Integracija obrambenih sustava Europske unije napreduje brže nego integracija ostalih sektora i neke ključne odluke mogle bi biti donijete već ove godine. Izjavila je to visoka povjerenica EU za sigurnost Federica Mogherini nakon neformalnog sastanka s ministrima obrane na Malti.
Pod vodstvom Francuske i Njemačke, Europska unija identificirala je obrambenu suradnju kao glavu u borbi s krizom što ju je zahvatila nakon odluke o izlasku Velike Britanije.
Ministri će tijekom svibnja razmoriti dosadašnji napredak, te bi već na sastanku u lipnju čelnici EU mogli donijeti odluke važne za obranu i sigurnost, rekla je.
To bi trebalo uključivati i početak djelovanja snaga za brzi odgovor, odnosno rotirajućih borbenih skupina pod vodstvom pojedinih zemalja članica. One su osmišljene prije više od deset godina, no nikada nisu zaživjele, kazala je Mogherini.
“Sada kada smo suočeni s krizama diljem svijeta, naši partneri, prije svih UN, očekuju brze reakcije EU, te slanje snaga u krizna žarišta”, objasnila je povjerenica dodajući kako se Velika Britanija, kao nuklearna sila s pravom veta u Ujedinjenim Narodima, dugo protivila stvaranju Europske vojske pod zapovjedništvom Bruxsellesa.
No, zbog Brexita je Velika Britanija izbačena iz jednadžbe, a sumnjičavost američkog predsjednika Donalda Trumpa prema europskoj obrani, navelo je EU da ubrza razvoj svoje obrambene uloge.
Još u ožujku su ministri obrane i vanjskih poslova podržali njezin plan za stvaranje zajedničkog vojnog zapovjedništva koje bi koordiniralo europske prekomorske sigurnosne operacije.
Njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyenizjavila je kako je impresivno vidjeti da sada svih 27 zemalja članica želi sigurnost i obranu staviti na pravi put. “Ova godina biti će godina implementacije’, zaključila je.
Mogherini je pohvalila odlučnost zemalja članica da kroz PESCO (Stalnu strukturnu susranju) sinkroniziraju obrambene budžete, kao i da u okviru Europskog obrambenog akcijskog plana (EDAP) financiraju istraživanja i razvoj sposobnosti pojedinih zemalja, te suradnju na zajedničkim projektima.
Ana Raić-Knežević