Europska komisija predstavila je nedavno akcijski plan za suzbijanje sve češćih sigurnosnih prijetnji koje bespilotni zrakoplovi, odnosno dronovi, predstavljaju za Europsku uniju. U posljednjih nekoliko godina Unija se suočava s nizom incidenata – od neprijateljskih prelijetanja i povreda zračnog prostora do poremećaja rada zračnih luka te ugrožavanja kritične infrastrukture, vanjskih granica i javnih prostora. Problemi su povezani i s pojavom meteoroloških balona lansiranih izvan EU-a.
Komisija navodi da je plan odgovor na pozive država članica i Europskog parlamenta za ujedinjenim europskim pristupom zlonamjernoj uporabi dronova. U središtu dokumenta je civilna unutarnja sigurnost, ali on istodobno nadopunjuje obrambene aktivnosti EU-a i jača civilno-vojnu suradnju. Cilj je i razvoj konkurentnog europskog tržišta dronova te poticanje inovacija, rasta i otvaranja radnih mjesta u tom sektoru.
Plan predviđa koordinirane mjere potpore državama članicama koje će dopunjavati nacionalne sustave, s naglaskom na bolju pripravnost, unapređenje kapaciteta za otkrivanje prijetnji i učinkovitiji odgovor na incidente.
Kako bi se ojačala europska otpornost, Komisija predlaže novi pristup tehnološkom razvoju i ubrzanju industrijske proizvodnje. Najavljuje se koordinirani pregled stanja civilno-vojne industrije radi privlačenja ulaganja, poticanja inovacija i interoperabilnosti, jačanje kapaciteta za testiranje obrane od dronova kroz novi centar izvrsnosti EU-a te izrada programa certificiranja protudronskih sustava. Planira se i pokretanje foruma za industriju dronova i protudronskih sustava kako bi se povećala proizvodnja.
Komisija će predložiti i paket mjera za zaštitu od dronova kojim će se postojeća pravila o civilnim dronovima prilagoditi novim sigurnosnim okolnostima. Predviđena je koordinirana procjena rizika radi zaštite lanaca opskrbe tehnologijom te uvođenje oznake “pouzdan europski dron” za sigurnu opremu na tržištu. Operatorima kritične infrastrukture bit će dane jasne smjernice, pokrenut pilot-projekt za jačanje pomorskog nadzora, a državama članicama pružit će se pomoć u obrani od prijetnji na velikim visinama.
Poseban naglasak stavlja se na bolje otkrivanje, praćenje i identificiranje zlonamjerno korištenih dronova. Plan predviđa razvoj jedinstvenih sustava za prikaz zračnog stanja u koje bi se integrirali relevantni podaci radi razlikovanja legitimnih i sumnjivih letjelica. Razmatra se i postupna uspostava platforme za incidente povezane s dronovima.
Komisija ističe da je za učinkovito otkrivanje potreban višesenzorski pristup koji kombinira različite tehnologije temeljene na umjetnoj inteligenciji. U kontekstu sve češće pojave takozvanih rojeva dronova, 5G mreže trebale bi se hitno iskoristiti za njihovo praćenje, neovisno o tome jesu li spojeni na mrežu. Uskoro će biti objavljen poziv na iskaz interesa za države članice i industriju kako bi se rješenja temeljena na 5G tehnologiji brzo testirala u stvarnim uvjetima.
Iako su mjere odgovora na prijetnje primarno u nadležnosti država članica, Komisija najavljuje dodatnu potporu na razini EU-a. Bit će objavljen poziv zainteresiranim zemljama za zajedničku javnu nabavu i uvođenje protudronskih sustava, a podupirat će se i razvoj europskih sustava zapovijedanja i nadzora temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Razmatra se i osnivanje timova za brzu obranu od dronova u hitnim situacijama radi jačanja solidarnosti među državama članicama.
Plan uključuje i organizaciju opsežne godišnje vježbe na razini EU-a radi testiranja prekogranične i civilno-vojne suradnje. Agencija za graničnu i obalnu stražu Frontex nastavit će se opremati dronovima i tehnologijom za nadzor granica te će pružati praktične smjernice o prekograničnom rješavanju incidenata.
Akcijski plan nadopunjuje i napore država članica u jačanju vojne spremnosti, uključujući osiguravanje opskrbe kritičnim sirovinama. Komisija će podupirati jačanje ekosustava dronova i suradnju nacionalnih vlada i industrije, među ostalim kroz Savez za bespilotne zrakoplove s Ukrajinom. Time bi se ubrzao razvoj cjenovno pristupačne obrambene tehnologije i masovna proizvodnja te postavili temelji za Europsku inicijativu za obranu od bespilotnih zrakoplova i promatračku misiju na istočnim granicama pod nazivom „Eastern Flank Watch”, predviđenu Planom obrambene pripravnosti do 2030.
Razvoj tehnologija za dronove i protudronske sustave već se financira iz programa Obzor Europa, Europskog fonda za obranu i Instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike. Komisija najavljuje nastavak financijske potpore putem tih instrumenata, Programa za europsku obrambenu industriju te zajmova iz instrumenta SAFE.
Slijedi rasprava s državama članicama o predloženim mjerama, a Komisija će blisko surađivati i s industrijom te Europskim parlamentom. Plan je zamišljen kao dinamičan proces koji će se prilagođavati razvoju prijetnji. Razmatra se i uspostava strateškog mehanizma za koordinaciju provedbe, kao i imenovanje nacionalnih koordinatora za protudronsku zaštitu u državama članicama.
Akcijski plan temelji se na komunikaciji iz 2023. o suzbijanju prijetnji koje predstavljaju dronovi te na Strategiji za dronove 2.0, koja definira okvir za razvoj sigurnog i konkurentnog europskog ekosustava bespilotnih letjelica. U istraživačkim i tehničkim aktivnostima aktivno sudjeluje i Zajednički istraživački centar Komisije, koji u belgijskom Geelu vodi laboratorij za testiranje tehnologija za obranu od dronova u stvarnim uvjetima.
RSS
