Djeca su česte žrtve u cestovnom prometu, bilo kao putnici, pješaci, biciklisti, romobilisti… Samo ove godine u prvih deset mjeseci u prometu je poginulo osmero djece – petero kao putnici u vozilu i troje kao pješaci. Još 122 djece dobilo je teške tjelesne ozljede u prometnim nesrećama, a 681 dijete prošlo je s lakšim tjelesnim ozljedama.
U okviru projekta i kampanje osvješćivanja Dan bez mobitela u prometu, koja se održava već sedmu godinu, u petak, 17. 11. 2023. u Zagrebu je održana konferencija ‘Mi i naši gadgeti u prometu’ na temu Sigurnost djece u prometu, što je gorući problem i izazov za cijelo društvo.
Alen Ostojić, predsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti, koja je nositelj projekta i kampanje Dan bez mobitela u prometu, u uvodnom je obraćanju istaknuo da u ovo vrijeme tehnološkog napretka u kojoj je svakodnevnica premještena u digitalni svijet, vrijedno je vrijeme posvetiti sigurnosti djece u prometu. Prometne nesreće ubiju više od 1,3 milijuna ljudi svake godine, od čega više od 180.000 djece, to je više od 500 djece dnevno. Svaki gubitak dječjeg života je neshvatljiva tragedija, velika mrlja u gradu i glasan poziv na promjenu. Među uzrocima tu je i mobitel, a Ostojić je ukazao i na rezultate istraživanja da 73 posto sudionika u prometu koristi mobitel čime daju loš primjer svojoj djeci, pri tome zaboravljajući da je dužnost roditelja odgovorno se ponašati. Djeca nisu samo male odrasle osobe, potrebne su im posebne intervencije kako bi se spasili njihovi životi, a Ostojić tu prije svega misli na promjenu dizajna ulica koje sasvim sigurno mogu poboljšati sigurnost na cestama. Ostojić je dao primjer Seula koji je kroz skup projekata usmjerenih na zakonodavstvo, obrazovanje i izgrađeni okoliš, smanjio smrtnost djece u prometu za 94 posto.
Andro Pavuna, pročelnik Ureda za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost Grada Zagreba, rekao je kako su djeca zbog svoje visine izloženija, posebno kad vozač koristi mobitel u prometu pa ne gleda na cestu, jer su teže uočljiva te je stoga još važnije aktivno i predano raditi na prevenciji.
“ Počeli smo za ulice u zoni 30, projektantima u projektnom zadatku pisati potrebno da je dizajnirati ulicu da se obeshrabri ili da se onemogući vožnja brža od 40 kilometara na sat“, rekao je Pavuna.
„Korištenje mobitela u prometu također jedan od uzroka nesreća na cestama. Grad Zagreb nema ovlasti kažnjavati prekršitelja, ali počeli smo projektirati ceste tako da se uvode takozvane devijacije, koje vozačev fokus drže za upravljačem i prometnicom a ne na mobitelu, između ostalog“, rekao je Pavuna.
Josip Mataija, voditelj Službe prometne policije u Upravi za javni red i sigurnost Ravnateljstva policije, ukazao je na porazne statistike koje pokazuju da djeca najviše stradaju kao putnici u vozilima svojih roditelja i drugih bliskih osoba jer nisu vezana, nisu u sjedalici, voze se naprijed i slično.
“Cilj MUP-a u cestovnom prometu je smanjenje broja teških prometnih nesreća i poginulih osoba, stoga provodimo represivne i preventivne aktivnosti. Među represivnima je i kazna za nepropisni smještaj djece u automobilu koja iznosi 130 eura. Apeliramo na vozače da se savjesno pridržavaju prometnih propisa, da uspore ispred pješačkih prijelaza, a roditelji trebaju djeci dati primjer kako se ponašati u prometu”, rekao je Mataija i otvorio Konferenciju.
Miron Huljak, policijski savjetnik iz Službe prometne policije Uprave za javni red i sigurnost Ravnateljstva policije, u svom izlaganju „Sigurnost djece na cestama u Republici Hrvatskoj“, istaknuo je podatak da je u prvih deset mjeseci ove godine zabilježeno smanjenje broja teških prometnih nesreća za 0,5%,povećanje broja prometnih nesreća s poginulim osobama za 4,4%, smanjenje broja nesreća s teško ozlijeđenima za 0,9%, povećanje broja nesreća s lakše ozlijeđenima za 5,3%, smanjenje broja poginulih osoba za 2,1%, smanjenje broja teško ozlijeđenih za 0,8%, povećanje broja lakše ozlijeđenih za 5,2%. Huljak je iznio podatak da je u 2022. godini jedno dijete smrtno stradalo u svojstvu vozača, četvero u svojstvu putnika, a petoro u svojstvu pješaka.
U 2022.g, isti je broj smrtno stradale djece kao i u 2021. godini, broj teško ozlijeđene veći je 10%, a broj lakše ozlijeđene djece za 16,5%.
Huljak je podsjetio na poznatu preventivnu aktivnost „Poštujte naše znakove“ koju MUP RH provodi od 1994. godine neprekidno do danas. Istaknuo je i preventivne aktivnosti HAK-a, Prometne učilice, Hrvatskog ureda za osiguranje – Ostani osiguran,HUMS-ov projekt „Dan bez mobitela u prometu“, Udruga Sigurna cesta, Mreža udruga Zagor –projekt „Bez promila“, kazalište Smješko i dr.
„Potrebna je edukacija djece i mladih kroz obrazovni sustav i to od najranije životne dobi, od vrtićkog uzrasta, preko osnovnoškolaca do srednjoškolaca. To je mukotrpan posao čiji će se rezultati početi osjećati tek protokom duljeg vremenskog razdoblja, ali samo ćemo na taj način dobiti mlade punoljetne ljude koji će imati afirmativni stav prema sigurnosti cestovnog prometa“, rekao je Huljak.
Danijela Žagar, savjetnica u riječkom Uredu Pravobraniteljice za djecu, u svom izlaganju “Zaštita djece u prometu“ istaknula je nadležnosti Pravobraniteljice za djecu, podsjetivši da Pravobranitelj za djecu štiti, prati i promiče prava i interese djece.
Žagar je posebno naglasila aktivnost Mreže mladih savjetnika „Važno je da se i mene pita“ u kojoj su prikupljeni stavovi djece i mladih o stanju cestovne sigurnosti u Hrvatskoj. Na pitanje „kako se osjećate na cestama“ mladi i djeca su govorili: nema poštovanja, oduzima nam se prednost!, osjećamo se nesigurno, veća nesigurnost u većim gradovima, noću i vikendom, stalno nešto moramo paziti, bojimo se brzina i alkoholiziranih vozača, moćnih vozila na cestama, tehnički neispravnih vozila…brine nas neodgovorna vožnja mladih u manjim sredinama, manjak policijskih kontrola utječe na cestovnu sigurnost, potrebne su veće policijske kontrole, barem dok se ne smanji broj stradavanja na cestama, osjećamo se frustrirano…npr. zbog gužvi u tramvaju i autobusima koji su pretrpani i u koje se ne može ući…pogotovo u najfrekventnije doba dana oko polaska u školu, nemamo u svim sredinama jednake mogućnosti dolaska do škola, vožnje bicikli….
Na pitanje tko je najviše utjecao na vaše ponašanje u prometu, mladi i djeca su odgovarali: roditelji, dječji vrtići, škola, auto škole, mediji, upečatljive kampanje – Poštujte naše znakove, HAK, zakoni.
Žagar je podsjetila na podatak d aje u 2022. godini 1376 djece stradalo u prometnim nesrećama. Smrtno je stradalo 12 djece!
⮚šest u svojstvu putnika u vozilima
⮚dvoje u svojstvu vozača (motocikla i bicikla)
⮚četiri pješaka
Najviše djece u prometu stradalo je u svojstvu:
⮚putnika: ukupno 764 stradale djece
⮚vozača: ukupno stradalo 293 djece
⮚pješaka: ukupno 319 stradale djece
“U usporedbama sa zemljama EU, RH se mora više angažirati kako bi unaprijedila cestovnu sigurnost, te uložiti dodatne napore kako bi se spriječilo stradanje djece u prometu”, zaključila je Žagar.
Lana Račić, prometni konzultant iz Trafiki, u svom izlaganju „Kako djeca vide promet“ naglasila je da ga ne vide.
“Kad vidimo djecu na cesti ne smijemo misliti da su nas vidjeli jer nisu, trebamo stati i propustiti ih”, rekla je Lana Račić.
Italina Benčević, voditeljica RODA-ina projekta Sigurno u autosjedalici, u svom izlaganju „Sigurnost djece putnika“ podsjetila je na podatak iz istraživanja provedenom 2020. godine kako je 55 % potpuno nezaštićene djece bilo u automobilima. Akcije kontrole korištenja autosjedalica pokazuju d aje samo 13% pravilno vezane djece, rekla je Benčević uz opasku da ljeti bilježe namjerno ili nenamjerno ostavljanje djece u automobilima.
Izv.prof.dr.sc. Predrag Brlek, sa Sveučilišta Sjever, u svom je izlaganju “Školske i vrtićke prometne zone, dobre/loše prakse prometne infrastrukture i signalizacije” prikazao kako se problemi rješavaju u svijetu. Kao odličan primjer pozitivnih rješenja Brlek je istaknuo dizajniranje školskih ulica odnosno školskih zona.
Darinka Jug, iz Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost Grada Zagreba, predstavila je aktivnosti na izradi Strategije urbane sigurnosti Grada Zagreba. Podsjetila je da je urbana sigurnost jedno od glavnih područja djelovanja gradova s ciljem osiguravanja svih potrebnih uvjeta za siguran život i uravnotežen razvoj, te izgradnju otpornosti i pripravnosti na suvremene rizike. Zagrebačka Strategija urbane sigurnosti predstavlja ključan dokument na kojemu se temelji upravljanje svim sustavima i sadržajima kojima se osiguravaju odgovarajući socijalni, ekonomski i drugi uvjeti za život.
Tematske cjeline Strategije obuhvaćaju 1. zaštitu zdravlja i životne okoline, 2. zaštita od prirodnih i tehnoloških katastrofa, 3. jačanje socijalne kohezije, solidarnosti i uključivosti, 4. kibernetička sigurnost, 5. energetska sigurnost, građanska energetika i korištenje obnovljivih izvora energije, 6. sigurna i dostupna javna mjesta i prevencija kriminaliteta, 7. sigurnost prometa i javnog prijevoza, 8. terorizam i radikalizacija.
Referirajući se na prometnu sigurnost, Jug je istaknula da Gradska uprava želi grad po mjeri čovjeka. Cjeloviti pristup prometnoj politici osigurava sigurnost kretanja na održivi način pritom ostavljajući mogućnost izbora pojedincu/čovjeku da se kreće gradom koji njemu osobno najviše odgovara. Jug je istaknula da je u Zagrebu je 1999. godine promet osobnim automobilima imao 37,1 posto udjela, 36,8 posto bio je javni prijevoz, 25,4 posto pješački promet i 0,7 posto biciklistički. Slika se mijenja 2017. godine, kad se biciklistički promet penje na 3 posto, ali raste i udio osobnih automobila na 46 posto, javni prijevoz je 40 posto, no drastično pada udio pješačkog prometa – na samo 11 posto.
Kada se govori o prometnoj infrastrukturi i prometnoj kulturi u Gradu Zagrebu, Jug je istaknula da je cilj: izgradnja prometnica koje uključuju sve modele prometa, izgradnja zona i pješačkih ulica, stanica za sustav javnih bicikala, javna parkirališta i garaže za bicikle i OOV, garaže za automobile, parkirališta za dostavu roba/utovar-istovar, zone 30, promocija javnog prometa, edukacija djece i mladih, prevencija i sankcioniranje vozača vozila, komunikacija benefita održivog prometa.
Na kraju izlaganja, Jug se zapitala zašto proći ulicom mora biti teško pješaku, a lako automobilu? „Zagreb je grad po mjeri automobila, a ne čovjeka”, zaključila je Darinka Jug.
Žarko Bošnjak, viši savjetnik za tehničku kulturu u Agenciji za odgoj i obrazovanje u svom je izlaganju istaknuo da u kurikulumu osnovnih škola od 1-4 razreda na 18 mjesta se spominje prometna kultura kojoj svaki učitelj može posvetiti 18 školskih sati. U petom razredu pojavljuje se tehnička kultura gdje svaki učitelj mora posvetiti prometnoj preventivi do maksimum 16 školskih sati. Bošnjak je istaknuo da pored formalnog obrazovanja postoji i neformalno obrazovanje poput polaganja ispita za vozače bicikla uz različita natjecanja.
Na panel raspravi su se uz izlagače pridružile Ivana Vičić, odgojiteljica Dječjeg vrtića Tatjane Marinić iz Zagreba i Ela Tolić, odgojiteljica Dječjeg vrtića Medvjedići Rugvica. Ivana je istaknula da su roditelji ti koji trebaju edukaciju jer su oni model i primjer djeci “Roditelji su njihovi primarni odgojitelji”, rekla je Ivana. Ela je istaknula da je prometna sigurnost na selu bitno drugačija od one urbane. “Naša djeca su od I. razreda osnovne škole samostalna u prometu. U ruralnim sredinama je iznimno važna samostalnost djece”, rekla je Ela. Žarko se nadovezao kazavši da u Hrvatskoj postoji 1600 vrtića te da se u podizanju razine prometne sigurnosti rješenja trebaju tražiti na liniji roditelji-ravnatelji- upravna vijeća. “Današnje civilno društvo se razvija, iz izlaganja gospodina Huljka vidjeli smo da oni imaju kvaliteten proejkte prometne sigurnosti i sasvim sigurno treba ih uključiti u programe prometnog odgoja tako da svaki vrtić može proći s djecom temu sigurnosti djece u prometu”, rekao je Žarko.
Hrvoje Ordulj, šef Odjela sigurnosti u prometu Hrvatskih autocesta, na panelu je također istaknuo važnost odgovornosti onih koji djecu prevoze autocestama. Na autocestama djeca su putnici u automobilima i trebaju biti vezana, sjediti u ispravnim sjedalicama i dr. On je rekao da su pješaci na autocestama zapravo na odmorištima, na kojima HAC diže razinu sigurnosti izgradnjom pješačkih prijelaza i nogostupa. Ordulj je još jednom podsjetio, na opasnosti korištenja mobitela tijekom vožnje ali i obvezu svih vozača na autocesti ako im se dogodi kvar na vozilu, da odu u zaustavnu traku, napuste vozilo, obuku visoko refkektirajuće prsluke i stanu iza zaštitne ograde dok čekaju pomoć.
Na Konferenciji je promovirana i službena pjesma kampanje Dan bez mobitela u prometu, koju izvodi Dječji zbor Zagrepčanke i dečki! Autori teksta i glazbe su Lana Marinović i Slavko Olujić, aranžmana Tihomir Preradović, a pjesmu uz pratnju zbora pjeva Emma Beg Ostojić.
Video spot možete pogledati OVDJE
Dijana Beg Ostojić / Foto: HUMS/ Jovica Drobnjak
Objavljeni sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
