Europska komisija želi ojačati politički i sigurnosni utjecaj Europske unije u crnomorskoj regiji, strateški važnom području koje je posljednjih godina sve više pod pritiskom ruskih aktivnosti. Novi plan uključuje intenzivniju suradnju s Ukrajinom, Moldavijom, Gruzijom, Turskom, Armenijom i Azerbajdžanom, analizira DW.
“Zbog opetovanih ruskih upada u zračni prostor, napada na luke i brodske pravce… glavni cilj je poboljšanje sigurnosti u regiji”, izjavila je šefica europske diplomacije Kaja Kallas, predstavljajući novu strategiju EU-a u Bruxellesu.
Crno more omeđuju sedam zemalja, a dvije članice Europske unije – Bugarska i Rumunjska – imaju izravan izlaz na tu morsku površinu. Uz njih, more dijele i Ukrajina, Gruzija i Turska, koje su sve kandidatkinje za članstvo u EU, te Rusija. Moldavija, koja također teži ulasku u Uniju, ima pristup Crnom moru preko Dunava.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022., Crno more postalo je jedna od ključnih točaka sukoba – i bojno polje i poprište ruske blokade ukrajinskog izvoza žitarica, koji je presudan za globalnu opskrbu hranom.
U posljednje vrijeme EU posebno brine sigurnost podmorske infrastrukture, poput internetskih i komunikacijskih kablova, ali i djelovanje tzv. “flote u sjeni” – brodova koji pomažu Rusiji da zaobiđe europske sankcije na izvoz nafte, istaknula je Kallas.
Što EU zapravo planira?
Nova strategija predviđa produbljenje suradnje u području trgovine, energetike i prometa. No najkonkretniji element plana je osnivanje “Centra za pomorsku sigurnost”, čiji bi zadatak bio nadzor situacije na Crnom moru, razmjena informacija, satelitski nadzor te praćenje podmorskih aktivnosti i potencijalnih prijetnji.
Kako se navodi u dokumentu, centar bi trebao omogućiti i brza upozorenja u slučaju sumnjivih aktivnosti, a Kallas dodaje da bi mogao igrati važnu ulogu i u nadzoru mogućeg budućeg primirja između Rusije i Ukrajine.
Osim toga, plan predviđa i ulaganja u regionalnu prometnu infrastrukturu, što bi, prema riječima Kallas, pomoglo i vojnoj mobilnosti – bržem premještanju vojske i opreme ako dođe do potrebe za hitnom reakcijom.
Za sada nije poznato gdje bi se točno centar nalazio, tko bi sudjelovao u njegovu radu ni koliko bi iznosio njegov proračun.
Kakve će biti reakcije zemalja u regiji?
Većina crnomorskih zemalja, izuzev Rusije, već na različite načine surađuje s Europskom unijom. Neke su u tom pogledu više usklađene s europskom politikom, dok druge balansiraju između EU-a i vlastitih interesa.
Ukrajina i Moldavija imaju jasne ambicije priključiti se Europskoj uniji. Gruzija i Turska također su kandidatkinje, iako su njihove pristupne perspektive trenutno zakočene. Armenija se sve više okreće Bruxellesu, dok Azerbajdžan održava složen odnos i s EU-om i s Rusijom.
Turska, kao članica NATO-a i važan regionalni akter, često djeluje u skladu s europskim interesima, ali i samostalno štiti vlastite ciljeve u regiji.
Više pročitajte OVDJE.
RSS
