U ovom trenutku gotovo čitav svijet, posebno Kina i Italija, se bori protiv epidemije koronavirusa, a velik broj poduzeća aktivno se trudi ispunjavati svoje društvene odgovornosti.
Ključan doprinos gospodarstvu države društvena je odgovornost dobrog vođenja poslovanja i pravilna organizacija zaposlenika te postavljanje određenih pravila kako bi se mirno suočili s izazovima koji se stavljaju pred nas.
Neprekidni razvoj koronavirusa natjerao je Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) da razmotri je li epidemija od međunarodne zabrinutosti za javno zdravstvo, a u međuvremenu, poduzeća se suočavaju s različitim strateškim i operativnim rizicima, poput zakašnjelih ili prekinutih isporuka sirovina, promjena u potražnji kupaca, povećanja troškova i nedostatka logistike što dovodi do kašnjenja u isporuci, pitanjima zaštite zdravlja i sigurnosti zaposlenika, nedovoljnom količinom rad-ne snage te logistikom i izazovima u vezi s uvozom i izvozom.
Deolitte na temelju svoje analize vodećih praksi multinacionalnih kompanija u planiranju kontinuiteta poslovanja (BCP) te hitnim i jako hitnim menadžmentom za infektivnu atipičnu pneumonijom, H1N1, ebolu i druge velike zarazne bolesti, preporučuje kineskim tvrtkama da poduzmu sljedećih 10 akcija kako bi se riješile neizvjesnosti:
- Uspostavite timove za donošenje odluka u hitnim slučajevima
- Svako poduzeće bi trebalo odmah uspostaviti timove za donošenje odluka za privremena glavna pitanja, poput “tima za reagiranje u izvanrednim situacijama” ili “glavnog odbora za upravljanje u hitnim situacijama”, kako bi se izgradili cjelokupnu infrastrukturu i plan za reakciju u hitnim situacijama te kako bi se osiguralo najbrže moguće donošenje odluke u različitim situacijama.
- Za članove povjerenstva, poduzeće bi trebalo procijeniti njihove profesionalne snage i, ako je potrebno, dovesti profesionalce koji će odgovarati poslovnim i regionalnim karakteristikama.
- Procjena rizika i razjašnjenje mehanizma, plana i podjele rada
- Brojne multinacionalne tvrtke uspostavile su tzv. „planove za izvanredne situacije“ ili „planove za održivost poslovanja“ koje obično primjenjuju odmah u slučaju većih iz-izvanrednih situacija.
- Ako tvrtka nema takav plan, trebala bi odmah provesti sveobuhvatnu procjenu svih mogućih rizika, uključujući pitanja zaposlenika, outsourcinga, vlade, javnosti i lanca opskrbe. Nadalje, prema procjeni rizika, tvrtka bi trebala imati spreman odgovor na sva pitanja oko uredskog prostora, proizvodnih planova, nabave, opskrbe i logistike, sigurnosti osoblja i financijskog kapitala, kao i organizirati druga važna pitanja koja se odnose na planove za slučaj nužde i podjelu rada.
- Uspostava pozitivnog mehanizma komunikacije za zaposlenike, kupce i dobavljače te izrada standardiziranih komunikacijskih dokumenata
- Važno je stabilizirati lance opskrbe i mindset unutarnjih zaposlenika te vanjskih partnera, kao i ojačati upravljanje odnosa s javnošću i korisničku službu kako bi se izbjeglo negativno, javno mnijenje uzrokovano nepažnjom ili nedosljednošću.
- Postojeći informacijski sustav tvrtke trebao bi se koristiti za prikupljanje, prijenos i analizu podataka o epidemijama i izdavanje brzih upozorenja o riziku.
- Održavanje fizičkog i mentalno dobra zaposlenika i analiza prirode različitih poslova i radnih mjesta kako bi se osiguralo odgovarajuće nastavljanje rada
- Prema najnovijem Deloitte istraživanju ljudskih resursa o reakcijama na epidemije, 82% tvrtki vjeruje da su “fleksibilni radni aranžmani” trenutno najvažnije sredstvo upravljanja zaposlenicima. Tvrtkama se preporučuje da odmah uspostave fleksibilan mehanizam odmora i rada, koristeći tehnička sredstva za uspostavljanje parametara rada koji nisu u tijeku ili su izvan njega tijekom posebnih razdoblja.
- Poduzeća bi trebala uspostaviti sustav praćenja zdravlja zaposlenika i čuvati osobne zdravstvene podatke zaposlenika.
- Poduzeće bi trebalo osigurati sigurnost, u radnom okruženju, strogim čišćenjem i dezinfekcijom radnih mjesta u skladu sa zahtjevima nacionalnog i regionalnog tijela jav-nog zdravstva tijekom razdoblja velikih zaraznih bolesti.
- Poduzeće bi trebalo ojačati obrazovanje o sigurnosti za vrijeme epidemije, uspostaviti smjernice samozaštite radnika utemeljene na činjenicama te povećati svijest o sigurnosti i prevenciji rizika.
- Usredotočite se na planove reakcije na rizik u području lanca nabave
- Multinacionalne kompanije obično unaprijed koriste „suvišne“ uredske prostore, planove za proizvodnju kapaciteta i kanale nabave sirovina u više zemalja ili regija, tako da se rad u „zaraženom području“ može brzo ponovno započeti ili kako proizvodnja ne bi bila zaustavljena zbog nedostatak kapaciteta ili sirovina.
- U upravljanju zalihama organizacije moraju uzeti u obzir produženi ciklus varenja zaliha, uzrokovan blokiranom potrošnjom, odgovarajućim povećanjem financijskih troškova i pritiskom na novčani tok.
- U industrijama s dugim proizvodnim ciklusima organizacije se moraju unaprijed pripremiti za povrat potrošnje nakon što se smanji epidemija kako bi se spriječio rizik od nedovoljnih zaliha.
- Razvijanje rješenja za rizike održavanja usklađenosti i odnosa s kupcima koji proizlaze iz nemogućnosti nastavka proizvodnje u kratkom roku
- Nakon epidemije, organizacije bi trebale surađivati s kupcima na nižoj razini kako bi razumjele promjene u uvjetima klijenta i tržišta te potvrditi utjecaj nastavka isporuke narudžbi, potražnje i promjena na tržištu.
- Na umu treba imati da se zakoni u vezi s izvršavanjem civilnih i trgovačkih ugovora mogu se pojaviti.
- Poduzeća bi trebala identificirati i procijeniti one ugovore čije bi performanse mogle biti pogođene te bi odmah trebale obavijestiti povezanu o ublažavanju mogućih gubitaka, kao i procijeniti je li potrebno potpisati novi ugovor te zadržati dokaze za korištenje u mogućim građanskim tužbama.
- Prakticiranje društvene odgovornosti, upravljanje dionicima i razvijanje strategije održivog razvoja u donošenje odluka
- Poduzeća bi se trebala pridržavati jedinstvenog planiranja i aranžmana vlade.
- Pravilna objava korporativnih informacija može poboljšati javni imidž poduzeća.
- Za kineske tvrtke najvažnija je vodeća praksa sposobnosti provođenja društveno od-govornog poslovanja iz perspektive okoline, društva, gospodarstva i stabilnosti zaposlenika, kao i koordiniranje odnosa sa zajednicom i zalihama.
- Potrebno je procijeniti mogući utjecaj i trajanje epidemije i prilagoditi planove te na razini dioničara ili odbora priopćiti predložene mjere i rezultate procjene.
- Gradnja plan upravljanja matičnim podacima zaposlenika, sigurnost informacija i privatnost
- Poduzeća bi trebala uspostaviti dobre mehanizme za upravljanje podacima o zaposlenicima.
- Trebali bi registrirati interno i vanjsko osoblje, dobavljače, partnere i ostalo osoblje s kojim imaju kontakt.
- Također bi trebali formulirati pravovremene planove za reagiranje u hitnim slučajevima, kako bi se osigurala sigurnost i stabilan rad.
- Kako biste organizirali osoblje je na licu mjesta, i ono koje nije, za obavljanje njihovih dužnosti, uspostavite podršku za radnike koja radi 7/24, kako biste osigurali nadzor nad računalnim sobama, mrežama, sustavima, aplikacijama i resursima.
- Tvrtke bi trebala zaštititi osobne podatke o privatnosti i kliničkim ispitivanjima, bilo na klijentima ili zaposlenicima, te strogo kontrolirati pristup, prijenos i upotrebu istih tih podataka.
- Za kliničke i medicinske podatke treba uspostaviti kontrolu pristupa i razinu zaštite.
- Kompanije trebaju razmotriti prilagođavanje proračuna i planova provedbe, planova novčanog tijeka i mehanizama ranog upozoravanja za međunarodnu trgovinu
- Tvrtkama se savjetuje da obrate pažnju na novčani tijek te da organiziraju raspoređivanje gotovine kako bi osigurali sigurnost sredstava u skladu s ritmom uzvodnog i nizvodnog poslovanja
- Trebali bi pomno paziti na stanje u međunarodnoj uvoznoj i izvoznoj trgovini, posebno na nagle promjene ili katastrofe na mjestima iz kojih potječu glavni proizvodi, što će utjecati na trgovinu i potencijalno dovesti do velikih gubitaka u samoj tvrtki. Kako bi se spriječili takvi incidenti, tvrtke bi trebale što prije uspostaviti plan za reagiranje u hitnim situacijama za osnovne pružanja usluga koji mogu uključivati sve od planova zaštite od upotrebe budućnosti, međunarodne trgovine i prometa te alternativnih dobavljača.
- Nadogradnja mehanizama za upravljane rizikom
- Izvještaj ankete o upravljanju rizikom poduzeća (Deloitte) za globalne poduzetnike pokazuje da 76% menadžera vjeruje kako bi njihova tvrtka mogla učinkovito reagirati ako se sutra dogodi velika izvanredna situacija. Ipak, samo 49% poduzeća razvilo je relevantne priručnike i izvršilo prethodne testove temeljene na scenarijima za slučaj nužde, a samo 32% poduzeća provelo je “glavne simulacijske vježbe u nuždi” ili obuku.
- Vjerujemo se da se većina poduzeća u svakom trenutku može suočiti s neočekivanim rizičnim događajima – pitanje je kada, a ne hoće li.
- Poduzeća bi trebala uspostaviti ili nadograditi svoje sustave upravljanja rizikom kako bi identificirali ključne rizike i izradila plan ublažavanja rizika, a jačanje sustava upravljanja rizikom jednako je važno kao i suočavanje s negativnim događajima kad nastanu.
Originalan Deolitte članak pronađite ovdje.
PO/Foto:Pixabay