SECURIMETER 2024 – 39 posto građana vjeruje da je Zapadni Balkan sigurno mjesto za život

Mejlinda Bregu

Vijeće za regionalnu suradnju (RCC) danas je u Tirani predstavilo četvrto izdanje SecuriMetera, godišnje istraživanje javnog mnijenja o percepcijama sigurnosti i ključnim socioekonomskim pitanjima na Zapadnom Balkanu. Od 2021. SecuriMeter pruža dragocjene uvide u stavove i iskustva javnosti u vezi sa sigurnošću, upravljanjem i povjerenjem u cijeloj regiji, podržavajući kreatore politika u izradi odgovora utemeljenih na dokazima na nove izazove.

Ovogodišnja prezentacija sadržavala je panel raspravu na temu: “Od percepcija do politika: rješavanje pitanja sigurnosti, upravljanja i povjerenja na Zapadnom Balkanu” , uz tematske panele koji su predstavili ključne nalaze istraživanja, uključujući: Percepcije sigurnosti i sukoba, iseljavanje i demografska pitanja i povjerenje javnosti u institucije i upravljanje.

SecuriMeter 2024. je otvorila Glavna tajnica RCC-a Majlinda Bregu, predstavivši ključne naglaske istraživanja.

Istraživanje SecuriMeter financira Ministarstvo vanjskih poslova i međunarodne suradnje Italije.

Istraživanje SecuriMeter 2024. provedeno je od 14. lipnja do 2. srpnja 2024., a bilo je uključeno 6000 ispitanika diljem zapadnog Balkana. Upitnik za ovo izdanje sastojao se od oko 60 pitanja

Na zapadnom Balkanu 39% građana vjeruje da je regija sigurno mjesto za život, iako se samo mali dio (3-8 %) u potpunosti slaže s tim mišljenjem. Percepcije sigurnosti značajno se razlikuju među gospodarstvima, pri čemu Crna Gora ima najveći udio građana (42 %) koji se osjećaju sigurnima, dok Albanija (40 %), Bosna i Hercegovina i Srbija pokazuju veću razinu nesigurnosti. Nasuprot tome, ispitanici se osjećaju sigurnije u vlastita gospodarstva (52 %) nego u regiji u cjelini (39 %). Buduća sigurnosna perspektiva na Zapadnom Balkanu čini se mračnom, sa samo 31 % ispitanika koji vjeruju da će regija biti sigurnija u sljedećih 12 mjeseci. Zabrinutost zbog mogućih sukoba je široko rasprostranjena, s 48% građana koji strahuju od rata između gospodarstava Zapadnog Balkana i značajne zabrinutosti zbog terorističkih napada (41 %) i građanskih ratova (40 %).

Rezultati Securimetra za 2024. pokazuju da su glavni ekonomski problemi za stanovnike Zapadnog Balkana visoki troškovi života i inflacija, koje je 77 % ispitanika iz svih demografskih skupina identificiralo kao glavni problem. Plaće su druga velika briga, navodi ih 55 %, sa značajnim razlikama među gospodarstvima; ova zabrinutost i dalje postoji unatoč nedavnim povećanjima plaća zbog rasta troškova života. Stariji ispitanici (65+) posebno su zabrinuti za mirovinski sustav, a njih 61% smatra ga najhitnijim ekonomskim problemom. Socioekonomske razlike također su očite, pri čemu 36 % ispitanika ističe jaz u bogatstvu i nezaposlenost kao ključna pitanja, te primjetne rodne razlike u zabrinutostima oko nezaposlenosti i cijena goriva.

Regija pokazuje polarizirani pogled na utjecaj useljavanja, videći ga i kao priliku i kao prijetnju. Dok 31 % pozitivno gleda na imigraciju zbog smanjenja nedostatka radne snage, 39 % brine zbog premještanja s posla. Slično tome, kulturna i sigurnosna pitanja dijele mišljenja, pri čemu 34 % vidi useljavanje kao obogaćivanje kulturne raznolikosti, za razliku od 40 % koji se boje društvenih napetosti. Unatoč ovim podjelama, većina na zapadnom Balkanu zagovara regulirani pristup migraciji, dajući prednost ograničenjima koja su u skladu s posebnim potrebama za radnom snagom. Ovo oprezno, ali pragmatično stajalište o useljavanju odražava širu regionalnu dinamiku, uključujući demografski pad i potrebe tržišta rada, kao i tekuće javne i političke rasprave o najboljim načinima za održivo upravljanje migracijama.

Podaci otkrivaju značajnu zabrinutost u pogledu ljudske sigurnosti i namjera iseljavanja na Zapadnom Balkanu, potaknutih raširenim ekonomskim nezadovoljstvom i socijalnom nestabilnošću. Ekonomske borbe kao što su visoke cijene, neadekvatne mirovine, nedostatak radnih mjesta i loša dostupnost zdravstvene zaštite uobičajene su u cijeloj regiji, što mnoge građane, njih 23 %, osobito mlade i ekonomski aktivne, potiče na razmišljanje o iseljavanju. Osim toga, težnja za većim plaćama, boljim životnim uvjetima i poboljšanom zdravstvenom skrbi primarni su čimbenici koji potiču iseljavanje diljem regije, pogoršavajući demografski pad i postavljajući izazove dugoročnoj gospodarskoj i socijalnoj stabilnosti.

Ekonomsko blagostanje kućanstava na zapadnom Balkanu pokazuje široku financijsku ranjivost i ograničenu sposobnost priuštanja osnovnih potrepština. Dok se uočava određeni stupanj otpornosti u zadovoljavanju temeljnih potreba kao što su hrana i sklonište, značajan dio stanovništva suočava se s izazovima u upravljanju neočekivanim troškovima i pristupu neesencijalnim dobrima i uslugama. Zapanjujuće otkriće je ograničena financijska rezerva dostupna većini kućanstava u regiji. Samo 37 % ispitanika navodi da ima kapacitet za pokrivanje neočekivanih troškova, naglašavajući visok stupanj financijske nestabilnosti. To znači da značajan dio stanovništva posluje s ograničenom ušteđevinom i da je osjetljiv na ekonomske šokove, poput gubitka posla ili neočekivanih medicinskih računa.
Manje od polovice ispitanika (48 %) može si priuštiti godišnji jednotjedni odmor, naglašavajući ograničeni raspoloživi dohodak koji je dostupan velikom segmentu stanovništva. Slično tome, samo 41 % može udobno upravljati stambenim troškovima poput hipoteke, stanarine ili režija, a 44 % može si priuštiti zamjenu dotrajalog namještaja. Ovi nalazi pokazuju da mnoga kućanstva daju prioritet osnovnim potrebama u odnosu na fleksibilnu potrošnju.

Unatoč tim izazovima, uočen je određeni stupanj otpornosti u zadovoljavanju osnovnih potreba. Većina ispitanika (63 %) navodi da si može priuštiti hranjivu hranu svaki drugi dan, a 66 % može održavati odgovarajuće grijanje i hlađenje u svojim domovima. Ipak, oni koji si ne mogu priuštiti pravi obrok u regiji Zapadnog Balkana čine značajan segment društva (21%), u usporedbi s 9,5% prosjeka EU.
Pristup osobnim vozilima, koji se često smatra pokazateljem ekonomskog blagostanja i društvene mobilnosti, relativno je visok u regiji, pri čemu 57 % građana navodi pristup automobilu za osobnu upotrebu.
Povjerenje u institucije izrazito je nisko u cijeloj regiji, a najmanje povjerenja su političke stranke, društveni mediji, parlamenti, tisak i televizija. Nekoliko je izuzetaka u koje većina ispitanika ima povjerenja: vjerske organizacije (60 % veliko i prilično povjerenje); oružane snage (55 %); policija (54 %); sveučilišta (53 %); Europska unija (55 %) i NATO (54 %). Regionalno gledano, najmanje povjerenja ima u političke stranke (80 % ih uopće nema ili nema puno), društvene mreže (75 %), parlament (72 %), tisak (71 %) i televiziju (65 %), iako postoji više od 50 % nepovjerenja u sve ostale institucije.
Podaci SecuriMeter 2024. naglašavaju da je korupcija i dalje sveprisutan problem na Zapadnom Balkanu, pri čemu je 83 % građana smatra raširenom, iako ih manje vjeruje da je “vrlo raširena” u usporedbi s prethodnom godinom. Iako postoji blagi pad u izvješćima o podmićivanju, osobito u interakcijama između zdravstva i policije, korupcija na visokoj razini i dalje predstavlja značajan problem.

Nove prijetnje

Zapadni Balkan suočava se s nizom novih sigurnosnih prijetnji oblikovanih vanjskim sukobima, unutarnjim ranjivostima, tehnološkim napretkom i dezinformacijama. Građani izražavaju značajnu zabrinutost zbog utjecaja ratova na Bliskom istoku i u Ukrajini, a oko 40 % smatra da ti sukobi negativno utječu na njihovu sigurnost. Ključne brige uključuju povećanu ilegalnu imigraciju, potencijalnu infiltraciju terorista i ekonomsku nestabilnost, posebno s obzirom na ovisnost regije o ruskoj energiji. Tekuća gospodarska kriza, pojačana globalnim poremećajima opskrbe i inflacijom, dodatno pogoršava te nesigurnosti. NATO je i dalje vodeći sigurnosni mehanizam, iako njegova potpora varira u regiji, skupljajući 31 % ukupne potpore. To je povećanje od 6 % u odnosu na prethodnu godinu.
Brzi napredak umjetne inteligencije (AI) i rašireno širenje dezinformacija dodatno usložnjavaju sigurnosno okruženje u regiji. Značajan dio stanovništva, 40 %, smatra umjetnu inteligenciju štetnom, uglavnom zbog zabrinutosti oko premještanja s posla, privatnosti i moguće zlouporabe. S druge strane, 30 % ima neutralan stav, ne videći umjetnu inteligenciju ni kao štetnu ni od pomoći, 18 % vjeruje da je uglavnom korisna, a 11 % nije sigurno ili odbija izraziti mišljenje. Širenje dezinformacija, potaknuto društvenim medijima i anonimnim internetskim platformama, dodatno potkopava povjerenje u institucije i medije, predstavljajući dodatne izazove za održavanje političke stabilnosti i društvene kohezije.
Regija je posljednjih godina sve više na meti stranih i domaćih dezinformacija, pogoršanih dubokim nepovjerenjem javnosti u vladine institucije. Dezinformacije na zapadnom Balkanu predstavljaju složen izazov sa značajnim implikacijama na političku stabilnost, društvenu koheziju i integritet medijskih krajolika. Prema istraživanju, najveći izvori dezinformacija su online anonimne društvene mreže s 43 %, a slijede ih influenceri na društvenim mrežama s 35 %, dok su nezavisni novinari na drugoj strani spektra s 20 %.

RSS/ Foto: Armand Habazaj