Organizirani kriminal velika je prijetnja europskim građanima, poduzećima i institucijama, ali i europskom gospodarstvu. U 2019. prihodi od kriminala na glavnim tržištima kriminala iznosili su 1 % BDP-a EU-a, tj. 139 milijardi eura.
Kriminalne skupine prisutne su u svim državama članicama EU-a i nerijetko djeluju prekogranično. Zapravo je 70 % kriminalnih skupina aktivno u više od triju država članica.
Glavne su kriminalne aktivnosti u Europi trgovina drogom, kiberkriminalitet, prijevare povezane s trošarinama, krijumčarenje migranata i trgovina ljudima.
EU je u svibnju 2021. utvrdio prioritete u borbi protiv teškog i organiziranog kriminala za sljedeće četiri godine. Na tim će se prioritetima raditi od 2022. do 2025. u okviru Europske multidisciplinarne platforme za borbu protiv kaznenih djela (EMPACT).
U okviru EMPACT-a države članice EU-a, agencije EU-a i drugi dionici blisko će surađivati na suzbijanju tih kaznenih prijetnji, koristeći se alatima kao što su osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva i zajednička operativna djelovanja za razbijanje kriminalnih mreža, njihovih struktura i poslovnih modela.
Na temelju procjene prijetnje teškog i organiziranog kriminala u EU-u za 2021., koju je predstavio Europol, države članice utvrdile su deset prioriteta u borbi protiv kriminala:
- Visokorizične kriminalne mreže
Utvrđivanje i onesposobljavanje visokorizičnih kriminalnih mreža koje djeluju u EU-u, s posebnim naglaskom na onima koje se koriste korupcijom, odgovorne su za počinjenje nasilja, upotrebljavaju vatreno oružje i peru novac putem usporednih ilegalnih financijskih sustava.
- Kibernapadi
Borba protiv počinitelja kaznenih djela koji organiziraju kibernapade, posebice onih koji nude specijalizirane kriminalne usluge na internetu.
- Trgovanje ljudima
Onesposobljavanje kriminalnih mreža koje se bave trgovanjem ljudima, s posebnim naglaskom na onima koje iskorištavaju maloljetnike, onima koje se koriste nasiljem nad žrtvama i njihovim obiteljima ili prijete takvim nasiljem te onima koji zapošljavaju i oglašavaju žrtve na internetu.
- Seksualno iskorištavanje djece
Borba protiv zlostavljanja djece na internetu i izvan njega, uključujući izradu i širenje materijala koji prikazuje zlostavljanje djece te seksualno iskorištavanje djece na internetu.
- Krijumčarenje migranata
Borba protiv kriminalnih mreža uključenih u krijumčarenje migranata, posebice onih koje pružaju usluge olakšavanja duž glavnih migracijskih putova.
- Trgovina drogom
Utvrđivanje i suzbijanje kriminalnih mreža uključenih u trgovinu drogom, među ostalim trgovinu i distribuciju kanabisa, kokaina, heroina, sintetičkih droga i novih psihoaktivnih tvari.
- Prijevare, gospodarski i financijski kriminal
Borba protiv kriminalaca koji organiziraju prijevare, gospodarski i financijski kriminal, uključujući sustave internetskih prijevara, prijevare u vezi s trošarinom, prijevare unutar Zajednice s nepostojećim trgovcem, kaznena djela u području intelektualnog vlasništva, krivotvorenje robe i valuta, financijski kriminal i pranje novca.
- Organizirani kriminal vezi s imovinom
Onesposobljavanje kriminalnih mreža uključenih u organizirani kriminal u vezi s imovinom, s posebnim naglaskom na organiziranim provalama, krađama i razbojništvima, kaznenim djelima povezanima s motornim vozilima i nezakonitoj trgovini kulturnim dobrima.
- Kaznena djela protiv okoliša
Borba protiv kriminalnih mreža uključenih u sve oblike kaznenih djela protiv okoliša, posebice onih koje imaju sposobnost infiltrirati se u zakonite poslovne strukture ili osnivati vlastita poduzeća kako bi olakšale počinjenja kaznenih djela.
- Trgovina vatrenim oružjem
Borba protiv kriminalaca uključenih u nezakonitu trgovinu vatrenim oružjem te njegovu distribuciju i uporabu.
Osim tih prioriteta, proizvodnja i pružanje krivotvorenih i lažnih isprava rješavat će se kao zajednički horizontalni strateški cilj, s obzirom na to da je u pitanju ključni čimbenik za mnoga kaznena djela.
Kaže se bolje je spriječiti nego liječiti. U slučaju strategija protiv organiziranoga kriminala, prevencija se sastoji u otežavanju načina kriminalnih skupina da se ukorijene u društvu, vrbuju nove članove, pridobiju potporu, budu alternativa političkim institucijama, infiltriraju se u gospodarstvo i, na kraju krajeva, ospore autoritet države. Sukladno tomu, potrebna je veća društvena, ekonomska i politička otpornost na organizirani kriminal, naročito u ranjivim zajednicama, te zatvaranje putova vrbovanju u kriminalitet i odvraćanje od infiltracije u sektor zakona i u gospodarstvo.
Poslovno učilište integralna sigurnost i razvoj iz Zagreba, u opatijskom Hotelu Ambasador, od 19. do 20. prosinca 2023. organizira dvodnevno savjetovanje:“Prevencija kaznenih djela u poslovnom okruženju i upravljanje kontinuitetom poslovanja”.
Savjetovanje će obuhvatiti:
- Normativni okvir internih istraživanja
- Normativni okvir radno pravnih odnosa i prava zaposlenika u odnosu na pitanja korporativne sigurnosti
- Mjesto i uloga korporativne sigurnosti naspram prevencije kaznenih djela u poslovnom okruženju
- Korporativna sigurnost kao djelatnost otkrivanja i preveniranja kaznenih djela
- Analiza rizika u radnom okruženju i upravljanje rizicima i kontinuitetom poslovanja
- Poslovno obavještajna djelatnost naspram prevencije kaznenih djela u radnom okruženju
- Evaluacija poduzetih sigurnosnih strategija i procesa njihove implementacije
- Interno komuniciranje i upravljanje korporativnom sigurnošću
- Pojedini modeli detektiranja sigurnosnih ugroza (detekcije laganja, poligrafska ispitivanja…)
- Zaštita prijavitelja nepravilnosti
- Prevencija kaznenih djela i sigurnosnih ugroza
- Izrada strategija prevencije kaznenih djela u poslovnom okruženju
- Pojedini oblici ugroza i sigurnosno ponašanje zaposlenika
- Suradnja sa tijelima kaznenog progona
Svaki sudionik savjetovanja uz radne materijale dobit će na poklon drugo dopunjeno izdanje knjige Poslovna etika, autorice dr.sc. Silvije Vig, Codupo, Zagreb, 2023.
Prijave i kontakt: Poslovno učilište integralna sigurnost i razvoj, e-mail: isr@isr.hr mob. 098 187 11 77 .
DBO/ Foto: Ilustracija / Pixabay
Objavljeni sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
