Na Hrvatskim danima sigurnosti održan je panel “Korporacije u eri višestrukih kriza”. Predstavljajući panel njegov moderator prof.dr.sc. Vlatko Cvrtila, rektor Sveučilišta VERN Zagreb te predsjednik Znanstvenog savjeta HUMS-a, za ovu je godinu rekao da je godina polikrize, što je termin preuzet od Svjetskog ekonomskog foruma.
“Sljedeće desetljeće bit će obilježeno ekonomskim i društvenim krizama, od kojih će
u sljedeće dvije godine najteža biti kriza troškova života, no tu su i geoekonomski sukobi,
cyber kriminal, nesigurnost i migracije”, rekao je Cvrtila.
“Krize proizlaze iz situacije u kojoj se danas nalazimo odnosno situacija u kojoj se nalaze cijela društva posebice kompanije. Možemo reći da su prve godine trećeg desetljeća 21. stoljeća posebno razorno razdoblje u ljudskoj povijesti. Imali smo covid, bili smo u novo normalnom, vraćali smo se u normalu i nakon toga kad je ta normala počela svoju naredni dinamiku, ušli smo u razdoblje velikih neizvjesnosti Ruskom agresijom na Ukrajinu. Mnogi aspekti razvoj koji su do tada bili već vidljivi nekako su došli u pitanje i to je nešto s čime ćemo se svakako baviti u budućnosti.
Kako ova 2023. odmiče, možemo reći da se sučavamo sa sve više rizika. Imamo nove rizike, imamo stare rizike, imamo kobinaciju rizika, imamo nove nepoznanice. Sudjelujemo u vremenu u kojem imamo istodobne šokove, duboko povezane rizike, slabljenje otpornosti društva i pojedinih komponenti u društvu i da zapravo dolazimo od nekakvih pojedinačnih rizika do jedne male matrice rizika koji su međusobno povezani, odnosno dolazimo do polikrize kako je nazvana u ovogodišnjem Globalnom izvješću o rizicima WEF-a. Možemo reći da te različite polikrize kad gledamo ukupni učinak te povezanosti i matrice rizika zapravo daleko premašuju zbroj onoga kad bi samo zbrajali pojedine rizike. To znači da se nalazimo u vrlo izazovnim vremenima”, poručio je Cvrtila
Iva Rogović Lekić, CEO predsjednica MARSH McLennan Croatia, istaknula je da kada je riječ o upravljanju rizicima, Marsh uvijek apelira na javno-privatno partnerstvo. Postoje rizici koji nas udaraju sa svih strana. Rizici se ne mogu Ifizički prevenirsti, ali ih možemo prevenirati na način da se obrana postavi prij enego se rizik dogodi i da se onda financijski nadoknadi. Recentni primjer je Maroko koji je iz tzv. parametrijskog osiguranja koje je kupila država, dobio isplatu od 300 miliona dolara i to 15 dana nakon potresa, pojasnila je Iva. Osigurljivo je sve ono što je buduće neizvjesno. Ne može se osigurati potres koji se dogodio prije pet dana. Svaka kompanija je dužna percipirati svoje rizike na svoj način i anticipirati posljedice koje ti rizici ukoliko nisu osigurani mogu donijeti. Ista stvar je s logistikom. Postoje nove linije osiguranja iz razloga što se evolucijom i revolucijom tržišta javljaju novi rizici. Rizici pandemije su novi rizici.Cyber rizik nije nov rizik, no gotovo je neosigurljiv. Samo ove godine šteta od cyber napada iznoslila je osam trilijuna dolara, cyber napadi su toliko česti da se kapacitet osiguranja smanjio i govori se da ćemo morati raditi na mjerama zaštite, a ne oslanjati se na osiguravatelja, istaknula je Iva. Svaka kompanija mora za sebe odlučiti koji je taj rizik kojeg može zadržavati u vlastitoj retenciji, a koji dio će prenijeti na osiguravajuće društvo, mišljenja je Iva.
Marinko Došen, predsjednik Upravnog odbora AD Plastik je, govoreći na panelu istaknuo da je naslov panela odlično izabran. Automobilska industrija je prošla nešto što mi zovemo savršenom olujom – kad se istovremeno dogodi nekoliko kriza . Pandemija, pandemija kroz nedostatak opskrbe poluvodičima, nakon toga rizici agresije Rusije na Ukrajinu, sve je to imalo utjecaja na autoindustriju. Kao što su negativni ekološki učinci i klimatske promjene posljedice globalnog rasta, izazovi s kojima se susrećemo po pitanju sigurnosti su nesporno posljedice nezaustavljivog trenda digitalizacije poslovanja. Digitalizacija poslovanja ima čitav niz prednosti i ona je nužna, međutim ona ima i čitav niz ranjivosti. AD Plastik zapošljava 2000 radnika u 5 zemalja i još dvije tvornice u Rusiji koje su izlazna strategija. Mi smo se strateški okrenuli europskom tržištu. Specifičnost autoindustrije je visoka regulatornost. Logistika je potpuno ravnopravna po prioritetima našoj proizvodnji i izazovima u proizvodnji i to je najranjivije. Mi smo se odlučili za sustavni, strukturirani pristup korištenjem usluga specijalista. Gotovo 10% naše e-mail komunikacije je izloženo cyber napadima, ali imamo puno 7/24 sustava koji to nadziru, istaknuo je Došen. Otkrio je i da je u posljednje četiri godine proizvodnja automobila srednje klase pala za 30 posto, a istodobno su im cijene porasle za 40 posto.
Dr.sc. Slavko Barić, predsjednik Uprave AKD Zaštita, rekao je da se u Hrvatskoj događaju određeni procesi potaknuti iz unutarnjih potreba kao i procesi potaknuti onim što se događa van Hrvatske. Sve više zahtijeva je za tehničkom zaštitom, za najsuvremenijim sustavima i to je nešto što će biti potrebno jasno definirati. Kao i sva industrija u Hrvatskoj tako i industrija privatne zaštite, ima velikih problema s privlačenjem radne snage, dok su istodobno zahtjevi komitenata puno veći, a zaštitari im ne mogu odgovoriti niti brojem niti kvalitetom. Morat će se dogoditi diferencijacija ovih poslova s jedne strane i s druge strane idemo vidjeti kako ove fragmentirane sustave podići na višu razinu. Očekujemo i od zakonodavca da pokrene ovaj sustava, potakne ulaganja tvrtki u nova znanja, tehnologiju, sustave. Čista zaštitarska djelatnost gubi poziciju. Pristup zaštiti kritične infrastrukture traži od zaštitarskih tvrtki sasvim drugi pristup od ovog današnjeg. Kao vojni analitičar prognozirao je da će kulminacija rata u Ukrajini biti sljedeće godine, a nakon toga moglo bi doći do zamrznutog sukoba, koji će dugo trajati.
Hrvatska elektroprivreda d.d., platinasti je sponzor Hrvatskih dana sigurnosti 2023.
Dijana Beg Ostojić / Foto: HUMS/ Davor Denkovski
Objavljeni sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
