Danas se po prvi put obilježava Svjetski dan sigurnosti bolesnika – dan kojeg je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) utemeljila kao rezultat rezolucije donijete ranije ove godine, s ciljem prepoznavanja sigurnosti bolesnika kao ključnog zdravstvenog prioriteta.
Čak 4 od 10 bolesnika doživi neku vrstu štetne posljedice liječenja u ambulantama i ustanovama primarne zdravstvene zaštite; čak 134 milijuna štetnih događaja na lijekove svake se godine zabilježi u bolnicama zemalja sa srednjim i niskim dohotkom, što pridonosi brojci od 2,6 milijuna smrti godišnje kao posljedica nesigurne zdravstvene skrbi.
Iako svako područje pružanja zdravstvene skrbi sadrži određeni stupanj nesigurnosti, WHO navodi da upravo jasne smjernice, organizacijski kapaciteti, prikupljanje podataka važnih za poboljšanje sigurnosti, kvalificirani zdravstveni radnici te učinkovito uključivanje bolesnika u brigu za vlastito zdravlje doprinose podizanju razine sigurnosti zdravstvene zaštite.
U zaštiti zdravlja posebno važno mjesto ima zdravstvena pismenost: analiza koju je proveo WHO, pokazala je da je manja zdravstvena pismenost povezana s rizičnijim zdravstvenim izborima (poput pušenja), većim brojem nesreća na random mjestu, lošijem upravljanjem kroničnim bolestima (poput dijabetesa, infekcije HIV-om i astmom), slabijim pridržavanjem propisane terapije, povećanom hospitalizacijom i češćom prijevremenom smrću. U isto vrijeme, studija je pokazala i da gotovo polovina ispitanih Europljana ima nedovoljnu ili problematičnu razinu zdravstvene pismenosti.
Na svjetskoj razni, greške povezane s primjenom lijekova čine trošak od čak 42 milijarde američkih dolara godišnje. I zdravstveni radnici i bolesnici mogu pogriješiti u pravilnoj primjeni lijekova – od propisivanja do uzimanja pogrešnog lijeka ili doze u pogrešno vrijeme.
Čak 60% bolesnika anketiranih odmah nakon posjete liječniku nisu razumjeli uputu liječnika u vezi propisanog lijeka, a u Europskoj Uniji prosječno 548 ljudi umre svakog dana kao posljedica nepravilnog uzimanja lijeka. Povećavanje pridržavanja terapiji može imati puno veći utjecaj na poboljšanje zdravlja ljudi od bilo kojeg drugog napretka u liječenju.
Istraživanje i razvoj novog lijeka traje od 10 do 12 godina i košta više od milijardu eura, kako bi se dobro ispitali njegovo djelovanje, podnošljivost i sigurnost. Koristi i rizici kontinuirano se procjenjuju za vrijeme cijelog životnog vijeka lijeka, odnosno dokle god je lijek prisutan na tržištu.
Povratna informacija zato je od iznimne važnosti. Bez obzira na potvrđen pozitivan odnos koristi i rizika tijekom kliničkih ispitivanja lijekova, njihova djelotvornost i sigurnost najbolje se vide upravo iz primjene u širokoj populaciji nakon stavljanja na tržište. Svi mi na lijekove reagiramo na različite načine, pa tako najbolji lijek za jednog bolesnika može izazivati nuspojave kod drugog11. Ako se kod korisnika lijeka javila neka neželjena reakcija na lijek, važno je da se što prije javi liječniku ili ljekarniku koji će mu moći dati daljnje savjete, a informacije o nuspojavama prijavit će nadležnim regulatornim tijelima kao uobičajenu praksu u takvim slučajevima. Nositelji odobrenja prikupljaju sve dostupne podatke te nova saznanja o lijekovima dokumentiraju, analiziraju i ako je potrebno poduzimaju odgovarajuće mjere za njihovu sigurnu primjenu.
RSS
