, kad su najpotrebniji. Ažuriranje planova i postupaka za osiguranje kontinuiteta poslovanja i osiguravanje međusektorske koordinacije i razmjene informacija, uključujući pružatelje ključne infrastrukture, pomoći će održati funkcioniranje sustava civilne zaštite.
Kako bi pokrenula provedbu tih ciljeva, Europska komisija pokreće pet vodećih inicijativa, po jednu za svaki cilj. Na primjer, jedna od tih inicijativa bit će pokretanje programa „preparEU”, paneuropskog programa za informiranje u svrhu otpornosti na katastrofe usmjerenog na europske građane.
Ako zemlja koju je pogodila katastrofa nema dovoljne kapacitete za odgovor, može zatražiti pomoć putem Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu. Nakon što se aktivira, Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije koordinira i financira pomoć koju su države članice EU-a i osam dodatnih država sudionica (Albanija, Bosna i Hercegovina, Island, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška, Srbija i Turska) stavile na raspolaganje putem spontanih ponuda. U okviru ciljeva Unije za otpornost na katastrofe utvrđuju se prioritetna područja i povezani specifični ciljevi za jačanje otpornosti Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu i država članica na katastrofe. Ti su ciljevi neobvezujuće zajedničko polazište za potporu mjerama prevencije i pripravnosti u slučaju katastrofa koje istodobno pogađaju dvije ili više zemalja. zaključuje se u priopćenju Europske komisije.
RSS
