EU mora imati autonomne postupka za donošenje odluke o tome je li pojedina zemlja u opasnosti od pranja novca, izjavili su zastupnici u Odboru za pravosuđe i unutarnje poslove, te ekonomske i financijske poslove Europskog parlamenta, te odbili po drugi puta tzv. Crnu listu zemalja što ju je sastavila Europska komisija.
Komisija je zadužena da, prema Direktivi o sprječavanju pranja novca, provodi svojevrsnu inventuru u zemljama za koje se smatra da bi mogle biti ugrožene pranjem novca, utajom poreza i financiranjem terorizma. Oni koji završe na Crnoj listi morali bi proći detaljnije provjere prilikom sklapanja poslova s EU.
I prvu listu, što ju je još prošle godine sastavila Međunarodna radna skupina za financijske mjere protiv pranja novca (FATF) parlament je odbio ocijenivši da ima previše ograničenja.
Sada su pak zastupnici dva glavna odbora zaključili kako postupak što ga je provela Komisija nije bio dovoljno autonoman, te kako kriteriji prema kojima se sastavlja lista ne sadrže prekršaje koji prethode pranju novca kao što su to porezna nedjela.
Zastupnici, kako se doznaje u Europskom parlamentu, smatraju da se Komisija ne bi smjela ograničavati standardima FATF-a prilikom sastavljanja liste. Ta Crna lista, po njihovom mišljenju, morala bi biti ekstenzivnija. Iz Europske komisije odgovaraju kako bi za to bili potrebni dodatni resursi, kojima pak ona trenutno ne raspolaže.
Trenutno je Komisija na Crnu listu uvrstila 11 zemalja, među kojima su Afganistan, Irak, Bosna i Hercegovina, te Sirija, koje se prema njezinoj ocjeni ne bore dovoljno dobro protiv pranja novca i financiranja terorizma. Na novoj listi napravljene su tek manje izmjene, pa je tako s nje ispala Gvajana, dok joj je dodana Etiopija.
Konačnu riječ o rezoluciji o Crnoj listi dat će zastupnici na plenarnoj sjednici.
Ana Raić-Knežević
