Automatsko kočenje koje prepoznaje pješake ili pametni sustavi za reguliranje brzine – sustavi za pomoć u vožnji trebali bi biti obvezni u novim automobilima, zaključeno je danas u Europskom parlamentu.
Svake godine na europskim cestama smrtno strada oko 25 500 osoba, dok oko 135 000 osoba zadobije teške ozljede i to većinom (90% nesreća) zbog ljudske greške. Novi automatski sustavi za izbjegavanje i ublažavanje nesreća, poput automatskog sustava kočenja u slučaju nužde koji prepoznaje pješake i bicikliste, te smanjuje brzinu automobila kako bi se izbjegli sudari, mogu spasiti živote.
Pametni sustavi mogu također automatski regulirati brzinu i ispravljati smjer vozila, kad vozač nenamjerno napusti prometnu traku, već se nalaze u brojnim novim automobilima na cestama. Međutim, takvi sustavi danas su uglavnom rezervirani za skuplje ili samo neke, ograničene, modele. Zbog brojnih korisnih karakteristika zastupnici žele obvezati proizvođače da automatski sigurnosni sustavi budu dio svih novih vozila.
Tri četvrtine novih vozila nije opremljeno s automatskim sustavima za sprječavanje nezgoda, a glavni razlog je njihov trošak. Kako uvođenje u automobile ne bi ovisilo o platežnoj moći građana, zastupnici predlažu da uvođenje istih treba postati obvezno.
Zastupnici također, traže nultu stopu tolerancije na alkohol u krvi za sve „nove“ i profesionalne vozače. Evo što su o ovoj problematici rekli hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu.
“U 2016. godini 25 500 osoba u EU izgubilo je život u cestovnim prometnim nesrećama a 135 000 ljudi teško je ozlijeđeno što su zastrašujući podaci na koje europske institucije ali i države članice moraju snažno reagirati. Redovite kontrole vozača i cestovne infrastrukture moraju se provoditi radi sigurnosti za naše građane na europskim cestama” rekla je Dubravka Šuica, dok je Marijana Petir naglasila: “Sigurnost automobila ide ruku pod ruku sa sigurnošću na cestama i smanjenjem broja žrtava prometnih nesreća. Predložene inovacije doprinijet će većoj sigurnosti, kako vozača i putnika, tako i pješaka. Ovim pokazujemo kako nam je sigurnost građana na prvom mjestu te doprinosimo „Viziji nulaˮ o niti jednoj smrtno stradaloj osobi na europskim cestama do 2050”.
“Smatram da je veliki korak učinjen usvajanjem Direktive o e-pozivu kojom se od 2018. u sva vozila ugrađuje ustav koji u slučaju nesreće odmah poziva hitnu pomoć. Nužno je razvijati i preventivne mjere, prije svega borbu protiv alkoholizmom”, poručuje Biljana Borzan.
U raspravi je sudjelovao i Tonino Picula koji je primjetio kako su nam uz ove mjere potrebni i bolja cestovna infrastruktura, češće kontrole vozača, te nulta stopa tolerancije na alkohol za mlade i profesionalne vozače.
“Smatram kako bi članice EU-a trebale podržati politiku nulte tolerancije na vožnju u alkoholiziranom stanju,” naglasio je Jozo Radoš.
Ana RAIĆ-KNEŽEVIĆ