(Ne)Sigurnost Zagreba u okolnostima moguće ugroze

U Zagrebu cijepljenje na novih osam punktova
Svijetsigurnosti.com
Sigurnost Zagreba

Uslijed eskalacije rata na europskom kontinentu uzrokovanog oružanom agresijom Ruske federacije na Ukrajinu, kao i uznemiravajućeg pada besposadne letjelice u Zagrebu, ovih se dana u zagrebačkoj javnosti naglo povećao interes za skloništa.

Zbog toga je Gradski ured za mjesnu samoupravu, civilnu zaštitu i sigurnost Grada Zagreba pozvao upravitelje zgrada da pristupe preventivnom utvrđivanju stanja skloništa koja pripadaju zajedničkim prostorijama zgrade kako bi se u slučaju potrebe mogla koristiti u svrhu za koju su prvenstveno namijenjena, te kako bi bila sigurna i primjereno opremljena za boravak većeg broja ljudi.

Grad Zagreb smatra da neće biti potrebe za skloništima iz njihove primarne funkcije, ali svejedno s pravom poziva na odgovorno ponašanje i preventivno djelovanje sukladno mogućim rizicima. Prema informacijama Agencije za atomsku energiju, a koju prenosi Ravnateljstvo civilne zaštite, na mjernim postajama u Ukrajini i susjednim zemljama ovih dana nisu zabilježene povišene vrijednosti ionizirajućeg zračenja.

U proteklih 24 sata na teritoriju Republike Hrvatske nije zabilježeno povećanje doze gama zračenja. Sve do sada izmjerene vrijednosti bile su u skladu s varijacijama prirodnog zračenja i odgovaraju lokaciji mjernog mjesta i očekivanim sezonskim fluktuacijama.

Sve navedeno bio je povod  Zdravku Vladanoviću, predsjedniku Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada grada Zagreba da danas organizira tribinu „Urbana sigurnost u okolnostima moguće ugroze“. Na tribini su govorili  dr.sc.  Zvonko Orehovec, stručnjak za nuklearno – biološko – kemijsku obranu,  Darko Majstorović, koordinator za poslove civilne zaštite u Ravnateljstvu civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova,  Mario Hrgović, pomoćnik pročelnika Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, civilnu zaštitu i sigurnost Grada Zagreba i prof. dr. sc. Špiro Janović, psihijatar, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja.

Grad Zagreb  ima oko 1060 skloništa, među kojima gradska uprava skrbi za njih 176. Uglavnom je riječ o skloništima za 100 do 300 osoba u kojima se može skloniti oko 170 tisuća građaa, dok ostali mogu koristiti druge prostore ispod razine zemlje koji se mogu prilagoditi, poput podruma i garaža.

“Veći dio skloništa je funkcionalan, no kako unatrag 20 godina nije bilo interesa javnosti za taj problem manji broj skloništa će zahtijevati financijska ulaganja radi uređenja, čišćenja, zamjene filtera za zrak, nadomjestka opreme ili podmazivanja vrata”, istaknuo je Mario Hrgović.

Hrgović je rekao da je u tijeku pregledavanje skloništa, među njima i blokovskih skloništa čija je namjena sklanjanje stanovnika iz više stambenih zgrada, te kućnih skloništa koja se nalaze u samim stambenim zgradama.

Nakon što se obavi pregled tih objekata objavit će se podaci o njihovim lokacijama, kako bi građani mogli znati gdje im je najbliže sklonište pod gradskom upravom.

Što se tiče skloništa koja nisu pod gradskom ingerencijom, Hrgović je napomenuo kako su uputili poziv svim upraviteljima stambenih zgrada da pregledaju svoja skloništa i uklone nedostatke.

“Smisao skloništa osnovne zaštite je da u njima ljudi provedu do sedam dana”, rekao je  Hrgović.

Dodao je da se za zaklon mogu koristiti i drugi prostori ispod razine zemlje.

Ta se skloništa održavaju kao i bilo koji drugi zajednički prostor neke stambene zgrade, a osim održavanja potrebna je sustavna sigurnosna edukacija stanovništva.

Hrgović je poručio kako nije smisao skloništa da građani u njima budu beskonačno, već da se zaklone na sedam dana, pa bi u njima trebalo biti pripremljeno sve što je ljudima potrebno u tom razdoblju.

Zvonko Orehovec je upozorio  da bi eventualni nuklearni rat, kontaminacija i ono što bi uslijedilo u potpunosti promijenili civilizaciju koju poznajemo, kao i način i stil života – infrastrukturu, komunikaciju, hranu, vodu i okoliš. Skloništa su potrebna prvenstveno za zbrinjavanje ranjivog stanovništva, poput bolesnika, djece ili staraca, a bitnije je posvetiti se edukaciji građana kako bi se znali ponašati u slučaju opasnosti i pravilno koristiti skloništa.

DBO/HINA Foto: svijetsigurnosti.com